Baza podataka

Mentor:mr.sc. Hadib Salki Student: Mario Miura

Baza podataka
U osnovi svakog informacionog sistema je
dobro isplanirana baza podataka.. Nekada su podaci bili organizirani u datoteke (tzv. klasian nain organizacije podataka). Ovaj nain organizacije ima niz mana, pa danas prevladava organizacija podataka u bazama podataka.

 Baza podataka je organiziran i ureen skup

meusobno povezanih podataka koji je tako organiziran da olakava pretraivanje. Bazu podataka, po pravilu, koristi veliki broj korisnika. Pristup i koritenje podataka iz baze podataka omogueno je programima koji se nazivaju sistemi za upravljanje bazama podataka (DBMS Data Base Managemant System). Baza podataka predstavlja osnovu svakog informacionog sistema.

 Osnovna karakteristika relacionih baza podataka

je da su informacije podijeljene u logike skupove podataka tabele. Kada se informacija smjesti u tabelu, mogue je sa njom obavljati razne operacije: prikazivanje, mijenjanje, dodavanje, brisanje, pretraivanje, tampanje Auriranje predstavlja izmjenu ili brisanje sadraja baze podataka, kao i upisivanje novog sadraja u bazu.

 Postoji nekoliko znaajnih razloga za raspodjelu

podataka u tabele u okviru baze podataka: smanjuje se broj pojavljivanja istih podataka u okviru baze; promjena podataka, ako je potrebno, vri se samo na jednom mjestu (tabeli); svaka tabela u relacionoj bazi predstavlja jedan objekt s podacima koji predstavljaju logiku cjelinu; tabele mogu meu sobom biti povezane, to omoguuje grupiranje, pretraivanje i dobijanje informacija u razliitim oblicima; lake i bre se dolazi do potrebnih informacija.

 Najmanja koliina informacije u tabeli je polje.

Polje se nalazi u presjeku reda i kolone tabele. Svako polje ima svoje ime. Skup svih polja u jednom redu tabele naziva se slog. Svaki slog tabele ima istu strukturu, ali razliite sadraje. Skup svih tabela i drugih objekata (obrasci, izvjetaji) definiranih u cilju rjeavanja odreenog zadatka naziva se baza podataka. Bazu podataka treba najprije paljivo isplanirati, pa tek onda kreirati i oblikovati bazu.

Prednosti baze podataka

Formiranjem zajednike baze, odnosno integriranjem podataka, postiu se

sljedei ciljevi: smanjuje se dupliranje podataka olakava se pretraivanje smanjuje se mogunost greke svaki korisniki program zahvata podatke u odgovarajuoj strukturi i formatu koritenje podataka nije uvjetovano poznavanjem unutranje organizacije baze podataka postojee aplikacije ne moraju se ponovo programirati pri uvoenju novog softvera i hardvera lake se zadovoljava potreba za buduim proirivanjem baze podataka novim podacima zajedniki nain pristupa podacima za sve korisnike omoguava olakanu kontrolu i zamjenu.

 Baza podataka predstavlja osnovu svakog informacionog Integritet baze podataka ini skup pravila koji
sistema.
osiguravaju ispravnost zavisnosti i nepromjenljivosti stanja baze podataka prilikom unoenja, osvjeavanja i brisanja podataka. Transakcija prilikom obrade podataka prevodi jedno stanje u drugo i njeno izvravanje ne smije biti prekinuto. Jedna transakcija traje od trenutka kada korisnik poalje zahtjev da se izvri neka operacija nad podacima, pa do dobijanja povratne informacije. Ako doe do prekida izvravanja transakcije mogua je pojava greke. Upravljanje izvravanjem transakcijama izvrava sistem za upravljanje bazama podataka.

Kreiranje upita
Jedna od niza prednosti baza podataka jeste da svaki korisnik vidi
podatke u strukturi i formatu koji njemu najvie odgovaraju. Tako u velikim firmama, zaposleni imaju pristup podacima i vide ih u obliku koji odgovara funkciji na kojoj se nalaze u toj firmi (direktor, ef raunovodstva, operater, programer). Pored odgovarajuih privilegija, za prikazivanje podataka iz baze podataka u eljenom obliku koriste se upiti (queries) i izvetaji (reports). Korisnik najee nije upoznat sa unutranjom organizacijom podataka u raunaru, da li se oni nalaze u jednoj ili vie tabela i na koji nain su povezani, jer ovi podaci najee nisu bitni za njegov rad.

 Nakon kreiranja nove baze podataka, u

programu Microsoft Access, otvara se komunikacioni prozor koji se koristi za kreiranje tabela, upita, formulara, izvetaja, veb stranica, makroa i modula.

Elementi baze podataka

Elementi baze podataka su: TABELE (Tables) slue za smjetanje podatka u formatu red-kolona; UPITI (Queries) prikazuju izabrane podatka koji su smjeteni u vie tabela

i vre razliite operacije nad podacima; OBRASCI (Forms) prikazuju podatke sadrane u tabelama i upitima i omoguavaju dodavanje novih podataka i auriranje i brisanje postojeih podataka; IZVETAJI (Reports) tampaju podatke iz tabela i upita; VEB STRANICE (Pages) slue za rad sa bazom podataka na Internetu; MAKROI (Macros) gotov programski kod, napisan u programskom jeziku Visual Basic For Application (VBA), koji automatizira rad u Access-u. MODULI (Modules) omoguavaju programiranu kontrolu operacija koje se ne mogu kontrolirati preko makroa.

Pregled upita
Standardni jezik relacionih baza podataka je SQL (Standard Query
Language). Ovaj jezik se koristi za pisanje upita. Za kreiranje
osnovnih upita u programu Microsoft Access poetnicima nije potrebno detaljno poznavanje ovog jezika. Upiti prikazuju samo ona polja koja sadre izabrane podatke i mogu da kombinira pri tome dvije ili vie tabela, sljedei relacije koje postoje izmeu njih. Struktura upita se moe snimiti i trajno sauvati. Upitom se postavljaju kriteriji i sortiraju podaci u njemu (Sort, Criteria). Nakon izvravanja upita, MS Access formira i prikazuje skup slogova koje se trae, u obliku tabele. To je dinamiki skup slogova. On je virtuelni skup slogova koji se ne uva u bazi podataka.

Izrada upita
Microsoft Access ima dva naina izrade
upita:
1) 2) arobnjaci direktno Query Design.

Dok je upit otvoren u prikazu Query

Design moe se: dodavati, rasporeivati i ukljuivati polja i kontrole (mjenjati strukturu upita).