You are on page 1of 69

HRVATSKA NORMA

HRN EN 62305-1
Prvo izdanje 2008-XX

Zatita od munje 1. dio: Opa naela

SADRAJ 1. DJELOKRUG PROMATRANJA................................................................................ 7 2. UPUIVANJE NA NORME ....................................................................................... 7 3. NAZIVLJE I DEFINICIJE ........................................................................................... 7


3.1 MUNJA............................................................................................................................................................... 7

4. PARAMETRI STRUJE MUNJE ............................................................................... 13 5. TETE ZBOG DJELOVANJA MUNJE ................................................................... 13


5.1 TETE NA GRAEVINAMA ................................................................................................................................ 13 5.2 TETE NA OPSKRBNIM VODOVIMA .................................................................................................................. 16 5.3 VRSTE GUBITAKA ............................................................................................................................................ 18

6. NUNOST I GOSPODARSKA OPRAVDANOST ZATITE OD MUNJE ................ 20


6.1 NUNOST ZATITE OD MUNJE ......................................................................................................................... 20 6.2 GOSPODARSKA OPRAVDANOST ZATITE OD MUNJE ...................................................................................... 21

7. ZATITNE MJERE .................................................................................................. 22


7.1 7.2 7.3 7.4 ZATITNE MJERE ZA SMANJENJE POVREDA IVIH BIA ZBOG DODIRNOG NAPONA I NAPONA KORAKA.......... 22 ZATITNE MJERE ZA SMANJENJE MATERIJALNIH TETA ................................................................................. 22 ZATITNE MJERE ZA SMANJENJE KVAROVA NA ELEKTRINIM I ELEKTRO-NIKIM SUSTAVIMA ....................... 23 IZBOR ZATITNIH MJERA ................................................................................................................................. 23

8. OSNOVNI KRITERIJI ZA ZATITU GRAEVINA I OPSKRBNIH VODOVA ......... 23


8.1 8.2 8.3 8.4 RAZINE ZATITE OD MUNJE (LPL) .................................................................................................................. 24 ZONE ZATITE OD MUNJE (LPZ)..................................................................................................................... 28 ZATITA GRAEVINA ....................................................................................................................................... 29 ZATITA OPSKRBNIH VODOVA......................................................................................................................... 30

Dodatak A (obavijesni) Parametri struje munje ............................................................33 Dodatak B (obavijesni) Ovisnost struje munje o vremenu za potrebe analiza..............42 Dodatak C (obavijesni) Simulacija struje munje za potrebe ispitivanja ................. 46 Dodatak D (obavijesni) Ispitni parametri kojima se simuliraju uinci munje na sastavnicama sustava za zatitu od munje .......................................................... 50 Dodatak E (obavijesni) Udarni valovi struje munje u raznim tokama instalacije ............................................................................................................ Izvori .................................................................................................................. 66 71

Slika 1 - Vrste gubitaka koje proizlaze iz raznih vrsta teta ............................... 21 Slika 2. Zatitne zone (LPZ) odreene za neki LPS (HRN EN 62305-3) .................. 27 Slika 3 Zone zatite definirane zatitnim mjerama protiv LEMP (HRN EN 62305-4). 28 Slika A.1 Definicije parametara kratkog udara (tipino T2 < 2 ms ) .................. 32 Slika A.2 Definicije parametara dugog udara (tipino 2 ms < Tdugi < 1 s ) ..... .... 33 Slika A.3 Mogue sastavnice silaznih munja (tipino za ravan teren i niske graevine) ............................................................................................................................... 33 2

Slika A.4 Mogue sastavnice uzlazne munje (tipino za izloene i/ili vie graevine) ............................................................................................................................... 38 Slika A.5 Kumulativna uestalost raspodjele parametara struje munje (krivulje kroz vrijednosti 95% i 5%).............................................................................................. 39 Slika B.1 Valni oblik struje ela prvoga kratkog udara......................................... 42 Slika B.2 Valni oblik hrpta struje prvog udara...................................................... 42 Slika B.3 Valni oblik ela vala struje slijedeih kratkih udara.............................. 43 Slika B.4 Valni oblik hrpta struje za slijedee kratke udare................................. 43 Slika B.5 Amplitudna gustoa struje munje za LPL I........................................... 44 Slika C.1 Primjer ispitnog generatora za simulaciju specifine energije prvoga kratkog udara i naboja dugog udara.................................................................................... 45 Slika C.2 - Definicija strmine struje prema tablici C.3........................................... 47 Slika C.3 Primjer ispitnog generatora za simulaciju strmine ela prvoga kratkog udara za ispitivanje velikih predmeta ..................................................................... 48 Slika C.4 - Primjer ispitnog generatora za simulaciju strmine ela slijedeih kratkih udara za ispitivanje velikih predmeta .................................................................... 48 Slika D.1 - Opi poloaj dvaju vodia za proraun elektrodinamike sile.............. 56 Slika D.2 - Tipian poloaj vodia na nekom LPS................................................. 56 Slika D.3 - Dijagram naprezanja za konfiguraciju na slici D.2.............................. 57 Slika D.4 - Sila po jedinici duljine du vodoravnog vodia sa slike D.2................. 57 Tablica 1 Uinci udara munja na razne vrste graevina ................................... 15 Tablica 2 Uinci munja na razne vrste opskrbnih vodova ................................. 17 Tablica 3 tete i gubici na graevini ovisno o raznim tokama udara munje ...... 20 Tablica 4 tete i gubici na opskrbnim vodovima i opskrbi ovisno o raznim tokama udara munje .......................................................................................................... 20 Tablica 5 Najvee vrijednosti parametara struje munje ovisno o LPL............... 26 Tablica 6 Najmanje vrijednosti parametara struje munje i odgovarajueg polumjera kotrljajue kugle za odreene razine zatite od munje (LPL) .............................. 29 Tablica 7 Vjerojatnosti za granice parametara struje munje.............................. 29 Tablica A.1 Vrijednosti parametara struje munje prema podacima CIGR ...... 36 Tablica A.2 Parametri logaritamsko-normalne razdiobe struje munje (srednja vrijednost i standardna devijacija log izraunani iz 95 % i 5 % vrijednosti prema CIGR (Electra No 41 ili No 69)) (Electra No 41 ili No 69 *) [3], [4] ........................ 37 Tablica B.1 - Parametri za jednadbu B.1............................................................. 41 Tablica C.1 Ispitni parametri za prvi kratki udar................................................. 46 Tablica C.2 Ispitni parametri za duge udare ..................................................... 46 Tablica C.3 Ispitni parametri za kratke udare..................................................... 47 Tablica D.1 - Zbirna tablica kritinih parametara koje treba uzeti u obzir pri proraunu ispitnih vrijednosti za razne sastavnice LPS i razne razine zatite (LPL) ............ 50 Tablica D.2 - Fizike znaajke tipinih materijala koji se koriste za LPS sastavnice. ................................................................................................................................ 53 Tablica D.3 - Porast temperature vodia raznih presjeka i materijala ovisno o W/R ................................................................................................................................ 53 Tablica E.1 Impedancija uzemljenja Z i Z1 ovisno o otpornosti tla ................... 66 Tablica E.2 Oekivani udarni strujni valovi zbog udara munja .......................... 67

MEUNARODNO ELEKTROTEHNIKO POVJERENSTVO


ZATITA OD MUNJE 1. dio: Opa naela PREDGOVOR 1) Meunarodno elektrotehniko povjerenstvo (IEC) je meunarodna organizacija za normizaciju koja obuhvaa sve nacionalne elektrotehnike odbore (IEC nacionalni odbori). Cilj je IEC promicati meunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiu normizacije na polju elektrotehnike i elektronike. Uz spomenute kao i druge aktivnosti, IEC objavljuje meunarodne norme, tehnike specifikacije, tehnike izvjetaje, javne specifikacije (PAS) i Upute (nadalje navoene kao IEC izdanja). Priprema tih izdanja povjerena je tehnikim odborima; svaki IEC nacionalni odbor koji je zainteresiran za odreeno pitanje moe sudjelovati u pripremnim radovima. U tim pripremama takoer sudjeluju i meunarodne, vladine i nevladine organizacije povezane s IEC. IEC usko surauje s meunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u skladu s uvjetima odreenim u ugovoru izmeu te dvije organizacije. 2) Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehnikim pitanjima izraavaju, koliko je vie mogue, meunarodni konsenzus miljenja o odreenim pitanjima dok u svakom tehnikom odboru sjede predstavnici svih zainteresiranih IEC nacionalnih odbora. 3) Objavljene publikacije imaju oblik preporuke za meunarodnu uporabu i objavljene su u obliku norma, tehnikih specifikacija, tehnikih izvjetaja ili uputa i nacionalni ih odbori prihvaaju u tom smislu. 4) Radi promicanja meunarodne usklaenosti, IEC nacionalni odbori e poduzeti sve da IEC publikacije budu jasno prikazane, koliko je vie mogue u svojim nacionalnim i regionalnim izdanjima. Ako postoje neke razlike izmeu IEC publikacije i odgovarajueg nacionalnog ili regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznaene. 5) IEC ne koristi nikakve postupke oznaavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne moe se smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC publikacijom. 6) Svi se korisnici moraju pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije. 7) IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i lanovi tehnikih odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za bilo koju povredu osobe, tetu na imovini ili ostale tete bilo koje prirode, bilo izravne ili neizravne, kao ni za trokove (ukljuujui zakonske obveze) koji bi proizali na temelju publikacije, njene primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a. 8) Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. eli li se ispravno koristiti ovu publikaciju, popisane publikacije ne moe se zamijeniti drugim izvorima. 9) Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podloni patentnim pravima. Ne moe se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili 4

sva takva patentna prava. Meunarodnu normu IEC 62305-1 pripremio je Tehniki odbor 81 IEC-a: Zatita od munje. Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) nainjen je u skladu s Novim planom objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na jednostavniji nain i u racionalnijem obliku nadomjeta i osvjeava izdanja serije IEC 61024, IEC 61312 i IEC 61663. Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-1 sastavljen je na temelju norme koju i nadomjeta: - IEC 61024-1-1, prvo izdanje (1993). Tekst ove norme osniva se na sljedeim dokumentima: FDIS 81/262/FDIS Izvjetaj o glasovanju 81/267/RVD

Punu obavijest o glasovanju za odobrenje ove norme moe se nai u izvjetaju o glasovanju navedenom u gornjoj tablici. Ova je publikacija nainjena koliko je vie bilo mogue u skladu s direktivama ISO/IEC, 2. dio. IEC 62305 se sastoji od sljedeih dijelova pod opim naslovom Zatita od munje: 1. dio: 2. dio: 3. dio: 4. dio: 5. dio: Opa naela Upravljanje rizikom Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina Opskrbni vodovi1

Meunarodno je povjerenstvo odluilo da e sadraj ove publikacije ostati nepromijenjen do dana osvjeavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici "http://webstore.iec.ch" meu podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog nadnevka publikacija e biti: potvrena; povuena; zamijenjena revidiranom publikacijom ili izmijenjena

UVOD Ne postoje ureaji niti metode koje mogu izmijeniti tijek prirodnih vremenskih pojava u toj mjeri da bi mogle sprijeiti izbijanje munja. Udari munja u graevine ili pokraj njih (ili u opskrbne vodove koji opskrbljuju te graevine) opasni su za ljude i za same graevine, njihov sadraj i instalacije kao i za opskrbne vodove. To je razlog zato su bitne zatitne mjere od munje. Nunost postavljanja zatite, gospodarskih koristi od postavljenih zatitnih mjera kao i izbora odgovarajuih zatitnih mjera odreuje se u okviru upravljanja rizikom. Metode upravljanja rizikom opisane su u HRN EN 62305-2. Kriteriji za projektiranje, postavljanje i odravanje zatitnih mjera opisani su u tri zasebne skupine: - prva skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje materijalnih teta i opasnosti za ivot u graevinama dana je u HRN EN 62305-3, - druga skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje kvarova elektrinih i elektronikih sustava u graevinama dana je u HRN EN 62305-4, - trea skupina se odnosi na zatitne mjere za smanjenje materijalnih teta i kvarova opskrbnih vodova koji ulaze u graevine (uglavnom elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi) dana je u HRN EN 62305-5.

ZATITA OD MUNJE
1. dio: Opa naela

1. Djelokrug promatranja
U ovom dijelu norme HRN EN 62305 dana su osnovna naela koja treba koristiti za zatitu od munje: za graevine sa svim njihovim instalacijama i sadrajem te osobljem, za opskrbne vodove koji ulaze u graevine. Prema ovoj normi ne razmatraju se slijedei objekti: eljezniki sustavi, vozila, brodovi, zrakoplovi, morske platforme, podzemni visokotlani cjevovodi. cjevovodi, elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi koji nisu spojeni na razmatranu graevinu
NAPOMENA Za te sustave vrijede posebni propisi koje objavljuju razna posebna tijela.

2. Upuivanje na norme
Norme navedene u sljedeem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog dokumenta. Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije datirana koristi se samo navedena norma (ukljuujui sve dodatke). HRN EN 62305-2: Zatita od munje - 2. dio: Upravljanje rizikom HRN EN 62305-3: Zatita od munje - 3. dio: Materijalne tete na graevinama i opasnost za ivot HRN EN 62305-4: Zatita od munje - 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevina HRN EN 62305-5: Zatita od munje 5. dio: Opskrbni vodovi1

3. Nazivlje i definicije
Za potrebe ove norme rabit e se sljedee definicije:

3.1 Izbijanje munje prema zemlji


Elektrino izbijanje atmosferskog porijekla izmeu oblaka i zemlje koje se sastoji od jednog ili vie udara.

3.2 Silazna munja


Munja pokrenuta uspostavom silaznog vodljivog kanala od oblaka do zemlje.
1

objavit e se naknadno

NAPOMENA Silazni se udar sastoji od prvog kratkog udara iza kojeg slijedi vie kratkih udara. Nakon jednog ili vie kratkih udara moe slijediti dugi udar.

3.3 Uzlazna munja


Munja pokrenuta uspostavom uzlaznog vodljivog kanala od nekog objekta na zemlji do oblaka.
NAPOMENA Uzlazna se munja sastoji od prvog dugog udara iza kojeg nema udara ili slijedi vie kratkih udara. Nakon jednog ili vie kratkih udara moe slijediti dugi udar.

3.4 Pojedinani udar


Pojedinano elektrino izbijanje u ukupnom izbijanju munje u zemlju.

3.5 Kratki udar


Pojedinani udar koji odgovara udarnoj struji.
NAPOMENA Tipino poluvrijeme hrpta T2 te struje je manje od 2 ms (pogledajte sliku A.1).

3.6 Dugi udar


Pojedinani udar koji odgovara trajnoj struji.
NAPOMENA Trajanje Tdugi (vrijeme od 10 % vrijednosti na elu vala do 10 % vrijednosti na hrptu) te trajne struje tipino je iznad 2 ms i manje od 1 s (pogledajte sliku A.2).

3.7 Viestruki udari


Izbijanje munje koje se sastoji od prosjeno 3 do 4 udara, s intervalima ije je tipino trajanje priblino 50 ms.
NAPOMENA Ustanovljena su izbijanja koja sadre do nekoliko desetaka udara s intervalima u trajanju od 10 ms do 250 ms.

3.8 Toka udara


Toka gdje munja udari u zemlju ili u povieni objekt (npr. graevinu, sustav zatite od munje, opskrbni vod, drvo, i sl.).
NAPOMENA Munja moe imati vie toaka udara.

3.9 Struja munje


i Struja koja tee kroz toku udara.

3.10 Vrna jakost struje


I Najvea vrijednost struje munje.

3.11 Prosjena strmina ela struje kratkog udara


Prosjena brzina promjene struje u vremenskom intervalu t2 t1.
NAPOMENA Izraava se razlikom i(t2) i(t1) jakosti struje na poetku i na kraju tog intervala, podijeljenom s t2 t1 (pogledajte sliku A.1).

3.12 Trajanje ela struje kratkog udara


T1 Efektivni parametar odreen 1,25 puta duljim vremenom izmeu trenutaka postizanja 10 % i 90 % vrne vrijednosti struje (pogledajte sliku A.1).

3.13 Zamiljena izvorna jakost struje kratkog udara


O1 Toka presjeka vremenske osi i pravca povuenog kroz referentne toke od 10 % i 90 % ela struje udara (pogledajte sliku A.1); ona prethodi za 0,1T1 trenutku u kojem struja postie 10 % svoje vrne vrijednosti.

3.14 Poluvrijeme struje kratkog udara


T2 Parametar definiran kao interval izmeu zamiljene izvorne jakosti struje O1 i trenutka u kojem struja opadne na polovicu vrne vrijednosti (pogledajte sliku A.1).

3.15 Trajanje izbijanja munje


T Vrijeme tijekom kojeg struja munje tee kroz toku udara.

3.16 Trajanje struje dugog udara


Tdugi Vrijeme tijekom kojeg jakost struje dugog udara iznosi izmeu 10 % vrne vrijednosti pri porastu trajne struje i 10 % vrne vrijednosti tijekom opadanja trajne struje (pogledajte sliku A.2).

3.17 Naboj munje


Qmunje Vremenski integral struje munje tijekom itavog trajanja izbijanja munje.

3.18 Naboj kratkog udara


Qkratki Vremenski integral struje kratkog udara.

3.19 Naboj dugog udara


Qdugi Vremenski integral struje dugog udara.

3.20 Specifina energija


W/R Vremenski integral kvadrata struje tijekom cijelog trajanja izbijanja munje.
NAPOMENA W/R predstavlja energiju koju struja izbijanja munje potroi na jedininom otporu.

3.21 Specifina energija struje kratkog udara


Vremenski integral kvadrata struje tijekom kratkog udara munje. 9

NAPOMENA Specifina energija struje dugog udara je zanemariva.

3.22 Objekt koji treba zatititi


Graevina ili opskrbni vod koji treba zatititi od uinaka munje.

3.23 Graevina koju treba zatititi


Graevina za koju se zahtijeva zatita od djelovanja munje u skladu s ovom normom.
NAPOMENA - Graevina koju treba zatititi moe biti i dijelom vee graevine.

3.24 Opskrbni vod koji treba zatititi


Opskrbni vod spojen s graevinom za koju se zahtijeva zatita od djelovanja munje u skladu s ovom normom.

3.25 Udar munje u objekt


Udar munje u objekt koji treba zatititi.

3.26 Udar munje pokraj objekta


Udar munje pokraj objekta koji treba zatititi, a koji (udar) moe prouzroiti opasne prenapone.

3.27 Elektrini sustav


Sustav koji sadri sastavnice za opskrbu na niskom naponu.

3.28 Elektroniki sustav


Sustav koji sadri osjetljive elektronike sastavnice kao to je komunikacijska oprema, raunala, sustavi za nadzor i instrumentaciju, radio sustavi, instalacije uinske elektronike.

3.29 Unutarnji sustavi


Elektrini i elektroniki sustavi unutar graevine.

3.30 Materijalne tete


tete na graevini (ili njezinu sadraju) ili opskrbnom vodu zbog mehanikih, toplinskih, kemijskih i eksplozijskih uinaka munje.

3.31 Povrede ivih bia


Povrede, ukljuujui gubitak ivota ljudi ili ivotinja zbog pojave dodirnog napona ili napona koraka koje je prouzroila munja. 10

3.32 Kvar elektrinog ili elektronikog sustava


Stalan kvar elektrinog ili elektronikog sustava zbog elektromagnetnog uinka munje (LEMP).

3.33 Elektromagnetski udarni val (impuls) munje


LEMP Elektromagnetska djelovanja struje munje.
NAPOMENA To ukljuuje i udarne napone dovedene vodljivom vezom kao i djelovanja zraenjem udarnog vala elektromagnetskog polja.

3.34 Udarni val


Prolazna pojava vala u obliku prenapona i/ili udarne struje kao posljedica LEMP
NAPOMENA Udarni val zbog pojave LEMP moe nastati zbog (djelominih) struja munje, indukcije u instalacijskoj petlji i kao preostalih udarnih valova iza SPD.

3.35 Zona zatite od munje


LPZ Zona u kojoj vlada odreeno elektromagnetsko okruenje.
NAPOMENA Granice LPZ ne moraju nuno biti fizike granice (npr. zidovi, strop ili strop).

3.36 Rizik
R Iznos vjerojatnih godinjih gubitaka (ljudi i dobara) zbog izbijanja munja u odnosu na ukupnu vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zatititi.

3.37 Prihvatljivi rizik


RT Najvea vrijednost rizika koja se moe prihvatiti za objekt koji treba zatititi.

3.38 Razina zatite od munje


LPL Broj pridan sklopu vrijednosti parametara struje munje koje se odnose na vjerojatnost da odgovarajue najvee i najmanje projektirane vrijednosti ne e biti prekoraene pri normalnoj pojavi izbijanja munje.
NAPOMENA - Razina zatite od munje upotrebljava se za projektiranje zatitnih mjera u skladu s odgovarajuim vrijednostima parametara struje munje.

3.39 Zatitne mjere


Mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zatititi da bi se smanjio rizik.

11

3.40 Sustav zatite od munje


LPS Cijeli sustav koji se koristi za smanjenje materijalnih teta zbog udara munja u graevinu.
NAPOMENA LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite od munje.

3.41 Vanjski sustav zatite od munje


Dio LPS koji se sastoji od sustava hvataljka, sustava odvoda i sustava uzemljivaa.

3.42 Unutarnji sustav zatite od munje


Dio LPS koji se sastoji od sustava za izjednaivanje potencijala i/ili elektrine izolacije vanjskog LPS.

3.43 Sustav hvataljka


Dio vanjskog LPS koji se sastoji od metalnih dijelova kao to su tapovi, mrea vodia ili ulanene ice koji je namijenjen prihvaanju udara munja.

3.44 Sustav odvoda


Dio vanjskog LPS koji je namijenjen odvodu struje munje od sustava hvataljka prema sustavu uzemljivaa.

3.45 Sustav uzemljivaa


Dio vanjskog LPS koji je namijenjen odvodu i rasprivanju struje munje u zemlji.

3.46 Vanjski vodljivi dijelovi


Istaknuti metalni dijelovi koji ulaze ili izlaze iz graevine koju treba zatititi, kao to su cijevi, metalni dijelovi kabela, metalni kanali i sl., koji mogu prenijeti dio struje munje.

3.47 Izjednaivanje potencijala munje


Spajanje na LPS pojedinih metalnih dijelova izravnim galvanskim spajanjem ili putem zatitnog odvodnika udarnog vala, da bi se smanjilo razlike potencijala zbog struje munje.

3.48 Zaslon
Metalni vodi koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih teta pri udaru munja u opskrbni vod.

3.49 Sustav zatitnih mjera od LEMP-a


LPMS 12

Cijeli sustav zatitnih mjera unutarnjih sustava protiv LEMP.

3.50 Elektromagnetski zaslon


Zatvoreni metalni mreasti ili neprekinuti zaslon koji obuhvaa objekt koji treba zatititi ili njegov dio da bi se smanjili kvarovi elektrinih i elektronikih sustava.

3.51 Ureaj za zatitu od udarnog vala


SPD Ureaj ija je namjena ograniiti prolazni prenapon ili preusmjeriti udarni strujni val. Sadri najmanje jednu nelinearnu sastavnicu.

3.52 Usklaena SPD zatita


Niz primjereno izabranih SPD, usklaenih i ugraenih tako da se smanje kvarovi elektrinih i elektronikih sustava.

3.53 Nazivna vrstoa izolacije na udarni napon


UW Podnosivi udarni napon koji deklarira proizvoa opreme ili njenog dijela, koji oznauje otpornost njene izolacije na prenapone.

3.54 Obian otpor uzemljenja


Omjer vrne vrijednosti napona i struje uzemljivaa koje openito ne nastupaju istodobno.

4. Parametri struje munje


Parametri struje munje koji se upotrebljavaju u nizu norma HRN EN 62305 prikazani su u Dodatku A. Za potrebe analiza u Dodatku B je dana ovisnost struje munje o vremenu. Obavijesti o simulaciji struje munje za potrebe ispitivanja dane su u Dodatku C. Osnovni parametri koji se mogu koristiti u laboratoriju za simulaciju uinaka munje na sastavnice LPS prikazani su u Dodatku D. Obavijesti o udarnim valovima pri udarima munje u razne dijelove instalacije dane su u Dodatku E

5. tete zbog djelovanja munje


5.1 tete na graevinama
Udar munje u graevinu moe prouzroiti tetu na graevini, ljudima u njoj i njenom sadraju, ukljuujui kvarove unutarnjih sustava. tete i kvarovi se mogu proiriti na okolinu graevine i mogu ak utjecati na lokalni okoli. Razmjeri tog irenja ovise o znaajkama graevine kao i o znaajkama izbijanja munje. 13

5.1.1 Uinci udara munje u graevinu

Za uinke udara munja vane su slijedee glavne znaajke graevina: konstrukcija (npr. drvo, opeka, beton, armirani beton, eline konstrukcije); funkcija (stambena zgrada, ured, poljoprivredno gospodarstvo, kazalite, hotel, kola, bolnica, muzej, crkva, zatvor, robna kua, banka, tvornica, industrijsko postrojenje, portsko igralite); ljudi u zgradi i sadraj (osoblje i ivotinje, zapaljivi ili nezapaljivi materijali, eksplozivni ili neeksplozivni materijal, elektrini ili elektroniki sustavi s niskom ili visokom izolacijskom vrstoom na udarni napon); opskrbni vodovi (elektroenergetski vodovi, telekomunikacijski vodovi, cjevovodi); postojee ili predviene zatitne mjere (npr. zatitne mjere za smanjenje materijalnih teta i opasnosti za ivot, zatitne mjere za smanjenje kvarova unutarnjih sustava); razmjeri irenja opasnosti (graevine s oteanom evakuacijom ili graevine u kojima moe nastati panika, graevine opasne za okolinu, graevine opasne za okoli). U tablici 1 prikazani su uinci udara munja na razne vrste graevina.

14

Tablica 1 Uinci udara munja na raznim vrstama graevina Vrsta graevine prema namjeni Uinci udara munje i/ili sadraju Stambene kue Proboj elektrine instalacije, poar i materijalne tete. tete su obino ograniene na predmete istaknute u smjeru toke udara ili prema stazi struje munje Kvar elektrine ili elektronike opreme i ugraenih sustava (npr. TV prijamnika, raunala, modema, telefona, itd.) Zgrade poljoprivrednih Prvenstveno rizik od poara i opasnih dodirnih napona i gospodarstava napona koraka kao i materijalne tete Drugo, rizik od gubitka napajanja elektrinom energijom, opasnost za ivot domaih ivotinja zbog kvara elektronikog nadzora ventilacije i sustava za dopremu hrane i sl. Kazalita i kina, hoteli, kole, robne kue, portska igralita tete na elektrinim instalacijama (npr. elektrinoj rasvjeti) koje mogu vjerojatno izazvati paniku Kvarovi poarnih alarma koji mogu imati za posljedicu kasno poduzimanje protupoarnih mjera

Banke, osiguravajua Sve kao gore, uz dodatak problema koji proizlaze iz gubitka drutva, trgovaka komunikacija, kvarova raunala i gubitka podataka drutva, itd. Bolnice, staraki domovi, zatvori Industrija Muzeji i arheoloka nalazita, crkve Telekomunikacije, elektrane Tvornica eksploziva, tvornica streljiva Kemijske tvornice, rafinerije, nuklearne elektrane, biokemijski laboratoriji i postrojenja Sve kao prije, uz dodatak problema s ljudima na intenzivnoj njezi i potekoama pri spaavanju nepokretnih ljudi Dodatni uinci koji ovise o sadraju tvornice, poevi od zanemarivih do neprihvatljivih teta i gubitaka proizvodnje Gubitak nenadomjestive kulturne batine Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe Posljedice poara i eksplozije za tvornicu i njenu okolinu Poar i prestanak rada tvornice sa tetnim posljedicama za lokalnu i globalnu okolinu

5.1.2 Izvori i vrste teta na graevini

Izvor teta je struja munje. Ovisno o toki udara munje u odnosu na razmatranu graevinu, u obzir se moraju uzeti sljedee situacije: S1 : udari munje u graevinu, S2 : udari munje pokraj graevine, S3 : udari munje u opskrbne vodove spojenih na graevinu, S4 : udari munje pokraj opskrbnih vodova spojenih na graevinu. 15

Udari munje u graevinu mogu prouzroiti: neposredne mehanike tete, poar i/ili eksplozije zbog pojave vrueg plazmatskog elektrinog luka pri ohmskom zagrijavanju zbog prolaza struje (pregrijavanje vodia) ili zbog naboja ija je posljedica elektroluna erozija (topljenje metala) poar i/ili eksploziju pokrenutu iskrenjem zbog prenapona koji nastaju zbog galvanske i induktvne veze kao i prolaza dijela struje munje, povrede ljudi zbog dodirnog napona i napona koraka zbog galvanske i induktivne veze, kvarove ili krivo djelovanje unutarnjih sustava zbog pojave LEMP. Udari munje pokraj graevine mogu prouzroiti: kvarove ili krivo djelovanje unutarnjih sustava zbog pojave LEMP. Udari munje u opskrbni vod spojen na graevinu mogu prouzroiti: poar i/ili eksploziju pokrenutu iskrenjem zbog prenapona i struje munje prenesene putem opskrbnog voda, povrede ljudi zbog dodirnih napona unutar graevine kao posljedice struje munje prenesene putem opskrbnog voda; kvarove ili krivo djelovanje unutarnjih sustava zbog pojave prenapona na opskrbnim vodovima koji ih prenose u graevinu. Udari munje pokraj opskrbnog voda spojenog na graevinu mogu prouzroiti: kvarove ili krivo djelovanje unutarnjih sustava zbog pojave prenapona na opskrbnim vodovima koji ih prenose u graevinu.
NAPOMENA 1 - Niz norma HRN EN 62305 ne obrauje nepravilan rad unutarnjih sustava. Treba se obratiti na normu IEC 61000-4-5. NAPOMENA 2 Smatra se da poar moe pokrenuti samo iskrenje zbog struje munje (ukupne ili djelomine). NAPOMENA 3 Udari munja, izravni ili pokraj opskrbnih cjevovoda, ne uzrokuju tete na graevini uz uvjet da nisu spojeni na sabirnicu za izjednaivanje potencijala u graevini (pogledajte HRN EN 623053).

Sveukupno udar munje moe prouzroiti tri osnovne vrste tete: D1 : Povrede ivih bia zbog pojave dodirnih napona i napona koraka D2 : Materijalne tete (poar, eksplozija, mehaniko razaranje, kemijsko isputanje) zbog uinaka struje munje, ukljuujui iskrenje D3 : Kvarove unutarnjih sustava zbog pojave LEMP.

5.2 tete na opskrbnim vodovima


Udar munje u opskrbni vod moe prouzroiti tetu na samom fizikom objektu vodu ili cjevovodu koji se koristi za svrhe opskrbe, kao i na elektrinoj ili elektronikoj opremi spojenoj na vod.
NAPOMENA Opskrbni vodovi koje treba uzeti su: to se tie telekomunikacijskih vodova (TLC) - vodovi izmeu telekomunikacijske centrale i graevine korisnika ili izmeu dviju telekomunikacijskih centrala ili dviju graevina korisnika, nadalje za telekomunikacijske vodove (TLC) vodovi izmeu telekomunikacijskih centrala ili graevina korisnika i distribucijskog vora ili dvaju distribucijskih vorova,

16

to se tie elektroenergetskih vodova - vodovi izmeu visokonaponskih (VN) transformatorskih stanica i graevina korisnika, to se tie cjevovoda - cjevovodi izmeu distribucijske stanice i graevine korisnika.

Razmjeri tete ovise o znaajkama voda, vrsti i veliini elektrinih i elektronikih sustava kao i o znaajkama udara munje.
5.2.1 Uinci udara munje u opskrbni vod

Za uinke udara munje u opskrbne vodove najvanije su sljedee znaajke voda: konstrukcija (vodovi: nadzemni, podzemni, sa zaslonom, bez zaslona, s optikim vlaknima; cjevovodi: nadzemni, ukopani, metalni, plastini), namjena (telekomunikacijski vod, elektroenergetski vod, cjevovod), kakvu graevinu opskrbljuje (konstrukcija, sadraj, dimenzije, smjetaj), postojee ili predviene zatitne mjere (npr. oklop od ice, SPD, priuvna trasa, spremnici fluida, agregati za proizvodnju elektrine energije, sustavi za neprekidno napajanje). U tablici 2 navedeni su uinci munje na razne vrste opskrbnih vodova Tablica 2 Uinci munja na razne vrste opskrbnih vodova
Vrsta opskrbnog voda Uinak udara munje

Telekomunikacijski vod

Mehanike tete na vodu, topljenje zaslona i vodia, proboj izolacije kabela i opreme to uzrokuje bitan kvar s trenutanim prekidom napajanja i gubitak opskrbe. Manje bitni kvarovi na kabelima od optikih vlakana uz tete na kabelima, ali bez prekida opskrbe. tete na izolatorima niskonaponskih nadzemnih vodova, proboj izolacije kabelskog voda, proboj izolacije opreme voda te transformatora uz posljedini prekid napajanja. tete na elektrinim i elektronikim nadzornim ureajima to moe vjerojatno prouzroiti prekid opskrbe. Preskok na nemetalnim brtvama prirubnica, to vjerojatno moe izazvati poar i/ili eksploziju. tete na elektrinim i elektronikim nadzornim ureajima koje mogu vjerojatno prouzroiti prekid opskrbe.

Elektroenergetski vodovi

Vodovodne opskrbne cijevi Plinovodne opskrbne cijevi Cjevovodi za dovod goriva

5.2.2 Izvori i vrste teta na opskrbnim vodovima

Izvor tete je struja munje. Pri razmatranju teta na opskrbnim vodovima treba uzeti u obzir sljedee situacije ovisno o toki udara munje: S1: udari u graevinu koju vod napaja, S3: udari u opskrbni vod koji je spojen s graevinom, S4: udari pokraj opskrbnog voda spojenog s graevinom. 17

Udari u graevinu koju vod opskrbljuje mogu prouzroiti: rastapanje metalnih ica kabelskog zaslona zbog djelomine struje munje koja tee kroz vod (to dovodi do otpornog zagrijavanja), proboj izolacije voda i prikljuene opreme (zbog galvanske veze), proboj nemetalnih brtvi na prirubnicama cijevi kao i brtvi u izolacijskim spojnicama.
NAPOMENA 1 Udari munja ne utjeu na kabel s optikim nitima bez metalnih vodia koji je spojen na graevinu.

Udari munja u opskrbni vod spojen na graevinu mogu prouzroiti: neposrednu mehaniku tetu metalnih vodia ili cijevi opskrbnog voda zbog elektrodinamikog udara ili zagrijavanja zbog protjecanja struje munje (prekid i/ili rastapanje metalnih ica, zaslona ili cijevi), i zbog topline razvijene u samom plazmatinom elektrinom luku (proboj plastinog zatitnog oklopa), neposredne elektrine tete na vodovima (proboj izolacije) i na prikljuenoj opremi; proboj tankih nadzemnih metalnih cjevovoda i nemetalnih brtvi na prirubnicama, to kao posljedicu moe imati proirenje poara i eksplozije ovisno o vrsti fluida koji vodom tee, Udari munja pokraj opskrbnog voda spojenog na graevinu mogu prouzroiti: proboj izolacije voda i prikljuene opreme zbog induktivne veze (inducirani prenaponi).
NAPOMENA 2 Udari munja u zemlju ne utjeu na kabel s optikim nitima bez metalnih vodia.

Sveusvemu, udar munje moe prouzroiti dvije osnovne vrste tete: D2: materijalne tete (poar, eksplozija, mehanika razaranja, kemijska isputanja) zbog toplinskih uinaka struje munje D3: kvarove elektrinih i elektronikih sustava zbog prenapona.

5.3 Vrste gubitaka


Svaka vrsta tete, sama ili u kombinaciji s drugim vrstama, moe proizvesti razne gubitke na objektu koji treba zatititi. Vrsta gubitaka koja se moe pojaviti ovisi o znaajkama samog objekta. Za namjenu ove norme u obzir se uzimaju sljedee vrste gubitaka: L1 : gubitak ljudskih ivota L2 : gubitak javne opskrbe L3 : gubitak kulturne batine L4 : gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njen sadraj, opskrba i gubitak aktivnosti). Vrsta gubitaka L1, L2 i L3 moe se razmatrati kao gubitak drutvenih vrijednosti, dok se vrsta gubitaka L4 moe uzeti kao isti gospodarski gubitak. Gubici koji se mogu pojaviti na graevini jesu: 18

L1: gubitak ljudskih ivota, L2: gubitak javne opskrbe, L3: gubitak kulturne batine, L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (graevina i njezin sadraj)

Gubici koji se mogu pojaviti na opskrbnom vodu jesu: L2: gubitak javne opskrbe, L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (opskrbni vod i gubitak aktivnosti)
NAPOMENA U ovoj se normi ne razmatra gubitak ljudskih ivota na opskrbnom vodu

Odnosi izmeu izvora tete, vrste tete i gubitaka prikazani su za graevine u tablici 3, a u tablici 4 za opskrbne vodove (opskrbu). Tablica 3 tete i gubici na graevini ovisno o raznim tokama udara munje Toka udara Izvor tete Vrsta tete D1 D2 D3 Vrsta gubitaka L1, L4** L1, L2, L3, L4 L1, L2, L4

u graevinu

S1

pokraj graevine

S2

D3

L1*, L2 , L4

D1 u opskrbni vod koji ulazi u graevinu S3 D2 D3

L1, L4** L1, L2, L3, L4 L1*,L2 , L4

pokraj voda

opskrbnog

S4

D3

L1*,L2, L4

*Samo za graevine s rizikom eksplozije i bolnice ili druge graevine gdje kvarovi unutarnjih sustava mogu neposredno ugroziti ljudske ivote ** Samo u graevinama gdje mogu biti ugroene ivotinje

19

Tablica 4 tete i gubici na opskrbnim vodovima i opskrbi ovisno o raznim tokama udara munje Toka udara Izvor tete Vrsta tete Vrsta gubitaka D2 u opskrbni vod S3 D3 pokraj opskrbnog voda S4 D3 L2, L4 D2 u graevinu koju vod napaja S1 D3

Vrste gubitaka kao posljedica raznih vrsta tete i odgovarajui rizici prikazani su na slici 1.

1) 2)

odnosi se samo na graevine odnosi se na bolnice ili druge graevine gdje kvarovi unutarnjih sustava mogu neposredno prouzroiti opasnost za ljudske ivote 3) samo za graevine gdje su ugroene ivotinje Slika 1 - Vrste gubitaka koje proizlaze iz raznih vrsta teta

6. Nunost i gospodarska opravdanost zatite od munje


6.1 Nunost zatite od munje
Treba razmotriti nunost zatite objekta koji treba zatititi od munje da bi se smanjili gubici opih vrijednosti L1, L2 i L3 . Da bi se odredilo je li zatita od munje nuna ili ne, treba procijeniti rizik prema postupcima opisanim u normi HRN EN 62305-2. U obzir treba uzeti sljedee rizike u skladu s vrstama gubitaka prikazanim u odjeljku 5.3: R1 : rizik gubitka ljudskih ivota, R2 : rizik gubitka javne opskrbe, R3 : rizik gubitka kulturne batine. 20

Zatita je od munje nuna ako je rizik R (R1 do R3) vei od prihvatljivog rizika RT R > RT U tom sluaju poduzet e se zatitne mjere da bi se rizik R (R1 do R3) smanjio na prihvatljivu razinu RT R RT Ako se moe pojaviti vie od jedne vrste gubitaka na objektu koji treba zatititi, uvjet R RT mora biti zadovoljen za svaku vrstu gubitaka (L1, L2 i L3). Iznosi prihvatljivog rizika RT za udare munja koji dovode do gubitka stvari od drutvene vrijednosti treba biti u podruju odgovornosti nadlenoga nacionalnog tijela.
NAPOMENA 1 Nadleno tijelo moe zahtijevati postavljanje zatite od munje na odreenim objektima bez procjene rizika. U tim sluajevima nadleno tijelo odluuje koju e se razinu zatite upotrijebiti. U nekim sluajevima moe se procjena rizika obaviti tako da se nae opravdanje za odstupanje od tih zahtjeva. NAPOMENA 2 Podrobnije obavijesti o procjeni rizika i o postupku odabira zatite opisani su u normi HRN EN 62305-2.

6.2 Gospodarska opravdanost zatite od munje


Osim nunosti zatite od munje objekta koji treba zatititi, korisno je izraunati gospodarsku opravdanost predvienih zatitnih mjera da bi se smanjili gubici L4. U tom sluaju treba izraunati rizik R4 gubitaka gospodarskih vrijednosti. Uz pomo procjene rizika R4 moe se izraunati trokove gospodarskih gubitaka sa i bez zatitnih mjera. Zatita od munje je trokovno opravdana ako je zbroj trokova CRL preostalih gubitaka sa zatitnim mjerama i trokova CPM zatitnh mjera manji od trokova CL ukupnih gubitaka bez zatitnih mjera: CRL + CPM < CL
NAPOMENA Podrobnije obavijesti o procjeni gospodarske opravdanosti zatite od munje dane su u normi HRN EN 62305-2.

21

7. Zatitne mjere
Da bi se smanjio rizik odreene vrste tete, treba poduzeti odgovarajue zatitne mjere.

7.1 Zatitne mjere za smanjenje povreda ivih bia zbog dodirnog napona i napona koraka
Mogue su sljedee zatitne mjere: odgovarajua izolacija izloenih vodljivih dijelova, izjednaivanje potencijala uz pomo mreastog sustava uzemljenja, postavljanje fizikih prepreka i oznaka upozorenja.
NAPOMENA 1 Izjednaivanje potencijala nije uinkovito protiv dodirnih napona. NAPOMENA 2 Opasnost za ivot moe se smanjiti poveanjem povrinske otpornosti tla unutar i izvan graevine.

7.2 Zatitne mjere za smanjenje materijalnih teta


Mogue su sljedee zatitne mjere: a) za graevine

- sustav zatite od munje (LPS)


NAPOMENA 1 Ako je LPS postavljen, izjednaivanje potencijala je vrlo vana mjera za smanjenje opasnosti od poara i eksplozije kao i opasnosti za ivot. Za podrobnije obavijesti pogledajte normu HRN EN 62305-3. NAPOMENA 2 Materijalne tete mogu se smanjiti mjerama za ogranienje irenja i napredovanja poara kao to su poarno otporni odjeljci, aparati za gaenje, hidranti, poarni alarmi i instalacije za gaenje poara. NAPOMENA 3 Zatita osoblja omoguuje se zatienim putovima za evakuaciju.

b)

za opskrbne vodove

- zaslon (oklop) voda


NAPOMENA 4 - Uinkovitu zatitu kabelima u zemlji omoguuje se polaganjem u metalne kanale.

22

7.3 Zatitne mjere za smanjenje kvarova na elektrinim i elektronikim sustavima


Mogue su sljedee zatitne mjere: a) za graevine - zatitne mjere protiv LEMP (LPMS) koje se sastoje od sljedeih mjera koje se upotrebljavaju same ili u kombinaciji sa: uzemljivanjem i izjednaivanjem potencijala elektromagnetskim zaslanjanjem (ili oklapanjem) izborom trase voda usklaenom SPD zatitom. b) za opskrbne vodove postavljanje odvodnika (SPD) du opskrbnog voda i na njegovim krajevima, elektromagnetsko zaslanjanje (oklapanje) kabela.

NAPOMENA 1 Za kabele u zemlji vrlo uinkovitu zatitu prua neprekidni metalni zaslon odgovarajue debljine. NAPOMENA 2 Uinkovitu zatitu za smanjenje gubitaka zbog prestanka djelovanja opskrbnog voda moe se osigurati priuvnim trasama, priuvnom opremom, autonomnim generatorima, sustavima za neprekidno napajanje, spremnicima za fluid, sustavima za automatsko otkrivanje kvara. NAPOMENA 3 Uinkovita zatitna mjera od prenapona je poveana izolacijska vrstoa kabela i opreme.

7.4 Izbor zatitnih mjera


Izbor najpogodnijih zatitnih mjera obavljaju projektant i vlasnik ovisno o vrsti i veliini svake vrste tete kao i ovisno o tehnikim i gospodarskim aspektima raznih zatitnih mjera. Kriteriji za procjenu rizika i odabir najpogodnijih zatitnih mjera dani su u normi HRN EN 62305-2. Zatitne mjere su uinkovite uz uvjet da su u skladu sa zahtjevima odgovarajuih norma i da mogu izdrati oekivana naprezanja na mjestu postavljanja.

8. Osnovni kriteriji za zatitu graevina i opskrbnih vodova


Idealna zatita za graevine i opskrbne vodove bila bi zatvaranje objekta koji treba tititi u savreno vodljivi neprekidni i uzemljeni zaslon odgovarajue debljine kao i odgovarajue spajanje opskrbnih vodova s tim zaslonom na mjestima ulaza u graevinu. Tako se moe sprijeiti prodor struje munje i pripadajueg elektromagnetskog polja u objekt koji treba zatititi i sprijeiti opasne toplinske i elektrodinamike uinke struje, te opasno iskrenje i opasne prenapone u elektrinim i elektronikim sustavima. U praksi esto nije mogue niti isplativo postavljati zaslon na cijeloj duljini da bi se takva optimalna zatita ostvarila. 23

Ukoliko je oklop prekinut i/ili nema odgovarajuu debljinu, struje munje mogu prodrijeti kroz oklop to ima za posljedicu: materijalne tete i opasnost za ivot, kvarove unutarnjih sustava, prekid opskrbe i kvar prikljuenih sustava. Za odreeni komplet parametara struje munje protiv kojih se zahtijeva postavljanje zatite, projektirat e se odgovarajue zatitne mjere zbog smanjenja spomenutih teta kao i odgovarajuih posljedinih gubitaka (razina ratite od munje)

8.1 Razine zatite od munje (LPL)


Za potrebe ove norme uvode se etiri razine zatite od munje (I do IV). Za svaku razinu zatite odreeni su najvei i najmanji parametri struje munje.
NAPOMENA 1 - Zatita od munje iji parametri struje munje nadilaze najvee i najmanje parametre koji se odnose na razinu I (LPL I) ne razmatraju se u ovoj normi. NAPOMENA 2 - Vjerojatnost pojave struje munje iji najvei i najmanji parametri izlaze iz opsega parametara za razinu I je manja od 2 %.

Vjerojatnost da najvee vrijednosti parametara struje munje koje se odnose na LPL I ne e biti prekoraene iznosi 99 %. Prema pretpostavljenom omjeru polariteta (pogledajte A.2), vjerojatnosti pozitivnih udara munje su ispod vrijednosti od 10 %, dok su vjerojatnosti negativnih udara ispod vrijednosti od 1 % (pogledajte A.3). Najvee vrijednosti struje munje koje se odnose na razinu LPL I smanjuju se na 75 % za razinu II, a za razinu III i IV na 50 % (linearno za I, Q i di/dt, a kvadratino za W/R). Vremenski parametri ostaju nepromijenjeni. Najvee vrijednosti parametara struje munje za razne razine zatite dane su u tablici 5 i upotrebljavaju se za projektiranje sastavnica zatite od munje (npr. presjeka vodia, debljine metalnih zaslona (oklopa), struje odvodnika (SPD), sigurnosnih razmaka protiv opasnih iskrenja) i za odreivanje ispitnih parametara za simulaciju uinaka munje na tim sastavnicama (pogledajte Dodatak D). Najmanje vrijednosti amplitude struje munje za razne razine zatite (LPL) upotrebljavaju se za odreivanje polumjera kotrljajue kugle (pogledajte A.4) da bi se odredila zona zatite od munje LPZ 0B koju ne moe pogoditi izravan udar munje (pogledajte 8.2 i slike 2. i 3.). Najmanje vrijednosti parametara struje munje kao i odgovarajui polumjeri kotrljajue kugle prikazani su u tablici 6. Upotrebljavaju se za odreivanje mjesta hvataljka i odreivanje zatitne zone LPZ 0B (pogledajte 8.2).

24

Tablica 5 Najvee vrijednosti parametara struje munje ovisno o LPL Prvi kratki udar Razina zatite (LPL) Parametri struje Vrna jakost struje Naboj kratkog udara Specif. energija Vrem. parametri Slijedei kratki udar Parametri struje Vrna jakost struje Prosje. strmina Vrem. parametri Dugi udar Parametri struje Naboj dugog udara Vrem. parametri Oznaka Jedinica Qdugi Tdugi C s I 300 II 225 I 200 Oznaka Jedinica I di/dt T1 / T2 kA kA/s s / s I 50 200 Oznaka Jedinica I Qkratki W/R T1 / T2 kA C kJ/ s / s I 200 100 II 150 75 10 / 350 Razina zatite (LPL) II 37,5 150 0,25 / 100 Razina zatite (LPL) II 150 0,5 Razina zatite (LPL) III 150 IV C III 100 IV III 25 100 IV III 100 50 2.500 IV

10.000 5.625

Udar munje (svi udari zajedno) Parametri struje Naboj udara munje Oznaka Jedinica Qmunje

25

1 2 3 4 5

graevina sustav hvataljki sustav odvoda sustav uzemljivaa opskrbni vodovi

S1 S2 S3 S4 r s

udar munje u graevinu udar pokraj graevine udar u opskrbni vod koji ulazi u graevinu udar pokraj opskrbnog voda koji ulazi u graevinu polumjer kotrljajue kugle sigurnosni razmak za opasno iskrenje

razina tla O toka izjednaivanja potencijala uz pomo SPD Izravan udar, puna struja munje LPZ 0A LPZ 0B zona izravnih udara, rauna se s punom strujom munje zona bez izravnih udara, rauna se s djelominom ili induciranom strujom munje LPZ 1 zona bez izravnih udara, rauna se s djelominom ili induciranom strujom munje U zatienom obujmu unutar LPZ 1 mora se uvaiti sigurnosne razmake s.

Slika 2. Zatitne zone (LPZ) odreene za neki LPS (HRN EN 62305-3)

26

1 graevina (zaslon za LPZ 1) 2 sustav hvataljki 3 sustav odvoda 4 sustav uzemljivaa 5 postorija (zaslon za LPZ 2) 6 pojni vodovi za graevinu

S1 S2 S3 S4

udar munje u graevinu udar munje pokraj graevine udar munje u opskrbni vod koji ulazi u graevinu udar munje pokraj pojnog voda koji ulazi u graevinu r polumjer kotrljajue kugle ds sigurnosni razmaci za prevelika magnetska polja

razina tla mjesto izjednaivanja potencijala uz pomo SPD zona izravnih udara, rauna se s punom strujom munje i punim elektromagnetskim poljem zona bez izravnih udara, rauna se s djelominom ili induciranom strujom munje i punim elektromagnetskim poljem zona bez izravnih udara, rauna se s djelominom ili induciranom strujom munje i priguenim elektromagnetskim poljem zona bez izravnih udara, rauna se s induciranom strujom munje i jo vie priguenim elektromagnetskim poljem

LPZ 0A LPZ 0B LPZ 1 LPZ 2

U zatienim prostorima unutar LPZ 1 i LPZ 2 mora se uvaavati sigurnosne razmake ds.
Slika 3 Zatitne zone odreene zatitnim mjerama protiv LEMP (HRN EN 623054) 27

Tablica 6 Najmanje vrijednosti parametara struje munje i odgovarajueg polumjera kotrljajue kugle za odreene razine zatite od munje (LPL) Kriterij zatite Oznaka Najmanja vrna jakost struje Polumjer kotrljajue kugle I r Jedinica kA m I 3 20 II 5 30 LPL III 10 45 IV 16 60

Iz statistikih razdioba, prikazanih na slici A.5, mogu se odrediti odgovarajue teine vjerojatnosti da parametri struje munje ne e biti manji od najveih vrijednosti niti vei od najmanjih vrijednosti definiranih za svaku razinu zatite (pogledajte tablicu 7). Tablica 7 Vjerojatnosti graninih parametara struje munje Vjerojatnost da su parametri struje munje manji od maksimuma odreenih u tablici 5 vei od minimuma odreenih u tablici 6 LPL I 0,99 0,99 II 0,98 0,97 III 0,97 0,91 IV 0,97 0,84

Zatitne mjere navedene u HRN EN 62305-3, HRN EN 62305-4 i HRN EN 62305-5 uinkovite su za munje iji su parametri struje unutar opsega razine zatite (LPL) koja je odabrana projektom. Stoga se uinkovitost zatitnih mjera uzima da je jednaka vjerojatnosti da su parametri struje munje unutar tog opsega.

8.2 Zone zatite od munje (LPZ)


Zone zatite od munje (LPZ) odreene su mjerama zatite kao to je LPS, oklopljenim vodovima, elektromagnetskim zaslonima i SPD-ima. Nie razine zatite od munje u odnosu na vie razine LPZ karakterizira znakovito smanjenje elektromagnetskog impulsa munje (LEMP). S obzirom na opasnost od munje odreene su sljedee zone zatite (pogledajte slike 2 i 3): LPZ 0A zona izloena izravnim udarima munja i punom elektromagnetskom polju munje. Unutarnji sustavi mogu doi pod udar pune ili djelomine struje munje. LPZ 0B zona zatiena od izravnih udara munje, ali ostaje opasnost utjecaja punog elektromagnetskog polja munje. Na unutarnje sustave mogu djelovati djelomine udarne struje munje. LPZ 1 zona u kojoj je ogranien utjecaj udarnih struja munje zbog postavljenih SPD ureaja na granici zone. Elektromagnetsko polje moe se smanjiti postavljanjem prostornog zaslona. LPZ 2, ..., n zona u kojoj su udarne struje jo vie ograniene zbog raspodjele struje munje kao i utjecaja dodatnih SPD-ova na granicama zona. Za daljnje smanjenje elektromagnetskog polja munje moe se upotrijebiti prostorni zaslon. 28

NAPOMENA 1 Openito vrijedi da to vei broj pojedina zona nosi, to su parametri elektromagnetskog okruenja nii.

Vrijedi openito pravilo zatite da tieni objekt mora biti u onoj zoni zatite (LPZ) ije su elektromagnetske znaajke jednake mogunostima objekta da podnese naprezanja koja bi mogla prouzroiti tete (materijalne tete, kvarove elektrinih i elektronikih sustava zbog prenapona).
NAPOMENA 2 Obavijest o razini otpornosti moe se za veinu elektrinih i elektronikih sustava i ureaja dobiti od proizvoaa.

8.3 Zatita graevina


8.3.1 Zatita zbog smanjenja materijalnih teta i opasnosti za ivot

Graevina koju valja zatititi mora biti unutar zone LPZ 0B ili vie zone, to se postie postavljanjem sustava za zatitu od munje (LPS). Sustav zatite od munje sastoji se od vanjskog i unutarnjeg sustava zatite (pogledajte sliku 2). Funkcije vanjskog sustava zatite su: da prihvati udar munje u graevinu (uz pomo sustava hvataljka), da sigurno odvede struju munje prema zemlji (uz pomo sustava odvoda), da raspri struju munje u zemlji (uz pomo sustava uzemljivaa). Uloga unutarnjeg sustava zatite je sprijeiti opasna iskrenja unutar graevine izjednaivanjem potencijala ili sigurnosnim razmacima s (i zbog elektrinog odvajanja) izmeu sastavnica sustava zatite (LPS) i drugih vodljivih dijelova unutar graevine. Odreene su etiri vrste sustava zatite (i to LPS I, LPS II, LPS III i LPS IV) kao cjeloviti sklopovi koji imaju svoja pravila konstrukcije na osnovi odgovarajuih razina zatite (LPL). Svaka vrsta zatite ima svoja pravila projektiranja ovisno o razini zatite (npr. polumjer kotrljajue kugle, irine oka mree itd.) i pravila projektiranja neovisno o razini zatite (npr. presjek vodia, vrsta gradiva itd.). Na mjestima gdje povrinski otpor tla izvan zgrade ili otpor poda unutar zgrade nisu dovoljno visoki, mora se smanjiti opasnost za ivot zbog pojave dodirnog napona i napona koraka: izvan zgrade - izoliranjem istaknutih vodljivih dijelova, izjednaivanjem potencijala uz pomo mreastog sustava uzemljivaa, oznakama upozorenja kao i fizikim preprekama, unutar graevine izjednaivanjem potencijala opskrbnih vodova na mjestu ulaza u graevinu. Sustav zatite od munje (LPS) mora udovoljavati zahtjevima norme HRN EN 62305-3.
8.3.2 Zatita u svrhu smanjenja kvarova unutarnjih sustava

Zatita od elektromagnetskih impulsa munje za smanjenje rizika kvarova unutarnjih sustava mora ograniiti: 29

prenapone dovedene galvanskom ili induktivnom vezom pri udarima munja u graevinu, prenapone dovedene induktivnom vezom pri udarima munja pokraj graevine, prenapone dovedene vodovima spojenim na graevinu pri udarima munja u te vodove ili pokraj njih, elektromagnetska polja koja su u izravnoj induktivnoj vezi s unutarnjim sustavima.
NAPOMENA Kvarovi ureaja zbog elektromagnetskih polja koja izravno ozrauju opremu su zanemarivi, uz uvjet da ureaji podnose ispitivanja na emisije radio frekvencije (RF) i otpornosti prema zahtjevima odgovarajuih EMC norma za proizvode (pogledajte HRN EN 62305-2 i HRN EN 62305-4).

Sustav koji treba zatititi mora biti unutar zone LPZ 1 ili vie zone. To se postie uz pomo elektromagnetskog zaslona koji priguuje inducirano magnetsko polje i/ili odgovarajuim voenjem vodia tako da se smanje indukcijske petlje. Na granicama zatitnih zona predvidjeti izjednaivanje potencijala svih metalnih dijelova i sustava koji prelaze granice zona, to se moe uiniti uz pomo vodia za izjednaivanje ili, ako je potrebno, uz pomo ureaja za zatitu od udarnih valova napona i struje (SPD). Zatitne mjere zona zatite LPZ moraju biti u skladu s normom HRN EN 62305-4. Uinkovitu zatitu od prenapona koji dovode do kvarova unutarnjih sustava, moe se ostvariti i uz pomo usklaene SPD zatite, koja ograniuje prenapone na vrijednosti ispod nazivne otpornosti sustava koji se titi. SPD ureaje treba odabrati i postaviti u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 62305-4.

8.4 Zatita opskrbnih vodova


Opskrbni vod koji treba zatititi mora biti: unutar zatitne zone LPZ 0B ili vie zone da bi se smanjile materijalne tete. To se postie odabirom podzemnog voda umjesto nadzemnog ili upotrebom odgovarajue postavljenog zaslona, ija uinkovitost ovisi o znaajkama voda, a kod cjevovoda poveanjem debljine cijevi na odgovarajuu vrijednost kao i osiguranjem metalne neprekidnosti cijevi unutar zatitne zone LPZ 1 ili vie zone, zbog zatite od prenapona koji dovode do kvarova opskrbnog voda. To se postie smanjenjem razine induciranih prenapona munje uz pomo odgovarajuih elektromagnetskih zaslona kabela, odvoenjem udarnih struja i ogranienjem prenapona uz pomo odgovarajuih SPD-ova.

30

DODATAK A
(obavijesni)

Parametri struje munje A.1 Udari munja u zemlju


Postoje dvije osnovne vrste izbijanja munja: silazna munja koja se pokree s uspostavom silaznog voditelja od oblaka do zemlje i uzlazna munja koja se pokree uspostavom uzlaznog voditelja od nekog uzemljenog objekta prema oblaku. Najvei broj silaznih udara ine udari na ravnom terenu i pri manjim graevinama, dok su uzlazni udari dominantniji pri izloenim i/ili viim graevinama. Vjerojatnost udara raste s efektivnom visinom graevine (pogledajte HRN EN 62305-2, Dodatak A), a fizikalni se uvjeti mijenjaju. Struja munje sastoji se od jednog ili vie raznih udara meu kojima su: kratki udari u trajanju manjem od 2 ms (slika A.1) dugi udari s trajanjem duljim od 2 ms (slika A.2).

O1 = zamiljeni poetak, I = vrna jakost struje, T1 = trajanje ela, T2 = poluvrijeme hrpta udarnog vala Slika A.1 Definicije parametara kratkog udara (tipino T2 < 2 ms )

31

Tdugi = vrijeme trajanja, Qdugi = naboj dugog udara Slika A.2 Definicije parametara dugog udara (tipino 2 ms < Tdugi < 1 s ) Nadalje se udari razlikuju po polaritetu (pozitivnom ili negativnom) kao i po redosljedu unutar cjelokupnog izbijanja munje (prvi, slijedei, superponirani). Mogue sastavnice za silazne munje prikazane su na slici A.3, a za uzlazne na slici A.4.

Slika A.3 Mogue sastavnice silaznih munja (tipino za ravan teren i niske graevine)

32

Slika A.4 Mogue sastavnice uzlazne munje (tipino za izloene i/ili vie graevine) Dodatne sastavnice uzlaznih munja su prvi dugi udar sa ili bez desetak superponiranih kratkih udara. Meutim, parametri svih kratkih udara uzlaznih munja su manji od onih za silazne munje. Jo nije dokazano da je naboj dugog udara uzlazne munje vei. Stoga se smatra da su parametri struja uzlazne munje sigurno obuhvaeni maksimalnim vrijednostima koje imaju silazne munje. U tijeku su podrobnije analize parametara struje munje i njezine jakosti ovisno o tome je li munja uzlazna ili silazna.

33

A.2 Parametri struje munje


Parametri struje munje u ovoj normi temelje se na podacima Meunarodne konferencije za velike elektroenergetske mree (CIGR) prikazanim u tablici A.1. Moe se uzeti da se parametri statistiki vladaju po logaritamsko-normalnoj razdiobi. Odgovarajue srednje vrijednosti i standardne devijacije log prikazane su u tablici A.2, a funkcija razdiobe na slici A.5. Na temelju vjerojatnosti pojave moe se odrediti bilo koja vrijednost svakog parametra. Pretpostavlja se da prema polaritetu ima 10 % pozitivnih i 90 % negativnih udara. Omjer polariteta ovisi o podruju. Ako nema lokalnih podataka, treba uzeti ovdje predloeni omjer.

34

Tablica A.1 Vrijednosti parametara struje munje prema podacima CIGR (Electra No 41 ili No 69 *) [3], [4] Parametar Stalne vrijednosti LPL I 50 200
Qmunje , C

Vrijednosti 95 % 4(98%) 4,9 4,6 1,3 20 1,1 0,22 2 6 0,55 25 9,1 9,9 0,2 4,1 50 % 20(80%) 11,8 35 7,5 80 4,5 0,95 16 55 6 650 24,3 39,9 2,4 20,1 5% 90 28,6 250 40 350 20 4 150 550 52 15.00 65

Vrsta udara

Krivulja sa slike A.5 1A+1B 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

I, kA

*prvi negativni kratki *slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) negativna munja pozitivna munja prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki * prvi negativni kratki

300
Qkratki, C

100
W/R , kJ/

10 000
di/dtmax, kA/s

20
di/dt30/90% kA/s Qdugi , C Tdugi , s Trajanje ela vala, s

161,5 * slijedei negativni kratki 32 prvi pozitivni kratki 98,5 * slijedei negativni kratki
dugi dugi

200 200 0,5

Trajanje udara, s Vremenski interval, ms Ukupno trajanje munje, ms

1,8 0,22 3,5 30 6,5 25 7 0,15 31 14

5,5 1,1 22 75 32 230 33 13 180 85

18 4,5 200 200 140 2 000 150

prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) viestruki negativni udari

1100 negativna munja (svi udari) 900 500


negativna munja pojdinanih udara) pozitivna munja (bez

NAPOMENA Jakosti struje I = 4 kA i I = 20 kA odgovaraju vjerojatnostima 98 % odnosno 80 %

35

Tablica A.2 Parametri logaritamsko-normalne razdiobe struje munje (srednja vrijednost i standardna devijacija log izraunati iz 95 % i 5 % -tnih vrijednosti prema CIGR (Electra No 41 ili No 69)) Parametar Srednja vrijednost Standardna devijacija Vrsta udara
*prvi negativni kratki (80%) *prvi negativni kratki (80%) *slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) negativna munja pozitivna munja prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki *prvi negativni kratki *slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki *slijedei negativni kratki dugi dugi

log

Krivulja sa slike A.5 1A 1B 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

I , kA

Qmunje, C

Qkratki, C

W/R , kJ/

(61,1) 33,3 11,8 33,9 7,21 83,7 4,69 0,938 17,3 57,4 5,35 612 24,3 40,0 2,53 20,1

0,576 0,263 0,233 0,527 0,452 0,378 0,383 0,383 0,570 0,596 0,600 0,844 0,260 0,369 0,670 0,420

di/dtmax, kA/s di/dt30/90%, kA/s Qlong , C Tlong , s Trajanje ela, s

Trajanje udara, s Vremenski interval, ms Ukupno trajanje munje, ms

5,69 0,995 26,5 77,5 30,2 224 32,4 12,8 167 83,7

0,304 0,398 0,534 0,250 0,405 0,578 0,405 1,175 0,445 0,472

prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) prvi negativni kratki slijedei negativni kratki prvi pozitivni kratki (pojedini) viestruki negativni udari negativne munje (svi udari) negativne munje (bez pojedinanih) pozitivna munja

36

NAPOMENA - Parametri obrojanih krivulja dani su na tablicama A.1 i A.2

Slika A.5 Kumulativna uestalost raspodjele parametara struje munje (krivulje kroz toke 95% i 5%) 37

Sve vrijednosti dane za LPL u ovoj normi odnose se na silazne i uzlazne munje.
NAPOMENA Vrijednosti parametara munje obino se dobivaju mjerenjem na visokim objektima. Statistika raspodjela procijenjenih vrnih jakosti struje munje u kojoj nisu uzeti u obzir utjecaji visokih objekata moe se pribaviti i iz podataka sustava za lociranje atmosferskih izbijanja.

A.3 Odreivanje najveih parametara struje munje za LPL I


Mehaniki uinci udara munja odreuju se na temelju vrnih vrijednosti struje (I) i specifine energije (W/R). Toplinski uinci raunaju se na temelju specifine energije (W/R) kad se radi o galvanskoj vezi, te na temelju naboja (Q) kad se radi o pojavi lka prema instalaciji. Prenaponi i opasna iskrenja prouzroeni induktivnom vezom u funkciji su prosjene strmine (di/dt) ela struje munje. Svaki pojedini parametar (I, Q, W/R, di/dt) nastoji se nametnuti pri svakom mehanizmu kvara, to se mora uzeti u obzir u postupku ispitivanja. A.3.1 Prvi kratki udar i dugi udar Vrijednosti I, Q, W/R koje se odnose na mehanike i toplinske uinke izraunate su na temelju pozitivnih munja (jer su njihove 10 % vrijednosti mnogo vee od odgovarajuih 1 % vrijednosti negativnih munja). Iz slike A.5 (krivulje 3, 5, 8, 11 i 14) mogu se uz vjerojatnost ispod 10 % oitati sljedee vrijednosti: I Qmunje Qkratki W/R di/dt = = = = = 200 kA 300 C 100 C 10 000 kJ/ 20 kA/s

Za prvi kratki udar prema slici A.1 na temelju navedenih vrijednosti dobiva se priblina vrijednost trajanja ela vala: T1 = I / (di/dt) = 10 s (T1 nadalje ima minorno znaenje)

Za udar koji eksponencijalno opada, vrijede sljedei izrazi za pribline veliine naboja i energije (T1 << T2): Qkratki = (1/0,7) I T2 W/R = (1/2) (1/0,7) I 2 T2 Uz pomo tih formula i navedenih vrijednosti dobiva se prvi priblian iznos poluvremena trajanja udara: T2 = 350 s Za duge se udare moe naboj izraunati priblino iz izraza: Qdugi = Qmunje Qkratki = 200 C

38

Trajanje dugog udara prema slici A.2, moe se izraunati iz trajanja izbijanja munje: Tdugi = 0,5 s. A.3.2 Slijedei kratki udar Najvea vrijednost prosjene strmine di/dt za opasna iskrenja prouzroena induktivnom vezom, odreena je na temelju slijedeih kratkih udara negativnih munja (jer je njihova 1 % vrijednost mnogo vea od 1 % vrijednosti negativnih udara ili odgovarajue 10 % vrijednosti pozitivnih munja). Iz slike A.5 (krivulje 2 i 15) mogu se uz vjerojatnost ispod 1 % oitati sljedee vrijednosti: I = 50 kA di/dt = 200 kA/s Iz tih vrijednosti moe se prema slici A.1 izraunati prva priblina vrijednost trajanja ela vala slijedeog kratkog udara od: T1 = I / (di/dt) = 0,25 s. Njegovo poluvrijeme trajanja moe se izraunati iz trajanja udara negativnih slijedeih kratkih udara: T2 = 100 s (T2 nadalje ima minorno znaenje).

A.4 Odreivanje najmanjih parametara struje munje


Uinkovitost zatite LPS ovisi o najmanjim parametrima struje munje kao i o odgovarajuem polumjeru kotrljajue kugle. Geometrijske granice prostora zatienih od izravnih udara munja mogu se odrediti metodom kotrljajue kugle. Prema elektro-geometrijskom modelu, polumjer kotrljajue kugle r (duljina zadnjeg skoka) je ovisan o vrnoj vrijednosti struje prvoga kratkog udara. U izvjetaju radne grupe IEEE [5], ta je ovisnost izraena kao: r = 10 I 0,65 gdje je r polumjer kotrljajue kugle, m I vrna jakost (amplituda) struje, kA. Za dani polumjer kotrljajue kugle r moe se pretpostaviti da e prirodna ili postavljena hvataljka prihvatiti sve munje vrne jakosti struje vee od odgovarajue najmanje vrne jakosti I. Zbog toga se za vjerojatnost vrnih jakosti struje negativnih i pozitivnih prvih udara na slici A.5 (pravci 1A i 3) uzima da su vjerojatnosti hvatanja. Uzevi u obzir omjer polariteta od 10 % pozitivnih i 90 % negativnih munja, moe se izraunati ukupna vjerojatnost hvatanja (pogledajte tablicu 7.).

39

DODATAK B (obavijesni) Vremenske funkcije struje munje za potrebe analiza


Valni oblici struje - prvoga kratkog udara 10/350 s - slijedeih kratkih udara 0,25/100 s, mogu se odrediti uz pomo izraza:

I (t /1 ) t / i= e( 2 ) 10 k 1 + (t /1 )
10

(B.1)

gdje pojedine oznake znae: I vrna jakost struje k korekcijski koeficijent za vrnu jakost struje t vrijeme 1 vremenska konstanta ela 2 vremenska konstanta hrpta. Za valne oblike struje prvoga kratkog udara i slijedeih udara kod raznih LPL, vrijede parametri dani u tablici B.1. Analitike krivulje prikazane su na slikama B.1 do B.4. Tablica B.1 - Parametri za jednadbu B.1 Prvi kratki udar Parametri I (kA) k 1 (s) 2 (s) I 200 0,93 19 485 LPL II 150 0,93 19 485 III-IV 100 0,93 19 485 Slijedei kratki udari I 50 0,993 0,454 143 LPL II 37,5 0,993 0,454 143 III-IV 25 0,993 0,454 143

40

Slika B.1 Valni oblik struje ela prvoga kratkog udara

Slika B.2 Valni oblik hrpta struje prvog udara 41

Slika B.3 Valni oblik ela vala struje slijedeih kratkih udara

Slika B.4 Valni oblik hrpta struje za slijedee kratke udare

42

Dugi se udar moe opisati pravokutnim valnim oblikom sa srednjom jakou struje I i trajanjem Tdugi prema tablici 5. Iz analitikih se krivulja moe odrediti amplitudna gustoa struje munje (slika B.5).

1 2 3 4

dugi udar prvi kratki udar slijedei kratki udari

400 A 200 kA 50 kA anvelopa

0,5 s 10/350 s 0,25/100 s

Slika B.5 Amplitudna gustoa struje munje za LPL I

43

DODATAK C (obavijesni) Simulacija (oponaanje) struje munje za potrebe ispitivanja


C.1 Openito Kad munja pogodi koji objekt, struja se munje raspodijeli unutar njega. To se mora uzeti u obzir pri ispitivanju sastavnica pojedinih zatitnih mjera, tako da se za svaku sastavnicu izaberu odgovarajui ispitni parametri. U tu se svrhu mora nainiti analiza cijeloga sustava. C.2 Simulacija specifine energije prvoga kratkog udara i naboja dugog udara Ispitni su parametri definirani u tablicama C.1 i C.2, a primjer ispitnog generatora prikazan je na slici C.1, koji se moe upotrijebiti za simulaciju specifine energije prvoga kratkog udara u kombinaciji s nabojem dugog udara. Ispitivanjima se moe procijeniti mehanika vrstoa, toplinska otpornost kao i uinci topljenja. Odgovarajui ispitni parametri za simulaciju prvoga kratkog udara (vrna struja I, specifina energija W/R i naboj Qs) prikazani su u tablici C.1. Te se parametre mora ukljuiti u isti udarni val, to se moe postii strujom koja priblino eksponencijalno opada, tako da vrijeme T2 bude unutar 350 s. Odgovarajui ispitni parametri za simulaciju dugoga udara (naboj Qdugi, trajanje T) dani su u tablici C.2. Ovisno o ispitivanom predmetu i oekivanom mehanizmu tete, ispitivanje na prvi kratki udar ili na dugi udar moe se obaviti kao pojedinano ili kombinirano kod kojeg neposredno iza prvoga kratkog udara slijedi dugi udar. Ispitivanje taljenja lkom mora se obaviti za oba polariteta.

Slika C.1 Primjer ispitnog generatora za simulaciju specifine energije prvoga kratkog udara i naboja dugog udara

44

Tablica C.1 Ispitni parametri za prvi kratki udar Ispitni parametar I Vrna struja I (kA) Naboj Qs (C) Specifina energija W/R (kJ/) 200 100 10000 LPL II 150 75 5625 III - IV 100 50 2500 Doputeno odstupanje 10 % 20 % 35 %

Tablica C.2 Ispitni parametri za dugi udar Ispitni parametar I Naboj Ql (C) 200 0,5 Trajanje T (s) LPL II 150 0,5 III - IV 100 0,5 Doputeno odstupanje 20 % 10 %

C.3 Simulacija strmine ela strujnoga vala kratkog udara Strmina struje odreuje elektromagnetski inducirane napone na petljama blizu vodia kroz koji teku struje munje. Strmina struje kratkoga udara odreena je kao porast struje i tijekom vremena porasta t (slika C.2). Odgovarajui parametri za simulaciju te struje dani su u tablici C.3. Primjeri ispitnih generatora prikazani su na slikama C.3 i C.4 (koji se mogu upotrijebiti za simulaciju strmine ela struje munje u vezi s izravnim udarom munje). Simulacija se moe izvesti za kratki prvi i slijedei kratki udar.
NAPOMENA Ta simulacija vrijedi za strminu ela struje kratkih udara. Na tu vrstu simulacije ne utjee hrbat strujnoga vala.

Simulacija prema odjeljku C.3 moe se izvesti neovisno ili u kombinaciji sa simulacijom prema odjeljku C.2. Za daljnje obavijesti o ispitnim parametrima kojima se simuliraju uinci munje na sastavnice LPS pogledajte Dodatak D.

45

Tablica C.3 Ispitni parametri za kratke udare Ispitni parametri Prvi kratki udar i (kA) t (s) Slijedei kratki udari i (kA) t (s) LPL I 200 10 50 0,25 II 150 10 37,5 0,25 III - IV 100 10 25 0,25 Doputeno odstupanje 10 % 20 % 10 % 20 %

Slika C.2 - Definicija strmine struje prema tablici C.3

46

NAPOMENA Vrijednosti na slici vrijede za LPL I

Slika C.3 Primjer ispitnog generatora za simulaciju strmine ela prvoga kratkog udara pri ispitivanju velikih predmeta

NAPOMENA Vrijednosti na slici vrijede za LPL I

Slika C.4 - Primjer ispitnog generatora za simulaciju strmine ela slijedeih kratkih udara pri ispitivanju velikih predmeta

47

DODATAK D (obavijesni) Ispitni parametri za simulaciju uinaka munje na sastavnice LPS-a


D.1 Openito U ovom Dodatku D dani su osnovni parametri za simulaciju uinaka munje u laboratoriju. Tu su opisane sve sastavnice LPS koje vode cijelu ili dio struje munje, a ovaj se Dodatak mora upotrebljavati zajedno s normama u kojima su posebno navedeni zahtjevi i naini ispitivanja svake pojedine sastavnice.
NAPOMENA Parametri koji se odnose na sustavna pitanja (npr. koordinaciju ureaja za zatitu od prenapona) u ovom Dodatku nisu uzeti u obzir.

D.2 Parametri struje munje s obzirom na mjesto udara Parametri struje munje koji imaju veu ulogu za fiziku cjelovitost LPS openito su vrna struja I, naboj Q, specifina energija W/R, trajanje T i prosjena strmina ela vala struje di/dt. Svaki od ovih parametara moe prevagnuti pri nastanku raznih kvarova, to e se analizirati u sljedeem odjeljku. Parametri struje koji se uzimaju pri ispitivanjima su kombinacije tih veliina, izabranih tako da se u laboratoriju im vjernije simulira mehanizam kvara dijela LPS koji se ispituje. Kriteriji za izbor glavnih veliina dani su u odjeljku D.5. U tablici D.1 navedene su najvee vrijednosti I, Q, W/R,T i di/dt koje treba uzeti u obzir pri ispitivanju ovisno o zahtijevanoj razini zatite.

48

Tablica D.1 - Zbirni pregled kritinih parametara koje treba uzeti u obzir pri proraunu ispitnih vrijednosti za razne sastavnice LPS i razne razine zatite (LPL)
Sastavnica
Hvataljka

Glavni problem
erozija u toki spajanja (npr. tanki metalni lim) ohmsko zagrijavanje LPL I, II, III-IV LPL I, II, III-IV LPL I II III-IV LPL I II III-IV LPL I II III-IV LPL Qdugi ,C 200 150 100 W/R, kJ/ 10 000 5 600 2 500 , kA 200 150 100 l, kA 200 150 100 Qdugi ,C 200 150 100 l, kA 200 150 100 Qkratki ,C 100 75 50 l, kA 200 150 100

Kritini parametar munje T <1s (uzmite Qdugi u jednom impulsu) T upotrijebite W/R u adiabatskoj konfiguraciji W/R, kJ/ 10 000 5 600 2 500 W/R, kJ/ 10 000 5 600 2 500 T < 1s (upotrijebite Qdugi kao pojedinani impuls) Qkratki ,C 100 75 50 T < 2 ms (upotrijebite I i W/R u jedinstvenom impulsu)

Napomena

Hvataljka i vodi odvoda mehaniki uinci

uz dimenzioniranje prema HRN EN 62305-3 ispitivanje nije potrebno

Spojni pribor

sloeni uinci (toplinski, mehaniki, pojava lka) erozija u tokama spajanja

Uzemljiva

dimenzioniranje obino odreeno mehanikim / kemijskim aspektima (hranje i sl.) W/R, kJ/ 10 000 5 600 2 500 di/dt,kA/ 200 150 100 upotrijebite I, Qkratki, i W/R u istom impulsu (trajanja T< 2 ms); upotrijebite i/t u zasebnim impulsima provjeriti treba oba aspekta.

SPD s iskritem

sloeni uinci (toplinski, mehaniki, pojava lka) energetski uinci (preoptereenje) uinci na izolaciji (proboj odn. razlaganje)

I II III-IV LPL I II III-IV LPL I II III-IV

SPD s blokom metaloksidnog otpornika

T <2 ms (upotrijebite I za pojedini impuls)

mogu se uzeti u obzir zasebna ispitivanja

49

D.3 Grananje struje munje Parametri dani u tablici D.3 odnose se na struju munje u toki udara. U stvarnosti struja munje putuje prema zemlji kroz vie putanja, s obzirom da postoji vie odvoda i prirodnih odvoda na vanjskom LPS. Osim toga postoji vie raznih opskrbnih vodova koji ulaze u zatienu graevinu (cjevovodi za vodu i plin, elektrinu energiju i telekomunikacije itd.) Za odreivanje parametara stvarne struje koja tee kroz pojedine sastavnice LPS, u raun treba uzeti samo odgovarajui dio struje munje. Najbolje bi bilo izraunati amplitudu i oblik vala kroz sastavnicu na odreenom mjestu LPS-a. Ako se takav proraun za pojedina mjesta ne moe provesti, parametri struje munje mogu se procijeniti na nain kao u daljnjem tekstu. Za proraun dijela struje munje na vanjskom LPS, moe se uzeti koeficijent konfiguracije kc (pogledajte HRN EN 62305-3, Dodatak C). Tim se koeficijentom odreuje jakost dijela struje munje koja tee kroz odvode vanjskog LPS u najgorim sluajevima. Za proraun dijela struje kroz postojee vanjske vodljive dijelove te elektroenergetske i telekomunikacijske vodove koji ulaze u zatienu graevinu, mogu se upotrijebiti pribline vrijednosti ke i ke navedene u Dodatku E. Opisani se postupak moe upotrijebiti za proraun vrne jakosti struje koja tee nekim putom prema zemlji. Ostali parametri struje munje izraunavaju se na sljedei nain: ip = kI Qp = kQ (W/R)p = k2 (W/R) di di =k dt p dt gdje je: xp x k (D.1) (D.2) (D.3) (D.4)

promatrana veliina (vrna struja Ip, naboj Qp, specifina energija (W/R)p, strmina struje (di/dt)p) koja se odnosi na odreenu putanju "p" prema zemlji, promatrana veliina (vrna struja I, naboj Q, specifina energija (W/R), strmina struje (di/dt)) koja se odnosi na ukupnu struju munje koeficijent grananja struje, a posebno: kc koeficijent grananja struje za vanjski LPS (pogledajte Dodatak C u HRN EN 62305-3) ke, ke koeficijenti grananja za postojee vanjske vodljive dijelove i opskrbne vodove za elektroenergetiku i telekomunikacije koji ulaze u zatienu graevinu (pogledajte Dodatak E).

50

D.4 Uinci struje munje koji mogu prouzroiti tete


D.4.1 Toplinski uinci Toplinski uinci zbog struje munje nastaju pri otpornom zagrijavanju zbog protoka struje munje kroz otpor vodia ili u LPS. Ti su uinci takoer odgovorni za toplinu nastalu u korijenima lkova u svim tokama i na svim razmaknutim dijelovima LPS gdje lkovi mogu nastati (npr. iskritima). D.4.1.1 Otporno zagrijavanje Otporno se zagrijavanje javlja u svakoj sastavnici LPS-a kroz koju tee znakovitiji dio struje munje. Izbor minimalno potrebnog poprenog presjeka vodia dovoljan je za sprjeavanje pregrijavanja vodia i opasnosti od poara za okolinu. Osim toplinskih stajalita obraenih u D.4.1, moraju se za dijelove izloene atmosferskim uvjetima i/ili hranju uzeti u obzir i kriteriji mehanike otpornosti i trajnosti. Proraun zagrijavanja vodia zbog protoka struje munje potrebno je ponekad provesti kad se pojave problemi zbog rizika povrede ljudi i teta zbog poara ili eksplozija. U daljnjem se daju upute za proraun porasta temperature vodia kroz koji protjee struja munje. Analitiki pristup sastoji se u sljedeem: Energija koja se trenutano troi na zagrijavanje vodia zbog protjecanja elektrine struje iznosi: P(t) = i 2R (D.5)

Toplinska energija koju proizvodi izbijanje munje prema tomu je jednaka umnoku omskog otpora na putu struje munje kroz sastavnicu LPS-a koju se promatra i specifine energije izbijanja. Ta je energija izraena u jouleima (J) ili vatsekundama (Ws): W = R i 2 dt (D.6)

Faza velike specifine energije pri izbijanju munje je prekratka da bi se toplina stvorena u nekom dijelu mogla znaajnije raspriti: stoga se ta pojava mora promatrati kao adijabatski proces. Temperatura vodia LPS-a moe se izraunati iz sljedeeg izraza: W 0 1 0 = exp R 1 q 2 Cw gdje pojedine oznake znae:

(D.7)

0
W/R 51

porast temperature vodia, K temperaturni koeficijent otpora, 1/K specifina energija strujnoga udarnog vala, J/

o
q

Cw

omska otpornost vodia na temperaturi okoline, m povrina presjeka vodia, m2 gustoa gradiva vodia (specifina masa), kg/m3 specifini toplinski kapacitet vodia, J/kgK temperatura taljenja, oC

U tablici D.2 prikazane su karakteristine vrijednosti fizikih parametara prema gornjoj jednadbi (D.7) za razliite materijale koji se upotrebljavaju u LPS-u. U tablici D.3 prikazan je primjer upotrebe te formule za proraun porasta temperature vodia od razliitih materijala ovisno o W/R i povrini presjeka vodia. Tipino izbijanje munje sadri kratak udar (poluvrijeme hrpta nekoliko 100 s) i veliku vrnu jakost struje; u tim se okolnostima u razmatranje mora uzeti takoer i skin efekt. Meutim, u veini praktinih primjera, to se tie sastavnica LPS-a, znaajke materijala (dinamika magnetska permeabilnost vodia LPS-a) i geometrijski oblik (povrina presjeka vodia LPS) smanjuju dodatni utjecaj porasta temperature zbog skin efekta na zanemarive vrijednosti. Najbitnija sastavnica munje za nastanak tog zagrijavanja je prvi povratni udar. Tablica D.2 - Fizike znaajke tipinih gradiva za LPS sastavnice Gradivo Veliina aluminij meko eljezo bakar nehrajui elik (*) o , m 29 10-9 120 10-9 17,8 10-9 0,7 10-6 -3 -3 -3 6,5 10 , 1/K 4,010 3,92 10 0,8 10-3 2 700 7 700 8 920 8 000 , kg/m3 658 1 530 1 080 1 500 s , C 3 3 3 Cs , J/kg 39710 272 10 209 10 908 469 385 500 Cw, J/kgK
(*)

austenitski nemagnetian

Tablica D.3 - Porast temperature vodia raznih presjeka i gradiva ovisno o W/R Presjek vodia mm2 Gradivo aluminij W/R, MJ/ 2,5 5,6 10 meko eljezo W/R, MJ/ 2,5 112 211 37 9 5,6 913 96 20 10 211 37 bakar W/R, MJ/ 2,5 169 56 22 5 1 5,6 542 143 51 12 3 10 309 98 22 5 nehraj. elik (*) W/R, MJ/ 2,5 940 190 45 5,6 460 100 10 940 190

4 10 564 16 146 454 25 52 132 283 50 12 28 52 100 3 7 12 (*) austenitski nemagnetian

52

D.4.1.2 Toplinsko oteenje u toki udara Toplinsko oteenje u toki udara moe se uoiti na svim sastavnicama LPS-a na kojima se pojavi luk, npr. na sustavu hvataljka, iskritima itd. Na tokama udara moe se pojaviti topljenje materijala i erozija; zapravo, na podruju korijena luka javlja se velika koncentracija topline, i to kako od samog luka tako i zbog omskog zagrijavanja pri poveanoj gustoi struje. Veina toplinske energije stvara se na povrini metala ili blizu nje. Toplina stvorena u neposrednom korijenu luka nadilazi toplinu koju metal moe apsorbirati i odvesti, pa se taj viak topline troi na taljenje ili uplinjavanje metala i toplinsko zraenje. estina tog procesa ovisi o amplitudi struje i njenom trajanju. D.4.1.2.1 Openito Razvijeni su neki teorijski modeli za proraun toplinskih uinaka u toki udara kanala munje u metalnu povrinu. U ovoj normi e se, zbog jednostavnosti, opisati samo model gubitka napona na anodi ili katodi. Upotreba tog modela djelomino je uspjena kad se radi o tankom metalnom limu. U svim sluajevima taj model daje konzervativne rezultate, s obzirom da se rauna da se sva energija koju munja injektira u toku udara upotrijebi za taljenje ili pretvaranje materijala vodia u paru, zanemarujui irenje topline u metalu. U drugim se modelima uvodi ovisnost tete na toki udara o trajanju strujnog impulsa. D.4.1.2.2 Model gubitka napona na anodi ili katodi Rauna se da je ulazna energija W u korijenu luka jednaka gubitku napona na anodi/katodi ua,c pomnoenom s nabojem Q struje munje: W = ua,c i dt = ua,c i dt = ua,c Q (D.8)

S obzirom da je ua,c priblino stalan u opsegu struja koje se ovdje promatra, naboj struje munje (Q) je najodgovorniji za pretvorbu energije u korijenu luka. Gubitak napona na anodi ili katodi u a , c iznosi nekoliko desetaka volta. Pojednostavnjeni pristup uzima u obzir da sva energija nastala u korijenu luka biva iskoritena za topljenje. U sljedeoj se jednadbi (D.9) koristi ta pretpostavka koja, meutim, dovodi do precjenjivanja zapremnine rastopljenog materijala. V= ua , c Q 1 cw ( s u ) + cs (D.9)

gdje je : V: zapremnina rastopljenog metala, m3 ua,c: gubitak napona na anodi ili katodi (uz pretpostavku da je stalan), V Q: naboj struje munje, C : gustoa gradiva, kg/m3 Cw: toplinski kapacitet, J/kgK 53

s: u:
cs:

temperatura taljenja, C temperatura okoline, C latentna toplina taljenja, J/kg

U tablici D.2 navedene su karakteristine vrijednosti fizikih parametara iz te jednadbe za razliite materijale koji se upotrebljavaju za LPS. U osnovi, naboj koji se uzima u obzir je zbroj naboja povratnog udara i trajne struje munje; laboratorijska ispitivanja otkrila su da su uinci povratnog udara zanemarivi u usporedbi s uincima trajne struje. D.4.2 Mehaniki uinci Mehaniki uinci zbog struje munje ovise o amplitudi i trajanju struje te o elastinosti pogoene mehanike konstrukcije. Ti uinci takoer ovise i o silama trenja, ako su dovoljno velike, koje djeluju izmeu dijelova LPS kad ti dijelovi dou u meusobni dodir. D.4.2.1 Elektromagnetsko meudjelovanje Izmeu dvaju razliitih vodia kojima teku struje ili na jednom vodiu kad je vodi savijen pod kutem ili u petlju, razvijaju se elektromagnetske sile. Kad struja tee kroz krug, amplituda elektrodinamikih sila koje nastaju u raznim pozicijama kruga ovise o amplitudi struje munje i o geometrijskom obliku kruga. Mehaniki uinak tih sila, meutim, ne ovisi samo o njihovoj amplitudi nego i o opem obliku struje, njenom trajanju kao i o geometrijskom obliku instalacije. D.4.2.1.1 Elektrodinamike sile Elektrodinamike sile nastale zbog struje i koja tee kroz paralelno poloene vodie na odsjeku duljine l i razmaku d (duga i mala petlja), kao to prikazuje slika D.1, mogu se priblino izraunati iz jednadbe:

F (t ) =

0 2 l l i (t ) = 2 107 i 2 (t ) 2 d d

(D.10)

gdje je : F(t): elektrodinamika sila, N i: struja, A o: magnetska permeabilnost vakuuma (410-7 H/m) l: duljina vodia, m d: razmak izmeu ravnih paralelnih odjeljaka vodia, m

54

Slika D.1 - Opi poloaj dvaju vodia za proraun elektrodinamike sile Tipian primjer u LPS-u su simetrino postavljeni vodii pod kutem od 90 sa spojnicom smjetenom u blizini kuta, kao to pokazuje slika D.2. Dijagram naprezanja za tu konfiguraciju prikazan je na slici D.3: aksijalna sila na vodoravnom vodiu nastoji izvui vodi iz spojnice. Numeriki iznosi sile du vodoravnog vodia, uzevi u obzir vrnu jakost struje od 100 kA i duljinu okomitog vodia od 0,5 m, prikazani su na slici D.4.

Slika D.2 - Tipian poloaj vodia na nekom LPS

55

Slika D.3 - Dijagram naprezanja za konfiguraciju na slici D.2

NAPOMENA Dijagram vrijedi za vrnu struju jakosti 100 kA i duljinu okomitog vodia od 0,5 m

Slika D.4 - Sila po jedinici duljine du vodoravnog vodia sa slike D.2 D.4.2.1.2 Uinci elektrodinamikih sila U okvirima amplitude narinute sile, trenutana vrijednost elektrodinamike sile, F(t), razmjerna je kvadratu I(t)2 trenutane vrijednosti struje. Govorei o nastanku naprezanja unutar mehanike konstrukcije LPS-a koji je izraen umnokom (t)k, tj. elastine deformacije (t) i konstante elastinosti k konstrukcije LPS, moraju se uzeti u obzir dva uinka. Najvaniji parametri su prirodna (vlastita) mehanika frekvencija (vezana s elastinim svojstvima konstrukcije LPS) i trajna deformacija te konstrukcije (ovisna o plastinim svojstvima). Meutim, u mnogim sluajevima vrlo veliku vanost imaju i uinci sila trenja unutar konstrukcije. Amplituda vibracija elastine LPS konstrukcije zbog elektrodinamike sile pri struji munje moe se izraunati uz pomo diferencijalnih jednadba drugog reda; kljuni imbenik pritom je omjer trajanja impulsa (udara) struje i periode prirodne (vlastite) mehanike frekvencije konstrukcije LPS. Tipian uvjet koji se susree pri LPS je da je perioda prirodne frekvencije konstrukcije mnogo dulja od periode narinute sile (trajanje impulsa struje munje). U tom sluaju najvee mehaniko naprezanje nastaje nakon prolaza impulsa (udarnog vala) struje i ima vrnu vrijednost koja ostaje nia od one za

56

narinutu silu, te se u veini sluajeva moe zanemariti. Plastino izoblienje nastaje kad naprezanje postane vee od granice elastinosti gradiva. Ako bi gradivo od kojeg je nainjen sustav LPS bilo mekano, kao npr. aluminij ili kaljeni bakar, elektrodinamike sile bi mogle izobliiti vodie u kutovima i petljama. Sastavnice LPS zbog toga moraju biti konstruirane tako da se mogu suprotstaviti takvim silama i da budu elastine. Ukupno mehaniko naprezanje koje se javlja na konstrukciji LPS ovisi o vremenskom integralu narinute sile, a time i o specifinoj energiji odgovarajueg strujnog impulsa. To naprezanje takoer ovisi o valnom obliku i trajanju strujnog impulsa (u usporedbi s periodom prirodne frekvencije konstrukcije). Stoga se pri ispitivanju svi spomenuti utjecajni parametri moraju uzeti u obzir. D.4.2.2 teta zbog nastanka zvunoga udarnog vala Kad struja munje tee lukom, nastaje zvuni udarni val. Jakost udarnog vala ovisi o vrijednosti vrne struje kao i o brzini porasta struje. Zbog udarnoga zvunog vala je teta na metalnim dijelovima LPS-a openito zanemariva, ali na okolnim sastavnicama val moe prouzroiti tetu. D.4.2.3 Sloeni uinci U stvarnosti toplinski i mehaniki uinci nastaju istodobno. Ako je zagrijavanje gradiva sastavnica (tapova, spojnica itd.) dovoljno da omeka to gradivo, moe nastati mnogo vea teta nego inae; u krajnjim se sluajevima vodi moe rastopiti uz eksploziju i prouzroiti znatnu tetu na okolnoj konstrukciji. Ako je povrina presjeka metala dovoljna da sigurno izdri cijeli dogaaj, mora se provjeriti samo njegova mehanika cjelovitost. D.4.3 Iskrenje Iskrenje, openito, postaje vano samo u zapaljivoj sredini: za sastavnice LPS, u najveem broju stvarnih sluajeva iskrenje nije vano. Mogu se pojaviti dvije vrste iskrenja i to "toplinsko iskrenje" i "naponsko iskrenje ". Toplinsko se iskrenje dogodi kad vrlo jaka struja mora proi kroz spojnicu izmeu dvaju vodljivih materijala. Najvie toplinskih iskrenja nastaje blizu rubova unutar spojnice kad je tlak u njoj prenizak: primarni uzrok je velika gustoa struje i neodgovarajui tlak u spojnici. Jakost toplinskog iskrenja vezana je uz specifinu energiju i zbog toga je prvi povratni udar najkritinija faza munje. Naponsko se iskrenje dogodi kad je struja prisiljena putovati po spirali, npr. unutar spojnice, ako inducirani napon na takvoj petlji postane vei od probojnog napona izmeu metalnih dijelova. Inducirani napon je razmjeran samoinduktivnosti pomnoenoj sa strminom struje munje. Stoga je meu sastavnicama munje za naponsko iskrenje najkritiniji slijedei negativni udar.

57

D. 5 Sastavnice LPS, odgovarajui problemi i ispitni parametri


Sustavi zatite od munje nainjeni su od nekoliko razliitih sastavnica od kojih svaka unutar sustava ima posebnu zadau. Znaajke sastavnica i specifina naprezanja kojima su podvrgnute zahtijevaju posebnu pozornost pri postavljanju ispitnih konfiguracija u laboratoriju za provjeru njihovih svojstava. D.5.1 Hvataljke Uinci na sustavu hvataljka posljedica su zajedno mehanikih i toplinskih uinaka (to je raspravljeno u daljnjem tekstu u D.5.2, ali uz napomenu da e najvei dio struje munje tei vodiem koji je pogoen), a u nekim sluajevima i zbog erozijskih uinaka luka, posebno na prirodnim sastavicama LPS kao to je limeni krov (nastanak rupa ili previsokih temperatura ispod lima) i prikljueni vodii. Kad se radi o erozijskim uincima lka, treba uzeti u obzir dva glavna ispitna parametra, npr. naboj struje dugog udara i njegovo trajanje. Naboj odreuje koliko e energije ui u korijen luka. Pokazalo se da su za taj uinak najkritiniji dugi udari, dok se kratki udari mogu zanemariti. Trajanje struje ima vanu ulogu u prijenosu topline u gradivo. Trajanje ispitne struje tijekom ispitivanja moe se usporediti s dugim udarima munja (0,5 s do 1 s). D.5.2 Odvodi Uinci na vodiima zbog udara munja mogu se podijeliti na dva glavna razreda: toplinske uinke zbog otpornog zagrijavanja mehanike uinke u vezi s magnetskim interakcijama kad je struja munje razdijeljena po vodiima smjetenim jedan blizu drugoga ili kad struja mijenja smjer (mjesta savijanja ili spojevi meu vodiima smjetenim jedan prema drugom pod kutem). U veini sluajeva ta dva uinka djeluju nezavisno jedan od drugog, pa se svaki uinak moe laboratorijski zasebno ispitivati. Takav se pristup moe usvojiti u svim sluajevima kad zagrijavanje zbog protoka struje munje ne mijenja bitno mehanike znaajke. D.5.2.1 Otporno zagrijavanje Radove o proraunima i mjerenjima zagrijavanja vodia razliitih povrina presjeka i materijala zbog protoka struje munje objavilo je nekoliko autora. Glavni su rezultati u obliku dijagrama i formula prikazani u odjeljku D.4.1.1. Zbog toga nije potrebno nikakvo laboratorijsko ispitivanje za provjeru svojstava vodia to se tie promatranja sa stajalita porasta temperature. U svim sluajevima za koje se zahtijeva laboratorijsko ispitivanje, u obzir e se uzeti sljedee razmatranje. Glavni ispitni parametri koje treba uzeti u obzir u ovom sluaju su specifina energija i trajanje impulsa struje. Specifina energija odreuje koliki e biti porast temperature zbog Jouleove topline pri

58

proticanju struje munje. Numerike vrijednosti koje treba uzeti u obzir su vrijednosti koje se odnose na prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari, dobiju se konzervativni podaci. Trajanje impulsa munje ima odluujui utjecaj na tijek izmjene topline s obzirom na okolinu promatranog vodia. U veini sluajeva trajanje struje impulsa je tako kratko da se tijek zagrijavanja moe promatrati kao adijabatski proces. D.5.2.2 Mehaniki uinci Kao to je razmatrano u odjeljku D.4.2.1, postoje mehaniki utjecaji meu vodiima kroz koje tee struja munje: sila je razmjerna umnoku jakosti struja kroz vodie (ili kvadratu jakosti struje u pojedinom vodiu ako je vodi savijen) te obrnuto razmjerna razmaku dvaju vodia. Uobiajena situacija kad se moe primijetiti i vizualni uinak nastaje kad je vodi savijen u petlju ili je samo savijen. Kada kroz takav vodi protjee struja munje, na njega e djelovati mehanika sila koja ga nastoji ispruiti ili izravnati kut i savinuti ga prema van. Jakost te sile je razmjerna kvadratu amplitude struje. Mora se jasno, meutim, razlikovati elektrodinamika sila koja je razmjerna kvadratu amplitude struje i odgovarajue naprezanje koje ovisi o elastinim znaajkama mehanike konstrukcije LPS-a. Za konstrukcije LPS koje imaju relativno nisku vlastitu frekvenciju, naprezanje unutar konstrukcije LPS je znatno manje nego kod elektrodinamike sile. U tom sluaju nisu potrebna nikakva laboratorijska ispitivanja za provjeru savijanja vodia pod pravim kutom, ukoliko su ispunjeni zahtjevi to se tie povrine presjeka vodia, kakva je dana u ovoj normi. U svim sluajevima u kojima se zahtijeva laboratorijsko ispitivanje (posebno za mekane matarijale), treba uzeti u obzir sljedee razmatranje. Treba raunati s tri parametra prvoga povratnog udara, kao to su trajanje, specifina energija impulsa struje i - ako se radi o krutoj konstrukciji amplituda struje. Trajanje impulsa struje, u usporedbi s periodom vlastitih mehanikih oscilacija konstrukcije LPS, odreuje mehaniku reakciju konstrukcije u obliku neke vrste pomicanja: ako je trajanje impulsa mnogo krae od periode vlastitih mehanikih oscilacija konstrukcije LPS (normalni sluaj konstrukcije LPS pogoene udarom munje), njezina masa i elastinost sprjeavaju znatnije pomicanje, a odgovarajue mehaniko naprezanje je u biti vezano na specifinu energiju impulsa struje. Vrna vrijednost impulsa struje ima ogranieni uinak. ako je trajanje impulsa usporedivo ili vee od periode vlastitith mehanikih oscilacija konstrukcije LPS, pomicanje konstrukcije je osjetljivije na valni oblik danog naprezanja. U tom se sluaju tijekom ispitivanja mora simulirati vrna vrijednost impulsa struje i njegova specifina energija. Specifina energija strujnog impulsa odreuje naprezanje uzrokujui elastine i plastine deformacije konstrukcije LPS. Vrijede numerike vrijednosti koje su specifine za prvi udar. Najvee vrijednosti impulsa struje odreuju duljinu najveeg pomaka konstrukcije LPS,

59

ako se radi o krutoj konstrukciji, koja ima visoke vlastite frekvencije titranja. Vrijede numerike vrijednosti koje su specifine za prvi udar. D.5.3 Spojnice Spojnice dvaju blizih vodia LPS-a mogua su slaba mjesta zbog pojave vrlo velikih mehanikih i toplinskih naprezanja. U primjeru kad je spojnica nainjena tako da vodii ine pravi kut, glavni uinci naprezanja bit e mehanike sile koje nastoje izravnati vodie uz razaranje spojnice, zatim sile trenja izmeu spojnice i vodia, te mogua pojava luka u tokama dodira raznih dijelova. tovie, ne treba zanemariti ni uinak zagrijavanja zbog koncentracije struje na maloj povrini dodira. Laboratorijska su ispitivanja pokazala da je teko odvojiti pojedine uinke, s obzirom da se radi o sloenoj sinergiji. Mehaniku vrstou ugroava lokalno topljenje povrine kontakta. Meusobno pomicanje dijelova spojnice doprinosi razvitku luka i potom intenzivnog zagrijavanja itd. Ako nema odgovarajueg modela, laboratorijska ispitivanja moraju se voditi tako da im bolje oponaaju odgovarajue parametre struje munje u najkritinijoj situaciji: npr. odgovarajui se parametri struje munje moraju upotrijebiti u istom pojedinanom ispitivanju. U tom sluaju mora se uzeti u obzir tri parametra: npr. vrnu vrijednost, specifinu energiju i trajanje impulsa struje. Najvee vrijednosti impulsa struje odreuju najveu silu ili ako je elektrodinamika vlana sila vea, odnosno nakon to postane vea od sile trenja, onda te vrijednosti impulsa odreuju i najvei pomak LPS konstrukcije. Vrijede numerike vrijednosti koje su specifine za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci. Specifina energija impulsa struje odreuje koliko e se zagrijati kontaktne povrine, gdje je struja koncentrirana na male povrine. Vrijede numerike vrijednosti koje su specifine za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci. Trajanje impulsa struje odreuje najvei pomak konstrukcije nakon nadvladavanja sila trenja i ima vanu ulogu u prijenosu topline u materijal. D.5.4 Uzemljivai Stvarni problemi uzemljivaa vezani su s kemijskom hranjem (korozijom) i mehanikim oteenjima u kojima ne sudjeluju elektrodinamike sile. U praktinim sluajevima, erozija uzemljivake elektrode u korijenu luka ovdje nema nikakvog znaenja. Meutim, treba uzeti u obzir da, suprotno nego kod hvataljke, tipian LPS ima vie uzemljivaa. Struja munje se grana na nekoliko uzemljivaa i tako prouzrouje manje vane uinke u korjenu luka. U ovom se sluaju moraju uzeti u obzir dva glavna ispitna parametra: naboj i trajanje dugotrajnog impulsa struje.

60

Kolika e energija ui u korijen luka odreeno je veliinom naboja. Posebice se moe zanemariti doprinos prvoga udara jer je za tu sastavnicu najkritiniji dugotrajni udar. Trajanje impulsa struje ima vanu ulogu pri prijenosu topline u materijal. Trajanje strujnih impulsa narinutih tijekom ispitivanja mora biti usporedivo s trajanjem dugotrajnih udara (0,5 s do 1 s). D.6 Ureaj za zatitu od udarnog vala (SPD) Uinci naprezanja na SPD zbog munje ovise o vrsti SPD koju se promatra, posebno imaju li ili nemaju iskrite. D.6.1 SPD koje sadre iskrite Uinci na iskritu zbog munje mogu se podijeliti na dvije glavne kategorije: erozija elektroda iskrita zbog zagrijavanja, topljenja i isparavanja materijala mehaniko naprezanje zbog udarnog vala izboja. Izuzetno je teko istraivati te uinke odvojeno, jer su oba ovisni o glavnim parametrima struje munje ije su meuovisnosti vrlo sloene. Laboratorijska ispitivanja iskrita moraju se voditi tako da se im bolje oponaaju odgovarajui parametri struje munje u najkritinijoj situaciji, npr. moraju se u istom pojedinanom elektrinom izboju primijeniti odjednom svi odgovarajui parametri. U ovom sluaju treba uzeti u obzir pet parametara, npr. vrnu vrijednost, naboj, trajanje, specifinu energiju i brzinu porasta struje impulsa. Vrna vrijednost struje odreuje estinu udarnog vala. Vrijede numerike vrijednosti specifine za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci. Naboj odreuje veliinu energije koja ulazi u luk i koja e zagrijati, rastopiti i na kraju pretvoriti u paru dio materijala elektrode na mjestu dodira luka. Vrijede numerike vrijednosti koje se odnose na cijeli udar munje. Posebno se u mnogim sluajevima moe zanemariti naboj struje dugotrajnog udara ovisno o sustavu zatite elektroenergetskog sustava (TN, TT, IT). Nain prijenosa topline na masu elektrode i posljedino napredovanje fronte taljenja odreeno je trajanjem strujnog impulsa. Specifina energija impulsa struje odreuje veliinu saimanja luka zbog vlastitoga magnetskog polja i fiziku izboja plazme na prijelazu izmeu povrine elektrode i luka (koja moe otpuhati znatnu koliinu rastopljenog materijala). Vrijede numerike vrijednosti specifine za prvi udar. Kad se uzmu pozitivni udari dobiju se konzervativni podaci.
NAPOMENA: Kod iskrita koja se upotrebljavaju u elektroenergetskim mreama, vaan imbenik naprezanja je amplituda naknadne pojave struje mrene frekvencije, to takoer treba uzeti u obzir.

61

D.6.2 SPD s metal-oksidnim varistorima (MOV) Naprezanje metal-oksidnih varistora zbog munje moe se podijeliti na dvije glavne vrste: preoptereenje i izbijanje. Svaka vrsta ima karakteristine kvarove koji potjeu od razliitih pojava i koje odreuju razni parametri. Kvar metal-oksidnog SPD vezan je s najslabijim znaajkama i zato nije vjerojatno istodobno djelovanje raznih krajnjih naprezanja. Stoga se ini prihvatljivim obaviti zasebno ispitivanje svakog naprezanja i tako provjeriti ponaanje pri svakoj okolnosti kvara. Kad apsorbirana energija postane vea od apsporpcijske mogunosti ureaja, nastaju preoptereenja. Taj je viak energije ovisan o samoj veliini udara munje. Meutim, mora se uzeti u obzir da kod SPD-a spojenog na elektroenergetsku mreu vanu ulogu pri njegovu unitenju moe igrati naknadno injektirana struja u ureaj iz mree odmah nakon prolaza struje munje. Konano, SPD moe biti uniten zbog toplinske nestabilnosti pod naponom ovisnim o negativnom temperaturnom koeficijentu karakteristike napon-struja otpornika. Za simulaciju preoptereenja metaloksidnog varistora mora se raunati s jednim glavnim parametrom - nabojem. Koliko e energije ui u metaloksidni otporni blok ovisi o veliini naboja, raunajui da je preostali (rezidualni) napon otpornog bloka stalan. Vrijede numerike vrijednosti koje se odnose na udar munje. Uzrok preskoka i prskanja je amplituda impulsa struje koja nadilazi svojstva otpornika. Kvar se obino oituje vanjskim preskokom du jarma, a katkad prodre u blok otpornika uzrokujui raspukline ili rupe okomito na jaram. Veinom je kvar vezan uz proboj izolacije jarma otpornikoga bloka. Za simulaciju pojave munje mora se uzeti u obzir dva glavna parametra: najveu vrijednost i trajanje impulsa struje. Najvea vrijednost impulsa struje odreuje, putem odgovarajue razine preostalog napona, je li ugroena izolacijska vrstoa na jarmu otpornika. Vrijede numerike vrijednosti koje su specifine za prvi udar. Konzervativni podaci dobiju se kad se uzmu pozitivni udari. Koliko e vremena trajati naprezanje izolacije na jarmu otpornika odreeno je trajanjem impulsa struje. D.7 Zbirni prikaz ispitnih parametara koje treba upotrijebiti pri ispitivanju sastavnica LPS U tablici D.1 dan je zbirni prikaz najkritinijih aspekata svake sastavnice LPS tijekom ispitivanja njezinih funkcija kao i parametara struje munje koje treba ponoviti pri laboratorijskim ispitivanjima. Numerike vrijednosti u tablici D.1 odnose se na parametre munje na mjestu udara. Ispitne se vrijednosti moraju izraunati uzevi u obzir dio struje koja se moe izraziti uz pomo koeficijenta grananja, kao to je objanjeno u odjeljku D.3.

62

Numerike vrijednosti parametara koji e se upotrebljavati tijekom ispitivanja mogu se stoga izraunati na temelju podataka iz tablice D.1, uz pomo koeficijenata redukcije ovisno o grananju struje, kao to je opisano u odjeljku D.3.

63

Dodatak E
(obavijesni)

Udarni valovi zbog udara munje u razliite toke instalacije


Openito Za dimenzioniranje vodia, SPD-ova i ureaja, mora se odrediti opasnost pojave udarnih valova na pojedinim mjestima u instalaciji. Udarni valovi mogu nastati zbog (djelominih) struja munje i zbog indukcije na petljama u instalaciji. Opasnost tih udarnih valova mora biti manja od razine otpornosti upotrijebljenih sastavnica (to se, ako je potrebno, odreuje odgovarajuim ispitivanjima).

E.1

Udarni valovi zbog udara munja u graevinu (izvor tete S1)

E.1.1 Udarni valovi koji teku kroz vanjske vodljive dijelove i opskrbne vodove spojene s graevinom Na putu prema zemlji struja se munje grana na pojedine uzemljivae, vanjske vodljive dijelove i opskrbne vodove izravno ili preko SPD-ova koji su na njih spojeni. Ako je

I f = ke I

(E.1)

dio struje munje koja je mjerodavna za svaki vanjski vodljivi dio ili vod, onda ke ovisi o: broju paralelnih putova, obinoj impedanciji uzemljenja za uzemljene dijelove ili otporu uzemljenja za nadzemne dijelove kad su dijelom uzemljeni, obinoj impedanciji uzemljenja za sustav uzemljivaa.

za instalaciju pod zemljom ke =

za instalaciju iznad zemlje

Z Z1 + Z n1 + n2 1 Z2 Z ke = Z Z 2 + Z n2 + n1 2 Z1

(E.2)

(E.3)

gdje je: Z - impedancija uzemljenja sustava uzemljivaa Z1 - impedancija uzemljenja vanjskih dijelova ili vodova pod zemljom (tablica E.1) Z2 - otpor uzemljenja sustava uzemljenja nadzemnih vodova. Ako otpor uzemljenja uzemljenih mjesta nije poznat, moe se upotrijebiti vrijednost Z1 iz tablice E.1 (gdje se otpor odnosi na toke uzemljenja).
NAPOMENA U gornjoj je formuli pretpostavljeno da je ta vrijednost jednaka u svakoj toki uzemljenja. Ako nije tako, moraju se upotrijebiti sloenije jednadbe.

n1 n2 I
64

je ukupan broj vanjskih dijelova ili vodova pod zemljom je ukupan broj vanjskih nadzemnih dijelova ili vodova je struja munje mjerodavna za promatranu vrstu LPS.

Uz prvobitnu pretpostavku da polovica struje munje tee kroz sustav uzemljivaa i da je Z2 = Z1, iznos ke moe se izraunati za vanjski vodljivi dio ili vod uz pomo izraza:

ke =

0,5 (n1 + n2 )

(E.4)

Ako vodovi koji ulaze u graevinu nisu oklopljeni (npr. elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi) ili nisu poloeni u metalnim kanalima, kroz svaki od n' vodia tee jednaki dio struje munje:

ke =
gdje je n ukupan broj vodia.

ke n

(E.5)

Za oklopljene vodove iji je oklop spojen na izjednaivanje potencijala na ulazu u graevinu, jakost struje ke u svakom od n' vodia oklopljenog voda izraunava se uz pomo izraza:

ke =

ke RS (n RS + RC )

(E.6)

gdje je Rs jedinini uzduni omski otpor oklopa Rc jedinini uzduni omski otpor unutarnjeg vodia.
NAPOMENA 3 Ovom formulom mogue je podcijeniti ulogu oklopa pri odvoenju struje munje zbog uzajamnog induktiviteta izmeu ila i oklopa.

Tablica E.1 Impedancija uzemljenja Z i Z1 ovisno o otpornosti tla m <100 200 500 1 000 2 000 3 000 Z1 8 11 16 22 28 35 Obian otpor uzemljenja ovisno o vrsti LPS Z, I II III - IV 4 4 4 6 6 6 10 10 10 10 15 20 10 15 40 10 15 60

NAPOMENA Vrijednosti u ovoj tablici odnose se na obinu impedanciju uzemljenja vodia u zemlji u uvjetima udarnog vala (10/350 s).

65

E.1.2 imbenici koji utjeu na grananje struje munje u elektroenergetskim vodovima U podrobnijim proraunima ima nekoliko imbenika koji mogu utjecati na amplitudu i valni oblik takvih udarnih valova: duljina kabela moe utjecati na grananje struje i znaajke oblika vala zbog omjera L/R, na grananje struje meu vodiima moe utjecati i razlika impedancija neutralnog i faznih vodia,
NAPOMENA Primjerice, ako je neutralni (N) vodi na vie mjesta uzemljen, nia impedancija N vodia u usporedbi s impedancijom faznih vodia L1, L2 i L3 moe imati rezultat da 50 % struje tee kroz N vodi, a ostatak od 50 % se dijeli na 3 fazna vodia (17 % svaki). Ako N, L1, L2 i L3 imaju jednake impedancije, kroz svaki vodi tei e priblino 25 % struje.

na grananje struje mogu utjecati razliite impedancije transformatora (taj je uinak zanemariv ako je transformator zatien SPD-ima koji premouju njegovu impedanciju), omjer obinog otpora uzemljenja transformatora i uzemljenja dijelova mree na strani potronje moe utjecati na grananje struje (im je impedancija transformatora nia, tim je vea struja udarnog vala koja tee kroz mreu niskog napona) paralelno spojeni potroai dovode do smanjenja impedancije niskonaponske mree to moe poveati jakost struje munje koja ulazi u mreu.

E.2 Udarni valovi mjerodavni za opskrbne vodove spojene na graevinu


E.2.1 Udarni valovi zbog udara munja u opskrbne vodove (izvor tete S3) Pri izravnim udarima munja u opskrbne vodove, u obzir treba uzeti grananje struje munje u oba smjera kao i proboj izolacije. Izbor veliine Iimp moe se temeljiti na podacima prikazanim u tablici E.2 gdje su odabrane vrijednosti Iimp prikazane ovisno o razini zatite od munje (LPL). Tablica E.2 Oekivani udarni strujni valovi zbog udara munja Niskonaponske mree Telekomunikacijski vodovi
Udar munje u opskrbni vod Udar munje pokraj opskrbnog voda Izvor tete S4 (neizravni udar), valni oblik: 8/20 s (kA) 2,5 5 Udar munje pokraj ili u graevinu Izvor tete S1 ili S2 (inducirana struja samo kod S1), valni oblik: 8/20 s (kA) 0,1 0,2 Udar munje u opskrbni vod Izvor tete S3 (izravni udar), valni oblik: 10/350 s (kA) 1 2 Udar munje pokraj opskrbnog voda Izvor tete S4 (neizravni udar), izmjereno: 5/300 s (procijenjeno: 8/20 s) (kA) 0,01 (0,05) 0,02 (0,1) Udar munje pokraj ili u graevinu Izvor tete S2 (inducirana struja), valni oblik: 8/20 s (kA) 0,05 0,1

LPL

Izvor tete S3 (izravni udar), valni oblik: 10/350 s (kA)

III-IV I-II

5 10

66

Za zaslonjene vodove mogu se vrijednosti udarnih struja prikazane u tablici E.2 smanjiti za koeficijent 0,5.
NAPOMENA Pretpostavlja se da je otpor zaslona priblino jednak paralelnom otporu svih opskrbnih vodia.

E.2.2 Udarni valovi zbog udara munja pokraj opskrbnih vodova (izvor tete S4) Udarni valovi zbog udara munja pokraj opskrbnih vodova imaju manju energiju od udara u opskrbne vodove (izvor tete S3). Oekivane jakosti udarnih struja za odreenu razinu zatite od munje (LPL) dane su u tablici E.2. Za zaslonjene vodove mogu se jakosti udarnih struja dane u tablici E.2 smanjiti za koeficijent 0,5. E.3 Udarni valovi zbog indukcije (izvor tete S1 or S2) Udarni val zbog indukcije od elektromagnetskog polja, koji nastaje zbog blizih udara munja (izvor S2) ili zbog struje munje koja tee kroz vanjski LPS ili prostorni zaslon LPZ 1 (izvor S1) ima tipian valni oblik struje 8/20 s. S takvim udarnim valovima treba raunati na stezaljkama ureaja ili blizu njih unutar LPZ 1 kao i na granici LPZ 1/2. E.3.1 Udarni valovi unutar nezaslonjene LPZ 1 Unutar nezaslonjene LPZ 1 (npr. zatiene samo vanjskim LPS prema HRN EN 62305-3 sa irinom oka mree veom od 5 m) mogu se oekivati relativno veliki udarni valovi zbog indukcije od strane nepriguenoga elektromagnetskog polja. Oekivane vrijednosti udarne struje, ovisno o navedenoj razini zatite od munje (LPL) prikazane su u tablici E.2. E.3.2 Udarni valovi unutar zaslonjenih zona zatite (LPZ) Unutar LPZ-a koje imaju uinkovite prostorne zaslone (zahtijevane irine oka mree ispod 5 m prema Dodatku A, HRN EN 62305-4), jako je smanjen nastanak udarnih valova zbog indukcije od elektromagnetskog polja. U takvim su sluajevima udarni valovi mnogo nii od onih danih u E.3.1. Uutar LPZ 1 su uinci indukcije manji zbog prostornog zaslona koji priguuje elektromagnetsko polje. Unutar LPZ 2 su udarni valovi jo manji zbog kaskadnog uinka prostornih zaslona zona LPZ 1 i LPZ 2.

67

E.4

Ope obavijesti o SPD ureajima


[6]

Upotreba SPD ureaja ovisi o njihovoj izdrljivosti, klasificiranoj u IEC 61643-1 za elektroenergetske mree, a u IEC 61643-21 za telekomunkacijske mree. SPD koji e se upotrijebiti prema mjestu u instalaciji jesu:

a) Na ulazu voda u graevinu (na granici zone LPZ 1, npr. na glavnoj razdjelnoj ploi (MB)): SPD ispitani strujom Iimp (tipian valni oblik 10/350, npr. SPD ispitan prema klasi I); SPD ispitani strujom In (tipian valni oblik 8/20, npr. SPD ispitan prema klasi II). b) Blizu ureaja koji treba zatititi (na granici zone LPZ 2 i viih zona, npr. na sekundarnom razdjelniku (SB), ili na utinici (SA)): SPD ispitani strujom In (tipian valni oblik 8/20, npr. SPD ispitan prema klasi II); SPD ispitan kombiniranim valom (tipian valni oblik struje 8/20, npr. SPD ispitan prema klasi II).

68

Izvori [1] [2] [3] [4] [5] [6] IEC 60664-1:1992, Usklaivanje izolacije za opremu u niskonaponskim mreama 1. dio: Naela, zahtjevi i ispitivanja IEC 61000-4-5:1995, Elektromagnetska spojivost (EMC) 4-5. dio: Tehnika ispitivanja i mjerenja Ispitivanje otpornosti na udarne valove Berger K., Anderson R.B., Krninger H., Parametri udara munja. CIGRE Electra No 41 (1975), p. 23 37 Anderson R.B., Eriksson A.J., Parametri munja u inenjerskoj praksi. CIGRE Electra No 69(1980), p. 65 - 102 Izvjetaj IEEE radne skupine, Procjena otpornosti prijenosnih vodova na atmosferska izbijanja II, 1992 IEC 61643-1:2005, Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova 1. dio: Ureaji za zatitu od udarnih valova spojeni na niskonaponsku razdjelnu mreu Zahtjevi i ispitivanja IEC 61643-12:2002: Niskonaponski ureaji za zatitu od udarnih valova 12. dio: Ureaji za zatitu od udarnih valova spojeni na niskonaponsku razdjelnu mreu Izbor i naela upotrebe

[7]

69

You might also like