Sveuilite u Zagrebu Fakultet prometnih znanosti Zagreb, Vukelieva 4

OSNOVE TEHNOLOGIJE PROMETA

- Vodni promet Prof. dr. sc. Natalija Joli

Zagreb, ak. god. 2009/2010 Vodni promet

RAZVOJ I PODJELA VODNOG PROMETA

Vodni promet, u najuem smislu prijevoz osoba i tereta, pojavljuje se s nastankom prvih civilizacija Egipana, Feniana, Grka, Rimljana i Ilira. Sustav vodnog prometa (uvjetno reeno tadanji) ine podsustav luka i podsustav brodarstva. Prve luke sluile su iskljuivo prekrcaju tereta i prema nainu izgradnje pripadale prirodnim lukama.
VODNI PROMET

POMORSKI TERETNI

PROMET NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

PUTNIKI LOKALNI OBALNI PREKOMORSKI PREKOOCEANSKI RIJENI

JEZERSKI

KANALSKI

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETA

Podsustave sustava vodnog prometa danas ine podsustavi luka, brodarstva, brodogradnje, nautikog turizma, ribolova i marikulture.

Elemente sustava vodnog prometa i njegovih podsustava mogue je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu, pri emu izmeu elemenata horizontalne strukture vladaju ekvivalentni (neovisni) odnosi, a izmeu elemenata vertikalne strukture hijerarhijski (ovisni) odnosi, te je funkcioniranje vie pozicioniranih elemenata uvjetovano funkcioniranjem nie pozicioniranih elemenata (pravodobnim i usklaenim).

Vodni promet

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA

Globalizaciju transporta i prometa mogue je definirati kao proces povezivanja svih transportnih i prometnih aktivnosti, elemenata, resursa, potencijala na svjetskome transportnome i prometnome tritu, a koji se kvalitativno i kvantitativno implementira u sve ljudske aktivnosti. Globalizacija je poveala uinke kontejnerizacije budui da omoguuje door-to-door koncept dopreme i transporta tereta to je uvjet globalizacije. Kako pomorski sustav ima obiljeje globalnog trita, organizacija, menadment i logistika lukog sustava moraju se izuavati i sustavno primjenjivati. Globalizacija inicira niz promjena: promjene organizacije velikih kompanija s ciljem boljeg suoavanja s promjenama, promjene u edukaciji i obuavanju i promjene u institucionalnim okosnicama.

Vodni promet

GLOBALIZACIJA TRANSPORTA I POMORSTVA

Globalizacija transporta i pomorstva najvie se odraava na luki sustav inicirajui koncentraciju krcatelja, lukih operatera, pomorskih kompanija i pruatelja logistikih usluga kroz integraciju vodnog i kopnenog transporta. Na ulasku u 21. stoljee jasno je da se luke suoavaju sa znatnim promjenama na globalnoj razini. Njihov poloaj u novim logistikim lancima koji se ire na cijeli svijet slabi dominacijom pomorskim alijansi u svjetskoj trgovini.

Vodni promet

STRUKTURA VODNOG PROMETA

PLOVNI PUTEVI -Europska mrea -Podunavski koridor VII INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA -Luke -Pristanita -Terminali PLOVNA SREDSTVA -Teglenice -Potisnice -Samohodni brodovi

Vodni promet

PREDNOSTI I NEDOSTACI PROMETA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

PREDNOSTI -mala vuna snaga -relativno mali otpori -mali udjel radne snage (3-5 lanova posade na nekoliko tis. tona robe) -malo zagaenje okolia (ekologija) NEDOSTACI -mala brzina plovidbe (4-8 km/h uzvodno i 12-15 km/h nizvodno) -velika ovisnost o prirodnim i klimatskim uvjetima -nejednaka obiljeja i kapaciteti pojedinih dijelova plovnog puta

Vodni promet

MREA PLOVNIH PUTEVA EUROPE

Vodni promet

EUROPSKA PLOVNA MAGISTRALA S POSEBNIM OSVRTOM NA KORIDOR VII

Vodni promet

EUROPSKA MREA UNUTARNJIH PLOVNIH PUTEVA

MREU INE ETIRI PLOVIDBENA SUSTAVA 1. podunavski Dunav s pritokama 2. sjevernozapadni Rajna, Majna, Laba (Elba), Odra, Visla 3. jugozapadni Rohna, Seina i Marna 4. istoni Volga, Dnjepar i Don

Vodni promet

KLASE PLOVNIH PUTEVA

Prema odluci komisije Ministara prometa Europe unutarnji plovni putevi (Inland waterways) dijele se u 7 kategorija:
1. I klasa za plovila nosivosti 250-400 t, duljine do 55 m, irine do 9 m i gaza do 1,2 m 2. II klasa za plovila nosivosti 400-650 t, duljine do 55 m, irine 8,5-11 m i gaza 1,3-1,6 m 3. III klasa za plovila nosivosti 650-1000 t, duljine 65-67 m, irine 8,2 m i gaza 1,8-2,0 m Plovni putevi velikih gabarita 4. IV klasa (meunarodna)za plovila 1000-1500 t, duljine 80 m, irine 11,4 m, gaza do 2,5m 5. V klasa a za plovila 1500-3000 t, duljine 90-110 m, irine 13-14 m i gaza 2,8 m b za plovila 3200-6000 t, duljine 110 m, irine 14 m i gaza 2,8 m 6. VI klasa a za plovila 3200-6000 t, duljine 135 m, irine 16 m i gaza 3,5 m b za plovila 6400-12000 t, duljine 150 m, irine 20 m i gaza 3,8 m (okvirno) c za plovila 9600-18000 t, duljine 150-200 m, irine 20 i vie m i gaza preko 4 m 7. VII klasa za plovila 14500-27000 t, duljine 180-250 m, irine 25 i vie m i gaza preko 6 m

Vodni promet

DULJINA PLOVNIH PUTOVA NA RIJEKAMA U RH

duljina plovnih putova (km) za plovila nosivosti plovna rijeka Dunav (u RH) Sava Drava Kupa Ukupno do 400 t 137,5 446 198,6 136 918,1 do 1000 t 137,5 446 151 5 739,5 do 1500 t 137,5 14 151,5

UNUTARNJI PLOVNI PUTOVI U RH PO KLASAMA

duljina plovnih putova (km) prema klasama plovna rijeka

I. 198,6 136 -

II. 151 446 5 -

III. 22 276 5 -

IV. 137,5 14 20

Dunav (u RH) Sava Drava Kupa Neretva

Vodni promet

HRVATSKI RIJENI PROMET

Rijeni promet dobiva usvajanjem Europskog akcijskog plana na razini Europske unije novi okvir za razvitak. Neuravnoteenost razvitka i postojanje uskih grla na vodnim putovima predstavljaju glavni problem veoj popularnosti ovog naina prijevoza. Ovaj problem treba se rjeavati koordinirano na razini Zajednice pa je stoga vano da Hrvatska aktivno sudjeluje u implementaciji akcijskog plana.

Slika:Transportni doseg po vrstama prometa po toni uz konstantnu koliinu energije

Vodni promet

HRVATSKI RIJENI PROMET

Ukupna duljina sadanjih i planiranih vodnih putova u Hrvatskoj je 866,7 km, od ega je 601,2 km uvrteno u mreu europskih vodnih putova od meunarodnog znaaja. Opi parametri za odreivanje klasa unutarnjih vodnih putova u Europi odreeni su UN/ECE klasifikacijom vodnih putova iz 1992. godine (tablica 3), koja je prihvaena AGN ugovorom iz 1996. god. Prema AGN ugovoru u sustav europskih vodnih putova (E-vp) uvrteni su sljedei vodni putovi:
Tablica 10: Hrvatski vodni putovi uvrteni u mreu europskih vodnih putova po AGN Oznaka v. puta

Vodni put dionica

Potrebna klasa prema AGN-u

Duljina km

E 80 E 80-08 E 80-10

rijeka Dunav od Batine do Iloka rijeka Drava do Osijeka

VI c IV Vb IV 601,2

137,5 22,0 61,5 380,2

budui vienamjenski kanal Dunav-Sava od Vukovara do amca E 80-12 rijeka Sava od Rainovaca do Siska Ukupna duljina meunarodni po AGN:

Vodni promet

HRVATSKI RIJENI PROMET

Hrvatski vodni putovi sadanje stanje

Vodni promet

HRVATSKI RIJENI PROMET

Hrvatski vodni putovi budue stanje

Vodni promet

HRVATSKI RIJENI PROMET

Rast prometa ostvaren je iskljuivo u meunarodnom prometu, dok domaeg prometa, osim prijevoza sirove nafte na Savi, gotovo nema. Domai promet ne moe ostvariti znaajniji porast dok su savski i dunavski vodni put u Hrvatskoj prometno izolirani.
Tablica: Promet tereta u lukama unutarnjih voda otvorenim za javni promet u tonama 2001 Osijek Sisak Sl. Brod Vukovar Ukupno 184.000 210.000 210.000 75.000 679.000 2002 197.000 205.000 205.000 110.000 717.000 2003 256.414 201.000 201.000 248.856 907.270 2004 355.856 198.000 198.000 386.891 1.138.747 2005 478.000 174.000 174.000 803.651 1.629.651 2006 464.105 156.935 156.935 925.534 1.703.509 2007 466.420 139.899 139.364 875.125 1.620.808

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAV

Luka, u najirem smislu, je prirodno ili umjetno zatien bazen gdje brodovi nalaze zaklon, zatitu od djelovanja neprijateljskih napadaja, gdje mogu uzeti gorivo, vodu i hranu i izvriti popravke te prekrcati teret i putnike i gdje mogu odmoriti posadu. Zakon o morskim lukama koristi pojam luke otvorene za javni promet i definira ih kao morske luke koje, pod jednakim uvjetima, moe upotrebljavati i svaka fizika i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i granicama raspoloivih kapaciteta. Luke otvorene za javni promet Zakon dijeli na: 1.luke od osobitog (meunarodnog) gospodarskog interesa za RH 2.luke upanijskog znaenja 3.luke lokalnog znaenja

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAV

Prema vrsti tereta, luke se mogu razvrstati na: 1. Vienamjenske i univerzalne luke grade se u nerazvijenim zemljama s nedovoljno definiranim i jakim prometnim tokovima koji ne pruaju dovoljno razloga za specijalizaciju infrastrukture i izgradnju specijaliziranih luka za pojedine vrste tereta. U okruenju mjeovitog tereta i nedefiniranih prometnih tokova izgradnja vienamjenskih luka je preporuljiva zbog njihove fleksibilnosti i efikasnosti s ekonomskog stajalita. U prijelaznom razdoblju vienamjenska luka moe uspjeno pruiti kvalitetnu luku uslugu. Univerzalnu luku obiljeavaju opremanje univerzalnom opremom s ciljem smanjenja broja radne snage i prostora za specijalizirana luka postrojenja.

Vodni promet

LUKA KAO SUSTAV

2. Specijalizirane luke esto se nazivaju terminalima budui da se pojedini dijelovi luke specijaliziraju za manipulaciju odreene vrste tereta. Specijalizirane luke mogu se razvrstati na: a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) terminale za tekue terete kontejnerske terminale Ro Ro terminale terminale za rasute predmete terminale za teglenice terminale za stoku terminale za drvo i drvne proizvode terminale za opasne terete terminale za teke predmete terminale za voe

Vodni promet

TEHNIKI ELEMENTI LUKOG SUSTAVA

Tehniki elementi lukog sustava su: infrastruktura, suprastruktura i prekrcajna mehanizacija. Infrastrukturu luka i terminala ine svi objekti na terenu i u akvatoriju luke ili terminala, koji istodobno slue svim poduzeima, organima luke i institucijama koji imaju bilo kakve aktivnosti u tom prostoru. Infrastrukturu ine akvatorij, sidrita, luki ili pristanini bazeni, dokovi, pristani, operativna obala, gatovi, krcalite, rampe, lukobrani, valobrani, brodobrani, distanceri, privezite, plutae, eljeznike i cestovne prometnice, mostovi, terminal i dr. Suprastrukturu ine elektrine i vodovodne instalacije, dojavni i protupoarni ureaji, komunikacijski i telekomunikacijski ureaji i oprema, instalacije gromobrana i uzemljenja.

Vodni promet

TEHNIKI ELEMENTI LUKOG SUSTAVA

Osnovna podjela prekrcajne mehanizacije temelji se na prekidnom i neprekidnom djelovanju. Sredstva neprekidnog djelovanja jesu: cjevovodi, transporteri, konvejeri i elevatori. Sredstva s povremenim djelovanjem su dizalice, dizala i prekrcajno prijevozna sredstva, kako je prikazano u tablici.

S NEPREKIDNIM DJELOVANJEM cjevovodi transporteri konvejeri elevatori dizalice

S PREKIDNIM DJELOVANJEM dizala prekrcajno prijevozna sredstva

Vodni promet

TEHNOLOKI ELEMENTI LUKOG SUSTAVA

Tehnoloke elementi predstavljaju procesi koji e se obavljati na terminalu, odnosno procesi priveza/odveza, iskrcaja/ukrcaja, skladitenja, pruanja dodatnih usluga teretu (razvrstavanje, brojenje, mjerenje, vaganje). Da bi se svi ti procesi mogli odvijati potrebni su odgovarajui tehniki elementi i rad u stvarnom vremenu. Najei tehnoloki procesi u luci su iskrcaj tereta s broda, razvrstavanje, uskladitenje, ukrcaj u brod, prekrcaj u eljeznike vagone ili cestovna vozila i djelomina prerada robe. Osim toga, obavljaju se i odreene navigacijske radnje u vezi s pristajanjem ili odvezom brodova, opskrba gorivom i mazivom namirnicama i drugim potreptinama, popravci i odravanje broda, sanitarni i drugi pregledi. Specijalizacija luka omoguuje ekonominiju i djelotvorniju manipulaciju tereta proizalu iz potrebe za postojanjem terminala za svaku pojedinu vrstu tereta.

Vodni promet

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

PRIJEVODNICE
LUKE PRISTANITA TERMINALI

Tipovi prijevodnica: 1. Jednostavna 2. Jednostavna bunarska

3. Blizna spojene komore

Vodni promet

INFRASTRUKTURNI OBJEKTI NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Tipovi prijevodnica: 4. Blizna dvokomorna 5. Prijevodnica sa tednim bazenima

6. Dvostupanjska

7. Stepenasta

8. Prijevodnice u nizu

Vodni promet

PRISTANITE
INFRASTRUKTURNI OBJEKT smjeten uz tok rijeke, kanal ili obalu jezera. Namijenjen prihvatu plovilu, iskrcaju i ukrcaju putnika i tereta. U pristanitu se susreu cestovni i eljezniki promet s vodnim. Osnovne funkcije luka, pristanita i terminala: primarne su prihvat, prijenos i otprema tereta/putnika izmeu sredstava vodnog i kopnenog transporta sekundarne su skladitenje, distribucija, oblikovanje i pregled tereta i kompletiranje transportne dokumentacije pomone su usluge za transportna sredstva, prekrcajnu mehanizaciju, popravak, klasiranje tereta i druge usluge

Vodni promet

LUKA WINERHAFEN U BEU

Vodni promet

TERMINALI
INFRASTRUKTURNI OBJEKTI koji su podsustavi sustava luke, a mogu djelovati i kao neovisni sustavi. Veliki luki i pristanini terminali sadre slijedee elemente: -pristane za velike i male kontejnerske brodove -pristane i terminale za Ro-Ro brodove -operativno slagalite kontejnera za privremeno slaganje -slagalite za skladitenje kontejnera -eljeznike kolosijeke za izravni pristup pristanima -eljeznike kolosijeke za prihvat i otpremu kontejnerskih vlakova -kolosijeke i kranske staze za prekrcajne tornjeve, mostove i dizalice -zatvorena i otvorena skladita za obradu kontejnera -unutarnje cestovne prometnice -servise za popravak kontejnera, tran.ambalae, prekrcajnih sredstava i mehanizacije -prekrcajne tornjeve, prekrcajne mostove, portalne i mosne dizalice i ostalu mehaniz. -prijevozna sredstva za opsluivanje terminala -parkiralita i garae za prekrcajnu mehanizaciju, prijevozna sredstva i partnere -upravnu zgradu i informatiki centar -carinsku zonu te prostor s predstavnitvima drugih organizacija

Vodni promet

KONTEJNERSKI TERMINAL U SINGAPURU

Vodni promet

RO-RO TERMINAL

Vodni promet

TERMINAL ZA TEKUE TERETE

Vodni promet

PLOVNA SREDSTAVA NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

Na unutarnjim plovnim putevima postoje tri skupine plovila:

teglenice potisnice samohodni brodovi

TEGLJENI SASTAVI Pozitivna obiljeja teglenica: -dobra prilagodljivost razliitim plovnim putevima, prilagodljivost gaza -jednostavno povezivanje i razvezivanje povorke, pojedina teglenica iz sastava moe se odvezati bez zaustavljanja cijele povorke jer posjeduje vlastito kormilo i posadu -teglja ne mora ekati neiskoriten prilikom prekrcaja Nedostaci teglenica: -svaki brod u povorci mora imati vlastitu posadu -vrijeme potrebno za slaganje i organiziranje plovnog sustava due je nego kod potiskivanih sastava -otpor vode pri plovidbi vei je u odnosu na potiskivane sastave -vei je utroak energije po toni prevezenog tereta nego kod potiskivanog sastava -zauzimanje mnogo vee povrine rijeke pri plovidbi u odnosu na potiskivani sastav
Vodni promet

OSNOVNI OBLICI TEGLJENIH SASTAVA

Vodni promet

POTISKIVANI SASTAVI

Najznaajnije prednosti potiskivanih sastava u odnosu na tegljene su: otpori kretanja su za 20 do 25 posto manji od tegljenog sastava jednakog deplasmana potrebna snaga je 25 do 33 posto manja od tegljenog sastava jednakog deplasmana manevriranje je olakano, to rezultira smanjenjem posade potiskivanog sastava i do 35 posto trokovi izgradnje potisnica nii su za 20 do 35 posto u odnosu na izgradnju teglenica iste nosivosti vea brzina plovidbe za 5 do 20 posto

Vodni promet

VRSTE POTISKIVANIH SASTAVA

Vodni promet

POTISKIVANI SASTAV

Vodni promet

SAMOHODNI BRODOVI
Prednosti samohodnih brodova u odnosu na tegljene i potiskivane sastave: vee brzine plovidbe bolje manevarske sposobnosti lake savladavanje prijevodnica potreban manji broj lanova posade (2-3 lana) mogu se koristiti kao tegljai ili potiskivai

Vodni promet

OSNOVNE DIMENZIJE I KARAKTERISTIKE SAMOHODNIH BRODOVA NA EUROPSKIM PLOVNIM PUTEVIMA

Od svih plovila koja se koriste za plovidbu unutarnjim plovnim putevima samohodni su brodovi najsliniji morskim brodovima, no ipak, postoje znaajne razlike izmeu njih. Bitna je razlika u osnovnim dimenzijama: Duljina samohodnog broda moe biti i do 30 puta vea od njegove visine, dok je taj odnos kod morskih brodova najvie do 14, eventualno do 18 ako brod plovi u blizini obale. to je vei odnos izmeu duljine i visine, to se trup broda vie savija u uzdunom smjeru zbog djelovanja valova. Trup klasinog rijenog broda pukao bi pod utjecajem veih morskih valova, pa zbog toga rijeni brodovi ne plove morima. Odnos visine bone stranice i gaza vei je kod pomorskih brodova, dok plovila na unutarnjim plovnim putevima pri kretanju kanalima mogu biti toliko nakrcana da pokrov namoi vodom. irina rijenih brodova obino je oko 4 puta vea od njihovog gaza, dok je taj odnos za morske brodove oko 2. Uski i duboko uronjeni pomorski brodovi imaju manji otpor pri plovidbi u odnosu na iroke i plitko uronjene rijene brodove, pa je zbog iz toga razloga specifina potronja goriva vea kod rijenih brodova. Vea razlika izmeu irine i gaza rijenih brodova omoguuje bolju stabilnost, ime se smanjuje opasnost od prevrtanja.

Vodni promet

SUVREMENE TRANSPORTNE TEHNOLOGIJE I INTEGRALNI I INTERMODALNI TRANSPORT NA UNUTARNJIM PLOVNIM PUTEVIMA

prijevoz kontejnera Ro-Ro, Ro-Lo, Ro-Ro-OBO (sustav potisnica) LASH BACAT SEABEE

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJEU

Sustav vodnog prometa dananjice obiljeava dinamika porasta koliine tereta u sustavu, izazvana eliminacijom meunarodnih trgovakih prepreka, niim porezima i pomicanjem sredita globalne proizvodnje i potronje. Predvia se da e transport tereta kontejnerima porasti budui da se kontejnerima objedinjuje vie vrsta tereta. Trenutano u prometnom sustavu sudjeluje otprilike 15 milijuna kontejnera s tendencijom rasta sljedeih desetak godina po stopi od 10 posto. Oekuje se da e svaka glavna nacionalna luka za kontejnere udvostruiti i moda utrostruiti svoj teret do 2020. g.

Vodni promet

SUSTAV VODNOG PROMETA U 21. STOLJEU

Najvaniji trend razvoja sustava vodnog prometa i prometnog sustava u cjelini danas je uspostava odrivog razvitka. Odrivi razvitak podrazumijeva strateko planiranje razvoja djelotvornih, uinkovitih i integriranih transportnih podsustava uvaavajui potrebu zatite okolia, na lokalnoj i globalnoj razini.

Vodni promet