Izvor: Piska, Davor. Kako napisati esej na Dravnoj maturi: Radni prirunik s primjerima i vjebama. Zagreb:Alfa d.d., 2009.

Str. 45-47. Franz Kafka: Preobrazba interpretacija pripovjednog teksta Pred sobom imate interpretativni tip eseja. Prije samog eseja naveden je ulomak iz Kafkine pripovijesti Preobrazba te su potom navedene smjernice za njegovu interpretaciju. Pozorno i polako proitajte ulomak pripovijetke.

Teka Gregorova rana, od koje je patio vie od mjesec dana jabuka je, kako se nitko nije usudio da je odstrani ostala zarivena u tijelo kao vidljiva uspomena ak je i oca kanda podsjetila da je Gregor, usprkos svom sadanjem tunom i gadnom obliku, lan obitelji, s kojom se ne smije postupati kao s neprijateljem, ve da obiteljska dunost zahtijeva da se odvratnost prema njemu ugui i da mu je trpjeti i samo trpjeti. I premda je sada Gregor zbog svoje rane zauvijek izgubio mnogo od svoje pokretljivosti te mu je, povremeno, trebalo, kao starom invalidu nekoliko beskonanih dugih minuta da prijee preko sobe na puzanje uvis vie nije mogao ni pomisliti on je za to pogoranje svoga stanja dobio, kako je mislio, posve dovoljnu naknadu time time to su sada sveeri uvijek otvarali vrata sobe za dnevni boravak koju je ve sat-dva prije toga otro promatrao te je leei u mraku svoje sobe, a nevidljiv iz susjedne sobe, mogao vidjeti itavu obitelj za osvijetljenim stolom i, tako rei sa sveopim odobrenjem, sluati to govore, to je, dakle, bilo potpuno drugaije negoli prije. Razumije se da to vie nisu bili oni ivahni razgovori od neko, na koje je Gregor u malim hotelskim sobama pomiljao s izvjesnom enjom, kada bi se, posustao, morao svaliti u postelju. Sada bi obino svi bili vrlo tihi. Otac bi ubrzo nakon veere zaspao u svom naslonjau; majka i sestra bi jedna drugu opominjale da bubu tihe; majka je, duboko sagnuta nad svjetiljkom, ivala fino rublje za neki duan s pomodnom odjeom, sestra, koja je primila mjesto prodavaice, uila je naveer stenografiju i francuski da bi jednom, moda, dobila bolje namjetenje. Ponekad bi se otac probudio i, kao da uope nije svjestan da je drijemao, rekao majci: Kako dugo veeras opet ije!, te bi odmah ponovo zaspao, dok bi se majka i sestra jedna drugoj umorno smijeile. Sada koncentrirano proitajte smjernice za interpretaciju te jo jednom proitajte ulomak. Smjestite ulomak u kontekst pripovijesti te u knjievnopovijesno razdoblje. Odredite tematiku ulomka. Objasnite preobrazbu u smislu duhovne i karakterne metamorfoze obitelji. Kakav je odnos Gregor nakon preobrazbe razvijao sa svojim ukuanima? Nakon iznoenja namjetaja, Gregor je htio pomoi majci koja se skoro onesvijestila kada ga je vidjela te se tako zatekao u dnevnom boravku. Tko je potom zazvonio na vrata? Zato je motiv jabuke vaan u knjievnosti? Odredite njegovu simboliku u pripovijesti. Koja se promjena dogodila nakon incidenta s jabukom?

Esej Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba Pripovijest Preobrazba Franza Kafke nastala je 1915. godine u razdoblju avangarde u europskim knjievnostima. Govori o preobraaju Gregora Samse u kukca te o promjeni koju je ta preobrazba potaknula u odnosu njegove obitelji prema njemu, to je ujedno i tema ovog eseja. Prije preobrazbe Gregor je smatran korisnim lanom obitelji, ali nakon preobrazbe sve se mijenja. Prije svega se promijenio odnos oca prema njemu da bi potom i odnos setre i majke isto tako postao drugaiji, hladniji i puno otueniji, to postaje dobri vidljivo na poetku zadnje etvrtine pripovijesti te u navedenom ulomku. Naime, kada su majka i sestra Greta u zadnjoj etvrtini pripovijetke htjele iznijeti namjetaj iz Gregorove sobe, majka je prvi puta vidjela Gregora kao kukca i zbog toga se skoro onesvijestila. Gregor je htio pomoi i zatekao se u dnevnoj sobi u koju inae nije smio zalaziti. Tada se s posla kui vratio i otac i zatekao Gregora te posato ljutit zbog toga. Pokuao je zgaziti Gregora, ali kako nije mogao jer mu je Gregor stalno izmicao, poeo ga je gaati jabukama. Simbol jabuke ima odreena znaenja, a jedno od tih znaenja se moe izrei i kao jabuka razdora. Motiv je poznat jo iz antike knjievnosti kada je Paris trebao dati zlatnu jabuku najljepoj izmeu Here, Atene i Afrodite. Afrodite mu je obeala za enu prelijepu Helenu te se Paris odluuje njoj dati jabuku. Tim je inom uvrijedio Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, uinile Parisa i Helenu neposrednim uzronicima Trojanskog rata. Od tog je asa jabuka postala simbolom zavade, esto koritenim u knjievnosti. Zapravo, simbol jabuke vrlo je vaan za ovu pripovijetku zbog toga to je ona potvrdila razdor izmeu oca i sina, ali i Gregora i cijeloga svijeta. Nakon to je otac bacao jabuke na sina, Gregor je postao povuen i poeo je promatrati svoju obitelj u drugom svjetlu, sa strahom i sve veom otuenou. Tek pred samu smrt poeo se svoje obitelji prisjeati s ganuem i ljubavlju. Naime, jabuka je bila neposredni materijalni povod njegove smrti jer se jedna zabila u njegovo tijelo, a kako je nije mogao izvaditi iz svojih lea, trunula je u njemu i prouzroila upalu od koje je umro. Simbolika jabuke koja trune u njemu zapravo upuuje na pomisao da je on umro, strulio od tuge i osamljenosti zbog toga to je njegova nemona pojava izazivala gaenje obitelji te je bio naputen od svih. Gregorova preobrazba ujedno oznaava i preobrazbu njegove obitelji, odnosno preobrazbu u ponaanju cijelog drutva prema onima koji nisu jednako sposobni preuzeti na sebe zadae poput normalnih ljudi. Zapravo Kafkina pripovijetka govori o pojedincu koji se promijenio prije svega sam u sebi te je zbog te promjene postao neprihvaen i stranac svima oko njega. Kako se nije mogao vratiti u prvobitno stanje, njegova egzistencija postaje manje vrijednom u njegovim oima. Upravo je to uzrok mijenjanja stava obitelji pa i meuljudskih odnosa u cjelini, to sve vodi prema nestajanju egzistencije slabog pojedinca.

U zakljuku se moe rei kako je Kafka svojom pripovijesti preobrazba pokrenuo itav niz pitanja o meuljudskim odnosima. Bizarna preobrazba ovjeka u kukca prekrasna je i vrlo tuna alegorija o svima koji zbog vlastitog duhovnog ili fizikog nedostatka moraju ivjeti na samom rubu egzistencije, odbaeni od svih. Moda je najtee kada te odbaci vlastita obitelj koju voli i za koju eli ivjeti, a nekima je moda najtee kad ih odbaci vlastiti otac. Je li nastanak Preobrazbe potaknut Kafkinim ivotom, odgovor se moda moe potraiti u jo jednom Kafkinom djelu vrlo simbolinog naslova: Pismo ocu.

Sada paljivo proitajte esej po ulomcima kako biste lake usporeivali, analizirali i uili kako treba pisati esej. Uvodni odlomak Pripovijest Preobrazba Franza Kafke nastala je 1915. godine u razdoblju avangarde u europskim knjievnostima. Govori o preobraaju Gregora Samse u kukca te o promjeni koju je ta preobrazba potaknula u odnosu njegove obitelji prema njemu, to je ujedno i tema ovog eseja. Prije preobrazbe Gregor je smatran korisnim lanom obitelji, ali nakon preobrazbe sve se mijenja. Prije svega se promijenio odnos oca prema njemu da bi potom i odnos setre i majke isto tako postao drugaiji, hladniji i puno otueniji, to postaje dobri vidljivo na poetku zadnje etvrtine pripovijesti te u navedenom ulomku. 1. 2. 3. 4. Prva reenica smjeta pisca i djelo u knjievnopovijesni kontekst. Druga reenica objanjava prvu te odreuje temu eseja, Tree reenica objanjava posljedice preobrazbe. etvrta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem ulomku.

Prvi razradbeni ulomak Naime, kada su majka i sestra Greta u zadnjoj etvrtini pripovijetke htjele iznijeti namjetaj iz Gregorove sobe, majka je prvi puta vidjela Gregora kao kukca i zbog toga se skoro onesvijestila. Gregor je htio pomoi i zatekao se u dnevnoj sobi u koju inae nije smio zalaziti. Tada se s posla kui vratio i otac i zatekao Gregora te posato ljutit zbog toga. Pokuao je zgaziti Gregora, ali kako nije mogao jer mu je Gregor stalno izmicao, poeo ga je gaati jabukama 1. U prvoj se reenici izrie tema ulomka (gaenje prema Gregoru). Uporabom kljune rijei radi se poveznica s prethodnim ulomkom (koristi se izraz u zadnjoj etvrtini pripovijesti). Na poetku reenice nalazi se jo i poveznica naime. 2. U drugoj se reenici objanjava kontekst u kojem je majka pokazala kako doivljava Gregora. 3. Trea reenica objanjava kontekst pojavljivanja oca.

4. etvrta reenica govori o odnosu oca prema Gregoru te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem ulomku (koristi se rije jabukama).

Drugi razradbeni ulomak Simbol jabuke ima odreena znaenja, a jedno od tih znaenja se moe izrei i kao jabuka razdora. Motiv je poznat jo iz antike knjievnosti kada je Paris trebao dati zlatnu jabuku najljepoj izmeu Here, Atene i Afrodite. Afrodite mu je obeala za enu prelijepu Helenu te se Paris odluuje njoj dati jabuku. Tim je inom uvrijedio Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, uinile Parisa i Helenu neposrednim uzronicima Trojanskog rata. Od tog je asa jabuka postala simbolom zavade, esto koritenim u knjievnosti. 1. Prva reenica odreuje temu drugog razradbenog ulomka (simbolika jabuke) i koristi kljunu rije kao poveznicu s prethodnim ulomkom (koristi se rije jabuka). 2. Druga reenica objanjava odakle je poznat taj motiv u knjievnosti. 3. Trea reenica dopunjuje drugu. 4. etvrta reenica nadopunjuje treu. 5. Peta reenica zakljuuje te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem ulomku (koriste se rijei jabuka i simbolom). Trei razradbeni ulomak Zapravo, simbol jabuke vrlo je vaan za ovu pripovijetku zbog toga to je ona potvrdila razdor izmeu oca i sina, ali i Gregora i cijeloga svijeta. Nakon to je otac bacao jabuke na sina, Gregor je postao povuen i poeo je promatrati svoju obitelj u drugom svjetlu, sa strahom i sve veom otuenou. Tek pred samu smrt poeo se svoje obitelji prisjeati s ganuem i ljubavlju. Naime, jabuka je bila neposredni materijalni povod njegove smrti jer se jedna zabila u njegovo tijelo, a kako je nije mogao izvaditi iz svojih lea, trunula je u njemu i prouzroila upalu od koje je umro. Simbolika jabuke koja trune u njemu zapravo upuuje na pomisao da je on umro, strulio od tuge i osamljenosti zbog toga to je njegova nemona pojava izazivala gaenje obitelji te je bio naputen od svih. 1. Prva reenica govori da e tema ulomka biti simbol jabuke u pripovijesti Preobrazba. Uporabom kljune rijei povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se izraz simbol jabuke). 2. Druga reenica pojanjava pojavljivanje motiva jabuke u pripovijesti. 3. Trea reenica objanjava drugu. 4. etvrta reenica pojanjava treu. 5. Peta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem ulomku (koristi se rije obitelj).

etvrti razradbeni ulomak Gregorova preobrazba ujedno oznaava i preobrazbu njegove obitelji, odnosno preobrazbu u ponaanju cijelog drutva prema onima koji nisu jednako sposobni preuzeti na sebe zadae poput normalnih ljudi. Zapravo Kafkina pripovijetka govori o pojedincu koji se promijenio prije svega sam u sebi te je zbog te promjene postao neprihvaen i stranac svima oko njega. Kako se nije mogao vratiti u prvobitno stanje, njegova egzistencija postaje manje vrijednom u njegovim oima. Upravo je to uzrok mijenjanja stava obitelji pa i meuljudskih odnosa u cjelini, to sve vodi prema nestajanju egzistencije slabog pojedinca. 1. Prva reenica postavlja novu temu ulomka (preobrazba Gregora i njegove obitelji). 2. Druga reenica nadopunjuje prvu. 3. Trea reenica nadopunjuje drugu. 4. etvrta reenica daje zakljuak te uporabom kljune rijei radi poveznicu prema sljedeem ulomku (koristi se izraz meuljudskih odnosa). Zakljuni ulomak U zakljuku se moe rei kako je Kafka svojom pripovijesti preobrazba pokrenuo itav niz pitanja o meuljudskim odnosima. Bizarna preobrazba ovjeka u kukca prekrasna je i vrlo tuna alegorija o svima koji zbog vlastitog duhovnog ili fizikog nedostatka moraju ivjeti na samom rubu egzistencije, odbaeni od svih. Moda je najtee kada te odbaci vlastita obitelj koju voli i za koju eli ivjeti, a nekima je moda najtee kad ih odbaci vlastiti otac. Je li nastanak Preobrazbe potaknut Kafkinim ivotom, odgovor se moda moe potraiti u jo jednom Kafkinom djelu vrlo simbolinog naslova: Pismo ocu. 1. U prvoj se reenici jasno izrazom u zakljuku daje do znanja da se radi o zakljunom ulomku. Radi se poveznica prema prethodnom ulomku (koristi se izraz meuljudskim odnosima). 2. Draga reenica objanjava prvu. 3. Trea reenica nadopunjuje i proiruje drugu. 4. etvrta reenica stanje otuenosti povezuje s Kafkom te ujedno otvara pitanje nad kojim se treba zamisliti: to je to u Kafkinu djelu Pismo ocu.