NASTAVNA PRIPREMA Datum: kola: JU MEDICINSKA KOLA ZENICA Razred: IV Odjeljenje: 3, 4, 5, 6 Nastavna cjelina: Potraga za izgubljenom vjerom Nastavna

jedinica: Sekte i novi religiozni pokreti Cilj obrade nastavne jedinice: Upoznati uenike sa pojmom sekte i religioznim pokretima koje najee susreu u svojoj sredini. Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao: Obrazovni zadaci: - Usvojiti i razumjeti kljune pojmove. - Navesti i opisati sljedbe i religiozne pokrete (Hare Krina, Jehovini svjedoci, Mormoni). - Opisati neka vanija uenja u suvremenim religioznim pokretima (reinkarnacija, yoga, meditacija). Funkcionalni zadaci: - Osposobiti se za dijalog s pripadnicima sljedbi i religioznih pokreta. Odgojni zadaci: - Posvijestiti vanost izgradnje osobnog vjerskog svjetonazora. - Izgraivati lini islamski stav vjere. Oblici rada: individualni, u skupini, frontalni Nastavne metode (metode rada): usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad na tekstu, pisanje, usmeno izraavanje Mediji komuniciranja: radni materijal, biljenica, olovka, ploa, kreda Plan ploe: Traenje Boga u novim religioznim pokretima 1. Reinkarnacija 2. Yoga i meditacija 3. Pokret Hare Krina 4. Mormoni 5. Jehovini svjedoci

I.

STRUKTURA SATA Metodiko oblikovanje

Faze rada i sadraj Vrijeme 1. UVODNI DIO:

10 min - slaganje (metoda povezivanja), razgovor

2. GLAVNI DIO: - Istraivanje, definiranje - Iznoenje, analiza, dopunjavanje - Sinteza - Aktualizacija 3. ZAVRNI DIO: -Zadati domai zadatak uenicima - itanje i rad na tekstu, pisanje - usmeno izlaganje, usmjereno promatranje, usmeno izraavanje, razgovor - pisanje - razgovor, usmeno izraavanje

30 min

5 min

II.

TOK VJERONAUNOGA SATA 1. UVODNI DIO

Pozdravna rije i meditativno molitveni poetak:

Najava teme: Vjerouenicima koji sjede podijeljeni u pet skupina (zamoljeni su da to uine prilikom ulaska u razred) polaem na stol list papira isjeen na komadie (prilog 2.) i zamolim ih da pokuaju otkriti, slaganjem u cjelinu, to na njima pie. Vjerouenici otkrivaju da su reenice povezane s gradivom koje su obradili prilikom prethodnog susreta. Vjerouiteljica ih kratkim nizom pitanja navodi na odgovore koje imaju pred sobom nakon ega imaju priliku vidjeti sve reenice na prozirnici (prilog 3.). Danas e imati priliku doznati neto vie o religioznim pokretima koje najee susreu u svojoj sredini. Vjerouiteljica na plou ispisuje naslov i teme koje e se obraditi u skupini:

Traenje Boga u novim religioznim pokretima 1. 2. 3. 4. 5. Reinkarnacija Yoga i meditacija Pokret Hare Krina Mormoni Jehovini svjedoci

2. GLAVNI DIO

Istraivanje, definiranje: Ono to slijedi je produbljivanje nekih ve znanih spoznaja ali i usvajanje novih. Svaka grupa dobiva radni materijal koji govori o nekom uenju, religioznom pokretu ili sljedbi te niz kratkih pitanja na koje trebaju odgovoriti (prilog 4.-9.). Unutar skupine pozvani su izabrati jednog vjerouenika koji e ostalim skupinama iznijeti rezultate svoga rada, to jest, nove spoznaje o temi koja im je zadana. Jedan od vjerouenika u skupini ima ima jo i zadau da brine o potrebnom vremenu za izvrenje zadatka, koje je u ovom sluaju 15 minuta. Vjerouenici samostalno itaju tekst koji su dobili i u suradnji s drugim lanovima skupine odgovaraju na postavljena pitanja koja su dobili na papiru. Jedan od lanova skupine zapisuje odgovore. Nakon to su proitali tekst vjerouiteljica obilazi svaku skupinu kako bi pomogla u sluaju nejasnoa i provjerila jesu li se dobro organizirali unutar skupine kako bi to kvalitetnije izvrili postavljeni zadatak.

Iznoenje, analiza, dopunjavanje: Nakon to je isteklo vrijeme za rad u skupini, vjerouenik, koji je izvjestitelj prve skupine, ustaje i prezentira ono to su doznali na temelju teksta, a uz pomo postavljenih pitanja. Svi su pozvani sudjelovati ako ima nejasnoa, pitanja, ako ele podijeliti neka saznanja. Dok vjerouenik izvjestitelj iznosi rezultate rada, ostali vjerouenici mogu to pratiti sistematizirano na prozirnici (prilog 10.-14.). Isti se postupak ponavlja za svaku skupinu.

Sinteza: Zahvaljujem vjerouenicima to su tako savjesno izvrili zadatak i pozivam ih da rijee radni list (prilog 15.), koji uenici podijele svima u razredu, te da ga kasnije zalijepe u svoje biljenice.

Aktualizacija: Razgovor s vjerouenicima o fenomenu nove religioznosti u koju smo danas samo zavirili. Odakle tolika zanesenost mnogim idejama koje su suprotne kranskom vjerovanju? Ne pokazuje li to slabo poznavanje i ivljenje vjere od strane samih krana? U emu su ovakva uenja izazov za Crkvu? Prua li Crkva doista ono to ljudima treba, a sam Krist nudi? Koja je moja uloga u stvaranju slike o Crkvi koja se prezentira svijetu? Kakvu sliku mogu drugi ljudi preko mene stei o Isusu Kristu Spasitelju?

3. ZAVRNI DIO

Molitveni zavretak: - Gospodine hvala ti za ovaj na susret. Blagoslovi naa nastojanja u svjedoenju tebe koji si Istina, Put i ivot. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu. Kako bijae na poetku tako i sada i vazda i u vijeke vjekova. Amen.

III.

KRITIKI OSVRT

TO TRAI OD MENE?

to trai od mene, Gospodine, danas? emu se nada od mene? elio bih uskladiti svoj ivot s tvojim namjerama, s tvojim najmanjim eljama. elio bih te moliti, gledati tvoje lice, da itam u tvojim oima sve to oekuje od ovoga dana koji poinje i koji mora biti tvoj. to trai od mene, ako ne dar srca, trajni, potpuni dar? Pokai mi kako moja ljubav moe rasti, vie ti se sviati. to trai od mene ako ne otvorenost svim tvojim mislima, duh koji slua i srdano doekuje tvoja nadahnua? Naui me razabirati po sigurnim znacima tvoj istinski glas, razlikovati ga od glasa koji bi me htio zavesti i udaljiti od tebe. to trai od mene, ako ne preputanje moje vlastite volje tvojem boanskom htijenju koje mudro vodi cijelo moje postojanje? S vie molitava i vie razgovora ojaaj moju elju da slijedim u svakom asu namjeru tvoje mudrosti, tvoje ljubavi prema meni.
J. Galot

Prilog 1.

OVO JE BILO U LANDSCAPE FORMATU razrezano kao puzzle

Strunjaci navode oko 1500 3000 novih Religioznih pokreta u zapadnom dijelu svijeta.
Prilog 2./1

U novim religioznim pokretima i sektama naglaene su emocije i zanos, vaan je osobni doivljaj svetoga, trai se potpuni prekid s dotadanjim ivotom i postoji slijepa podlonost voama.
Prilog 2./2 8

Nekranski pokreti uglavnom potjeu iz velikih istonjakih religija, hinduizma i budizma.

Prilog 2./3 9

Pokreti i sekte/sljedbe (manje skupine) kranskog porijekla najee nastaju u Americi, i to uglavnom iz protestantskih zajednica.

Prilog 2./4

10

U odnosu prema nekranskim religijama, Katolika crkva ne odbacuje nita to u tim religijama ima istinitoga i svetoga (NOSTRA AETATE 2).
Prilog 2./5

11

- Strunjaci navode oko 1500 3000 novih religioznih pokreta u zapadnom dijelu svijeta. - U novim religioznim pokretima i sljedbama naglaene su emocije i zanos, vaan je osobni doivljaj svetoga, trai se potpuni prekid s dotadanjim ivotom i postoji slijepa podlonost voama. - Nekranski pokreti uglavnom potjeu iz velikih istonjakih religija, hinduizma i budizma. - Pokreti i sekte/sljedbe (manje skupine) kranskog porijekla najee nastaju u Americi, i to uglavnom iz protestantskih zajednica. - U odnosu prema nekranskim religijama, Katolika crkva ne odbacuje nita to u tim religijama ima istinitoga i svetoga (NOSTRA AETATE 2).

Prilog 3.

12

Reinkarnacija Oduevljenje istonjakom religioznou odavno postoji. Najvie se prihvaaju oni religiozni pokreti koji su proizili iz velikih istonjakih religija, primjerice hinduizma i budizma. Jedan od stupova tih religija je vjerovanje u reinkarnaciju, prema kojem je boanski element prisutan u ovjeku i drugim ivim biima te se moe utjelovljivati vie stotina i tisua puta. Konani cilj je postizanje savrenstva i sjedinjenje s vrhovnim boanstvom. Prema tom uenju ovjek nije jedinstven, neponovljiv i stvoren na sliku Boju, to je u suprotnosti s onim to Sveto pismo nauava o ovjeku, o uskrsnuu tijela i vjenom ivotu. Bog nije osoba, nego jedna via duhovna sila. Ljudi, ali i druga iva bia, dio su toga boanstva, samo to jo nisu dovoljno svjesni i trebaju se proistiti nizom reinkarnacija. Takav oblik shvaanja boanstva naziva se panteizam (bog je duhovna sila koja sve proima). Na taj se nain odaje kult prirodi. Neki pokreti zagovaraju iskljuivo vegetarijanstvo, to je usko vezano uz tovanje boanske prisutnosti i u ivotinjama. Naravno da takav bog ne spaava od zla niti oslobaa od grijeha, jer su zlo i grijeh tek posljedica ljudskog neznanja i nemoi. to vie ljudi upoznaju sebe, to vie razvijaju snagu svojih unutarnjih moi, i to prakticiranjem istonjakih tehnika yoge i meditacije, to se vie razvijaju u via i slobodnija bia. Budizam i iz njega proizili pokreti ele pouiti ovjeka kako e sam pronai svoj put spasenja. Da bismo upozorili na nespojivost Kristova nauka s naukom o reinkarnaciji dostatno je rei da Sveto Pismo striktno kae: "ljudima je odreeno samo jedanput umrijeti - potom dolazi sud"(Heb 9,27). Negacija ovjekove jedinstvenosti Za razliku od kranstva koje naglaava vanost ovjekove odluke za vjenost koja se donosi unutar jednog i to ovozemaljskog ivota, oni koji prihvaaju reinkarnaciju vjeruju da se nakon tjelesne smrti, dua vraa u ovaj ivot u jednom drugom tijelu sve dotle dok se posve ne oisti. Hindusi u tom smislu govore o karmi (sve ono to inimo, bilo u tjelesnom ili mentalnom smislu, na nama ostavlja svoje tragove). Osloboditi se karme, duga due, kau hindusi, moe se samo preko samokontrole, dobrih djela, pobonosti i meditacija. No, uoava se razlika u gledanju na reinkarnaciju : na Istoku je reinkarnacija shvaena kao neto ega se treba to prije osloboditi, dok je na Zapadu shvaena kao nada, kao put samootkupljenja, samousavravanje i ostvarenje ovjekovih novih mogunosti, ispravljanje promaaja iz prolog ivota.. Spasenje Svaka religija nastoji ovjeku pruiti put i sredstvo spasenja i sjedinjenje s Bogom. Upravo je injenica potrebe spasenja uzeta kao razlog za reinkarnaciju: ovjek bi se uvijek novim raanjem mogao toliko oistiti da zaslui spasenje. Ta je ideja nespojiva s kranskim pojmom spasenja. Mogunost ovjekove reinkarnacije oduzela bi svaki smisao onome to u kranstvu spada u samu njegovu bit, sredinji dogaaj itave ljudske povijesti: neponovljivo Isusovo utjelovljenje i njegova rtvena smrt na kriu po kojoj je ovjeku jedanput zauvijek prueno spasenje. Prilog 4.

13

Yoga i meditacija Onaj tko kae da je yoga tjelesna aktivnost i da s religijom nema nikakve veze, taj oito nije dobro upuen u ono to govori ili svjesno govori neistinu. Ono to se na zapadu podrazumijeva pod pojmom yoga je zapravo samo jedan njezin dio. Rije yoga znai naprezanje pa dobro ocrtava uenje i praksu discipline tijela i duha kojom se postie osloboenje iz kruga preporaanja. Kada Indijci uju da se na zapadu vjebama yoge bave i ljudi koji ne vjeruju u reinkarnaciju smatraju to dobrom alom jer znaju da ta praksa slui jedino za ienje nakupina loe karme koje su tamo nataloene u prethodnim ivotima. Yoga se temelji na sustavnim vjebama tijela i svijesti kojima se postie vlast nad tijelom, iskljuuje se utjecaj vanjskoga svijeta na duh i dolazi se u stanja svijesti u kojima ovjek moe postii samospoznaju i spoznaju transcendentalnoga (nadnaravnoga). Najvii stupanj vjebi je potpuno zadubljenje i sabranost u kojemu prestaje svaki subjektivni osjeaj, a to je ono to se na zapadu naziva transcendentalnom (nadnaravnom) meditacijom. U Indiji i iskusni yogiji dugo ni ne pomiljaju na meditaciju bez iskusna uitelja jer znaju kakve kobne posljedice moe ostaviti na zdravlje i psihiki integritet ovjeka. Yoga i kranstvo Odmah na poetku se javlja stari sukob: reinkarnacija i uskrsnue. Nema yoge bez reinkarnacije i nema kranstva bez uskrsnua. Yoga ui da ovjek mora sam sebe spasiti, a Isus kae kako je on Spasitelj i Otkupitelj. Ako moemo sami sebe spasiti, zato je onda Krist trpio na kriu?

Yoga ui da je nakupine loe karme ili, nazovimo to tako, grijehe iz prolih ivota nemogue okajati i da ih treba "odraditi" u buduim, a Isus Krist esto kae: "Oproteni su ti grijesi". to se postie vjebama yoge? One ciste nakupine loe karme tj. grijeha, pogreaka i loih ili zlih djela nataloenih u ovjeku. Prema vjerovanju mnogih religija grijehe nije mogue okajati ili ispovjediti nego ih u buduim ivotima treba "odraditi". Zbog toga one ne znaju za pomo blinjemu jer bi ih tako samo omeli u odraivanju karme koju bi onda trebalo "odraditi" u novom ivotu. Tako je i blaena Majka Terezija u Indiji nerijetko doivljavana kao negativan lik jer je svojom intervencijom "omela" mnoge gubave da "odrade" svoju lou karmu. Nepobitna je injenica da su se prve humanitarne organizacije u Indiji pojavile tek s dolaskom krana. O tome svjedoe i brojni ueni Indijci. Prilog 5.

14

Pokret Hare Krina U odjei ute boje afrana, potpuno obrijane glave osim malog repa, krpene torbe ovjeene oko vrata u kojoj se nalazi molitvena brojanica i tragovi pepela na licu, mladii na ulici: uglovima pleu i njiu se u ritmu udaranja bubnja. Javno djelovanje lanova pokreta Hare Krina (Meunarodno drutvo svjesnosti Krine) u proteklih nekoliko godina ima dvojaku svrhu: 1. vjeruju da dugotrajnim izgovaranjem imena njihova boga ('Hare' znai Gospodin, a Krina je ime njihova boga) mogu osloboditi svoje due od zlih utjecaja tijela. 2. javno objavljuju svoje uenje prodajui svoj asopis Natrag boanstvu i skupljaju novac.
Osniva

Njegova boanska milost A. C. Bhaktivedanta Swami Prabhupad poeo je svoju misiju na Zapadu 1975. godine u dobi od 70 godina. Njegov mu je guru (uitelj) u Indiji rekao da mora prenijeti poruku Americi.
Glavna vjerovanja

Krina je najvii od svih hinduskih bogova, Gospodin. Apsolutna istina. Ima mnogo utjelovljenja. Isus nije bio Bog. Bio je isti poklonik Krine, doavi s neke druge planete. Hinduski sveti spisi su mjerodavni. Biblija i Kur'an su istiniti sveti spisi, ali izopaeni prijevodima i tumaenjem kroz duga stoljea. Nakon smrti dua se reinkarnira. Kako ovjek ivi u ovom ivotu odluit e kakav e oblik imati u sljedeem. Spasenje je u potpunom predavanju i posveenosti Krini.
ivot unutar pokreta

Sljedbenici Hare Krine ive u hramovima i moraju se podrediti svome voi. Oko hrama se nalaze kipovi boanstva za koje smatraju da su utjelovljenja Krine u materijalnom obliku. Treba ih svakog jutra opraivati i odijevati. istoa - pranje je vaan inilac pokreta. Sljedbenik se nekoliko puta na dan tuira, posebno kad se vraa u hram. Spolni odnosi brakovi se sklapaju izmeu lanova. Odnos je doputen izmeu vjenanih parova, ali samo jednom mjeseno i to zbog raanja djece. Hrana - alkohol, duhan, aj, kava, jaja, meso i ribe su zabranjeni. Sva se hrana prinosi Krini. Igre - nisu dozvoljeni isprazni sportovi, igre, kao ni kockanje. Vrijeme je neobino vano. Svaki trenutak koji se ne posveti produbljivanju osobne posveenosti Krini, treba posvetiti drugima.

Prilog 6.

15

Mormoni "Moemo li vas posjetiti i s vama razgovarati o Bibliji?"- upitala su dva lijepo i uredno odjevena mladia pred vratima stana. Za mnoge je to prvi susret s Mormonima (Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana). Mormonske obitelji smatraju posebnom au kad njihovi sinovi odlaze u inozemstvo na dvije godine misionarskog rada. Sredite crkve je Salt Lake City u dravi Utah (SAD) gdje je 60% stanovnika mormonske vjeroispovijesti. Usred grada nalazi se Genealoko drutvo, gdje mormoni mogu istraivati svoje genealoko stablo kako bi se krtavali za umrle pretke. Osniva Joseph Smith Usprkos iskrenosti i pobonosti suvremenih mormona, podrijetlo pokreta ostaje vrlo sumnjivo. Osniva Joseph Smith tvrdio je da mu se u 14-oj godini ukazao aneo Moroni i predao mu knjigu ispisanu na zlatnim ploama, koja govori o povijesti drevnih Amerikanaca i donosi potpuno Evanelje, danas poznato kao Knjiga Mormona. Premda je pridobio mnoge sljedbenike, suoavao se s velikom porugom i protivljenjem pa se zbog toga morao neprestano seliti. Poginuo je u pucnjavi 1844. godine.
Knjiga Mormona kae

Prema toj knjizi, Izraelac Lehi, njegova obitelj i prijatelji, pobjegli su iz Jeruzalema 586. godine pr. Krista. Iskrcali su se u Americi i od Lehijeve obitelji nastale su dvije nacije koje su postale praroditeljima amerikih Indijanaca. Kroz 1000 godina zabiljeili su svoju povijest na ploama na nepoznatom jeziku. Prije nego su nestali godine 421.g., posljednji preivjeli Moroni je zakopao ploe u brdu. Nakon svog uskrsnua, Isus je posjetio Ameriku i osnovao novu crkvu, jer su njegove nade u Stari svijet propale. Isus e se vratiti na zemlju i ustanoviti svoje kraljevstvo u Americi.
Glavna vjerovanja

Cijelo e ovjeanstvo uskrsnuti. Jedino e mormoni nai svoje mjesto u treem (najviem) nebu. Knjiga mormona po svojem autoritetu jednaka je Bibliji. Bog, vjeni Otac neko je bio smrtno bie, koje je postalo Bog. ovjek takoer moe ''evoluirati'' u boanstvo. Otkupljenje od osobnog grijeha moe se postii jedino pokornou (mormonskom) evanelju i dobrim djelima. Crkva mormona je Boje kraljevstvo na zemlji. Krtenje je neophodno za povratak u Boju prisutnost. Zato se obavlja krtenje za umrle. Brana se veza nastavlja i u sljedeem ivotu. Mormoni se vjenavaju u Hramu za sada i cijelu vjenost. Oekuju Isusov povratak na zemlju, gdje e vladati 1000 godina.
Nain ivota

Pravi mormoni ive vrlo strogo, prema visokim moralnim pravilima. Daju crkvi desetinu od svojih primanja. Poste jednom mjeseno. Ne pue niti piju alkoholna pia, kavu ni aj, ak ni ako je umjetni sastav za podraivanje u njima minimalan. Obitelji obdravaju tjednu 'obiteljsku, domau veer', kada pjevaju, mole se, igraju razne igre i razgovaraju o odnosima u obitelji. Podupiru 'programe za mlade i rekreaciju' i time privlae mlade k vjeri. Prilog 7.

16

Jehovini svjedoci Dobro su poznati po obilascima kua i stanova, obino svima nude primjerak svoga asopisa Kula straara koji je tako prodro u mnogobrojne obitelji. 'Oni' su Jehovini svjedoci, ime koje su uzeli iz Izaije 43,10: "Jer vi ste mi svjedoci, rije je Jahvina." Zbog svog vjerovanja Jehovini svjedoci ne slave roendane, Boi i Uskrs, ne ele se vjerski poduavati u kolama; ne ele primiti transfuziju krvi, ma koliko teka bila bolest; odbijaju sluiti vojni rok, ne ele glasati na izborima niti odati ast i potovanje dravi i njezinoj zastavi. Jehovini svjedoci su vrlo aktivni misionarski radnici. Prilikom prve posjete, Jehovin svjedok ima za cilj predstaviti se i ostaviti neku literaturu. Mnogi misle da e se takvog posjetioca najlake rijeiti ako prihvate ponuenu literaturu, ali ustanovit e da je to najsigurniji put za sljedeu posjetu marljiva svjedoka. Navode Bibliju, ali njihov prijevod Novi svijet je netoan, nikad ga nisu prihvatili ovlateni teolozi i strunjaci za Sveto pismo. Stihovi su uzeti doslovno, izvan njihova sadraja kako bi potkrijepili njihovo uvjerenje. Osniva Pokret je osnovao 'pastor' Charles Taze Russell, roen 1852. godine u Pensilvaniji. Russell je predskazao svretak svijeta u 1914. godini. Meutim, taj je datum proao, a on je umro u listopadu 1916. godine.
Glavna vjerovanja

Jedino oni objavljuju Boju istinu, a jedina nada za svijet je u pristupanju njihovom pokretu. Bog je Jahve, koji je neko sam postojao u svemiru. Bog je stvorio Isusa koji je na zemlji bio ovjek, a ne boansko bie. Isusova smrt na kriu - ili na 'muenikom stupu', kako vole rei, ne jami nikome vjeni ivot. ovjek to moe prihvatiti kao otkupninu za prole grijehe, ali jedino jamstvo za vjeno spasenje je u neprestanoj pokornosti Bogu. Duh Sveti je 'nevidljiva' sila koja pokree svoje sluge da izvravaju njegovu volju', a nikako osoba ili Bog. Sve druge crkve, i sve vladavine, nadzire avao. Sadanji sustav svijeta uskoro e zavriti. Oni koji preive (onih 144 000 koji dosegnu zahtijevanu razinu) bit e u nebu vladat e s Kristom 1000 godina. Oni koji odbiju njihovo uenje bit e uniteni. Svaki potres, glad, rat i katastrofa znak je svretka koji uskoro dolazi.

17

Prilog 8.

Jehovini svjedoci 1. Kako se zove asopis kojega nude prilikom razgovora s ljudima? ______________________________________ 2. to ne smiju raditi zbog svojega vjerovanja?

3. Tko je osniva sljedbe? __________________________________________ 4. Kako tumae Bibliju?

______________________________________________________________ 5. Navedi ukratko neka osnovna obiljeja njihova vjerovanja (Isus, Duh Sveti, svretak svijeta).

Prilog 9./1

18

Mormoni 1. Koji je puni naziv sljedbe Mormona i gdje im je sredite?

2.

Tko je osniva sljedbe, odakle im Knjiga Mormona i o emu govori?

________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ _______________________________________________________________ 3. Navedi ukratko neka osnovna obiljeja njihova vjerovanja (Bog, ovjek, krtenje, brak). ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________
4. Opii ukratko njihov nain ivota.

________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________

Prilog 9./2

19

Hare Krina 1. Koji je puni naziv ovoga pokreta? _______________________________________________________________ 2. Koje je znaenje rijei Hare Krina? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 3. Navedi ukratko neka osnovna obiljeja njihova vjerovanja (Isus, sveti spisi, reinkarnacija). ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 4. Opii neke zanimljivosti iz njihova ivota. ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________

Prilog 9./3

20

Reinkarnacija 1. Objasni pojam reinkarnacija. ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 2. Kako uenje o reinkarnaciji shvaa Boga i ovjeka? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 3. to je to karma? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 4. Koja je razlika u shvaanju reinkarnacije Istoka i Zapada? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 5. Zato je ovo uenje nespojivo s kranskim pojmom spasenja? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________

Prilog 9./4

21

Yoga i meditacija 1. Koje je znaenje rijei yoga? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 2. Zato je Indijcima neobino kada uju da yogu prakticiraju ljudi koji ne vjeruju u reinkarnaciju? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 3. to je transcedentalna meditacija? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ 4. U kakvom su odnosu yoga i kranstvo (reinkarnacija uskrsnue)? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________
5. Zato su se u Indiji prve humanitarne organizacije pojavile tek dolaskom

krana (Majka Terezija!?)? ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________ ________________________________________________________________

Prilog 9./5

22

JEHOVINI SVJEDOCI

- asopis Kula straara - Zbog svog vjerovanja Jehovini svjedoci ne slave roendane, Boi i Uskrs, ne ele se vjerski poduavati u kolama; ne ele primiti transfuziju krvi; odbijaju sluiti vojni rok, ne ele glasati na izborima niti odati ast i potovanje dravi i njezinoj zastavi - Pokret je osnovao Charles Taze Russell - Stihovi Biblije su uzeti doslovno (fundamentalistiki - Bog je stvorio Isusa koji je na zemlji bio ovjek, a ne boansko bie. - Isusova smrt na 'muenikom stupu', ne jami nikome vjeni ivot. - Duh Sveti je 'nevidljiva' sila koja pokree svoje sluge da izvravaju njegovu volju', a nikako osoba ili Bog. - Sadanji sustav svijeta uskoro e zavriti. Oni koji preive (onih 144 000 koji dosegnu zahtijevanu razinu) bit e u nebu vladat e s Kristom 1000 godina. Oni koji odbiju njihovo uenje bit e uniteni.

Prilog 14. 23

MORMONI

- Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana - Salt Lake City u dravi Utah (SAD) - Osniva je Joseph Smith - aneo Moroni predao mu je knjigu ispisanu na zlatnim ploama = Knjiga Mormona. Poginuo je u pucnjavi 1844. godine. - Izraelska obitelj pobjegla je u Ameriku. Od njih vuku korijenje ameriki Indijanci. Zapisali su svoju povijest i sakrili ploe. Nakon svog uskrsnua, Isus je posjetio Ameriku i osnovao novu crkvu, jer su njegove nade u Stari svijet propale. Isus e se vratiti na zemlju i ustanoviti svoje kraljevstvo u Americi. - Bog je neko bio smrtno bie, koje je postalo Bog. - ovjek takoer moe ''evoluirati'' u boanstvo. - Krtenje je neophodno za povratak u Boju prisutnost. Zato se obavlja krtenje za umrle. - Mormoni se vjenavaju u Hramu za sada i cijelu vjenost. - Pravi mormoni ive vrlo strogo, prema visokim moralnim pravilima. - Daju crkvi desetinu od svojih primanja. - Poste jednom mjeseno. Ne pue niti piju alkoholna pia, kavu ni aj. - Podupiru 'programe za mlade i rekreaciju' i time privlae mlade k vjeri.
Prilog 13.

24

HARE KRINA

- Meunarodno drutvo svjesnosti Krine - 'Hare' znai Gospodin, a Krina je ime njihova boga - Isus nije bio Bog. Bio je isti poklonik Krine, doavi s neke druge planete. - Hinduski sveti spisi su mjerodavni. - Nakon smrti dua se reinkarnira. Kako ovjek ivi u ovom ivotu odluit e kakav e oblik imati u sljedeem. - Sljedbenici Hare Krine ive u hramovima i moraju se podrediti svome voi. - Oko hrama se nalaze kipovi boanstva za koje smatraju da su utjelovljenja Krine u materijalnom obliku. - Pranje je vaan inilac pokreta. Brakovi se sklapaju izmeu lanova. - Alkohol, duhan, aj, kava, jaja, meso i ribe su zabranjeni. - Igre nisu dozvoljene, isprazni sportovi, kao ni kockanje. Vrijeme je neobino vano.
Prilog 12.

REINKARNACIJA
25

- Reinkarnacija je uenje prema kojemu se nakon tjelesne smrti, dua vraa u ovaj ivot u jednom drugom tijelu sve dotle dok se posve ne oisti. - ovjek nije jedinstven, neponovljiv i stvoren na sliku Boju - Bog nije osoba, nego jedna via duhovna sila. - karma = sve ono to inimo, bilo u tjelesnom ili mentalnom smislu, na nama ostavlja svoje tragove. Osloboditi se karme moe se samo preko samokontrole, dobrih djela, pobonosti i meditacija = sam pronai svoj put spasenja. -Na Istoku je reinkarnacija shvaena kao neto ega se treba to prije osloboditi - Na Zapadu shvaena kao nada, kao put samootkupljenja, samousavravanje - Reinkarnacija - ovjek bi se uvijek novim raanjem mogao toliko oistiti da zaslui spasenje. - Kranstvo - mogunost ovjekove reinkarnacije oduzela bi svaki smisao neponovljivom Isusovom utjelovljenju i njegovoj smrti na kriu po kojoj je ovjeku jedanput zauvijek prueno spasenje.
Prilog 10.

YOGA I MEDITACIJA
26

- Rije yoga znai naprezanje, uenje i praksa discipline tijela i duha kojom se postie osloboenje iz kruga preporaanja - Praksa yoge slui jedino za ienje nakupina loe karme koje su tamo nataloene u prethodnim ivotima. - Najvii stupanj vjebi je potpuno zadubljenje i sabranost u kojemu prestaje svaki subjektivni osjeaj, a to je ono to se na zapadu naziva transcendentalnom (nadnaravnom) meditacijom. - Sukob: reinkarnacija i uskrsnue. - Yoga ui da ovjek mora sam sebe spasiti, a Isus kae kako je on Spasitelj i Otkupitelj. - Yoga ui da je grijehe iz prolih ivota nemogue okajati i da ih treba "odraditi" u buduim, a Isus Krist esto kae: "Oproteni su ti grijesi". - Pomoi blinjemu znailo bi omesti ga u odraivanju karme koju bi onda trebalo "odraditi" u novom ivotu. - Blaena Majka Terezija

Prilog 11. NOVI RELIGIOZNI POKRETI I SLJEDBE 27

Na praznu crtu upii pripadajui pojam, pokret, sljedbu - Uenje prema kojemu se nakon tjelesne smrti, dua vraa u ovaj ivot u jednom drugom tijelu. - ovjek nije jedinstven; Bog nije osoba, nego jedna via duhovna sila. - Na Istoku shvaena kao neto ega se treba to prije osloboditi; na Zapadu kao nada, kao put samootkupljenja, samousavravanje. - U sukobu s neponovljivim Isusovim utjelovljenjem i njegovom rtvom. _____________________________ - Znai naprezanje; uenje i praksa discipline tijela i duha kojom se postie osloboenje iz kruga preporaanja. - Slui jedino za ienje nakupina loe karme (sve to inimo na nama ostavlja tragove) koje su tamo nataloene u prethodnim ivotima. - Ui da ovjek mora sam sebe spasiti, a Isus kae kako je on Spasitelj i Otkupitelj. ________________________ - Meunarodno drutvo svjesnosti Krine - 'Hare' znai Gospodin, a Krina je ime njihova boga - Hinduski sveti spisi su mjerodavni - Nakon smrti dua se reinkarnira. Kako ovjek ivi u ovom ivotu odluit e kakav e oblik imati u sljedeem. ________________________ - Osniva Ch. T. Russel (1852.-1916.), SAD - Naglaavaju skori svretak svijeta - Bibliju tumae fundamentalistiki - Isusa Krista ne dre jednakim Bogu Ocu ___________________________ - Osniva J. Smith (1805.-1844.), SAD, bivi protestant - Nauk je mjeavina biblijskih i raznim mitolokih pria - Prije nego ''se razvio'' u Boga, Bog je bio ljudsko bie - ovjek takoer moe ''evoluirati'' u boanstvo Prilog 15. ____________________________

28