H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa...

EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1031

Hana Horak Mirna Pavleti upi*

UDK 339.137 JEL Classication D18, K39 Prethodno priopenje

INSTRUMENTI I POLITIKA ZATITE POTROAA KAO CILJ ZATITE SLOBODNOG TRINOG NATJECANJA
Zatita potroaa dugo vremena u Republici Hrvatskoj nije bila regulirana objedinjenim zakonom, ve su njezini izvori bili sadrani u razliitim propisima, pa je tako segmentarno odreenje zatite potroaa najveim dijelom bilo zasnovano na odredbama Zakona o obveznim odnosima (ZOO). No, odredbe ZOO ne razlikuju kategoriju potroaa od poduzetnika, ve ureuju obveznopravne odnose izmeu ravnopravnih stranaka. Nedostatak takvog ureenja uglavnom se sastojao u tome to se zatita svake od ugovornih stranaka u okvirima sustava koji se ureuje graanskim zakonima ustanovljuje na naelima njihove jednakosti. Ipak, potroai nisu kategorija koja po svojim notornim odrednicama predstavlja presumpciju jednakosti. Naime, jedno je od zajednikih obiljeja modernih demokratskih drava i zatita ekonomski slabije strane u trgovinskim odnosima, to je rezultiralo razvitkom pravne doktrine u dva meusobno interferirajua smjera: propisima o zatiti potroaa, kojima se tite potroai kao naturalne osobe koje kupuju na tritu robe i usluge i propisima o zatiti trinog natjecanja, odnosno antitrustovnom legislativom. Hrvatska je preuzela zakonodavna rjeenja EZ acquis communautaire u podruju zatite potroaa ponajprije na osnovi odredbe lanka 153. Ugovora o EZ i l. 74. Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju s EU. Zasnovano na iznesenim postulatima usvojen je Zakon o zatiti potroaa Republike Hrvatske, a jedan je od daljih oblika zatite potroaa inkorporiran u instrumente prava i politike konkurencije u Zakonu o zatiti trinog natjecanja, u institutima sporazuma poduzetnika, koncentracija i zabrane zlouporaba monopolistikog i vladajueg poloaja. Kljune rijei: zatita potroaa, Zakon o zatiti potroaa, zatita trinog natjecanja, Zakon o zatiti trinog natjecanja, acquis communautaire, Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, sporazum izmeu poduzetnika, koncentracije, zabrana zlouporabe vladajueg poloaja.
* H. Horak, dr. sc., docentica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu; M. Pavleti upi, dipl. iur., Agencija za zatitu trinog natjecanja. Rad primljen u urednitvo: 24. 6. 2005.

1032
Uvod

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

Dobrobit potroaa (consumer welfare) iri je koncept nego zatita potroaa (consumer protection)1. Moe se rei da je dobrobit potroaa jedna od pokretakih snaga politike trinog natjecanja svagdje u svijetu, pa je u tome kontekstu potrebno sagledati i u RH. Zatita potroaa dugo vremena nije bila u Republici Hrvatskoj regulirana objedinjenim zakonom, ve su njezini izvori bili sadrani u razliitim propisima, pa je tako segmentarno odreenje zatite potroaa, najveim dijelom bilo zasnovano na odredbama Zakona o obveznim odnosima (ZOO). No, odredbe ZOO ne razlikuju kategoriju potroaa od poduzetnika, ve ureuju obveznopravne odnose izmeu ravnopravnih stranaka.2 Nedostatak takvog ureenja uglavnom se sastojao u tome da se zatita svake od ugovornih stranaka u okvirima sustava koji se ureuje graanskim zakonima ustanovljuje na naelima njihove jednakosti. Ipak, potroai nisu kategorija koja po svojim notornim odrednicama predstavlja presumpciju jednakosti. Naime, jedno je od zajednikih obiljeja modernih demokratskih drava i zatita ekonomski slabije strane u trgovinskim odnosima, to je rezultiralo razvitkom pravne doktrine u dva meusobno interferirajua smjera: propisima o zatiti potroaa, kojima se tite potroai kao naturalne osobe koje kupuju na tritu robe i usluge, i propisima o zatiti trinog natjecanja, odnosno antitrustovnom legislativom. U ovome izlaganju dan je pregledan osvrt na meusobnu povezanost instituta i instrumenata zatite potroaa i zatite slobodnog trinog natjecanja.

Institucionalna problematika Ovo podruje i razvitak institucija koje e djelotvorno tititi prava potroaa i koje e ih izvjeivati i pouavati, zapoela je ureivati Generalna skuptina Ujedinjenih naroda koja je donijela Rezoluciju broj 39/248 iz godine 1985. koja sadri smjernice o zatiti potroaa i kojom se potiu zemlje lanice na zatitu prava potroaa. U Sjedinjenim Amerikim Dravama donesen je Zakon o zatiti potroaa jo godine 1972., a na osnovi toga Zakona osnovana je i posebna savezna komisija za sigurnost potroake robe- FTC Federal Trade Commission3, koja u svojoj
Stuyck, J. (2003.) Constitutional and practical aspects of the application of the EC competition rules to the benet of consumer, CCLE Conference, Leuven.
1 2 3

Npr. Ugovor o graenju, ugovor o zastupanju, ugovor o djelu, itd.

DoJ, Antitrust and the Consumer. http://usdoj.gov/atr/public/div -stats/1638.htm:antitrust law prohibit bussines practices that unreasonably deprive consumers of the benets of competition, resulting in higher prices for inferior products and services.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1033

nadlenosti kao dva konstitutivna segmenta obuhvaa zatitu potroaa i antitrust, odnosno zatitu trinog natjecanja4. Jedan od osnovnih ciljeva kako FTC navodi jest: osigurati mogunost razumnog izbora potroau, jer ta mogunost izbora osigurava snanu inicijativu da prodavatelji odravaju svoje cijene niima uz viu kvalitetu promicanjem trinog natjecanja , ostvaruje se zatita potroaa5. Instituti zatite potroaa u Europskoj uniji zasnivaju se na Ugovoru o EZ6, gdje je u lanku 153. UEZ utvreno, kako slijedi: 1. Radi promicanja interesa potroaa i osiguranja visokog stupnja zatite potroaa, Zajednica pridonosi zatiti zdravlja, sigurnosti i gospodarskih interesa potroaa i promicanju njihovih prava na informiranje, obrazovanje i organiziranje, u cilju zatite njihovih interesa. 2. Zahtjevi za zatitu potroaa moraju se uzeti u obzir pri utvrivanju i provedbi ostalih politika i aktivnosti Zajednice. 3. Zajednica pridonosi ostvarivanju ciljeva iz stavka 1.: (a) mjerama usvojenima na osnovi lanka 957. u kontekstu ostvarenja unutarnjeg trita; (b) mjerama kojima se podupire, dopunjuje i nadzire politika koju vode drave lanice. 4. Vijee donosi mjere iz stavka 3. toka (b) u skladu s postupkom iz lanka 2518., a nakon konzultacija s Gospodarskim i socijalnim odborom. 5. Mjere donesene na osnovi stavka 4. ne spreavaju ni jednu dravu lanicu da zadri ili uvede stroe zatitne mjere. Takve mjere moraju biti u skladu s ovim Ugovorom. Komisija mora biti obavijetena o tim mjerama. Uloga Komisije jest da provedbom politike trinog natjecanja titi interese potroaa9. Ekonomsko-pravna literatura pokazuje da je dobrobit potroaa jedan od najvanijih ciljeva10 prava trinoga natjecanja EZ .
4 Van den Bergh.R.,Camesaca.P and.Brodley J.F (1987.). The economic goals of antitrust: eciency, consumer welfare and tehnological progress, 62 N.Y.U.L. Rev., 1023. 5 http://ftc.gov/bc/compguide/index.htm 6 Ugovor o Europskoj Zajednici; Glava XIV. (biva Glava XI.); ZATITA POTROAA; lanak 153. (bivi lanak 129.a). 7 lanak 95. UEZ (bivi l. 100.a); Odredbe ovoga lanka govore o postupku ujednaivanja zakona u dravama lanicama; det. v. u l. 95. UEZ. 8 lankom 251. UEZ (bivi lanak 189.b), utvruje se postupak za usvajanje pravnoga akta, na nain da Europska komisija upuuje prijedlog za usvajanje Europskom parlamentu i Europskom vijeu; det. v. u UEZ l. 251. 9 Speech of Mario Monti DG Commissioner at the European Competition Day in Madrid, February 26, 2002., www.europa.eu.int. 10 Whish, R. (2001.). Competition law, 4th edition , London: Butherworths; Bork, R.H.(1978.). The Antitrust Paradox: A Policy at war with itself, New York: Basic Books; Stuyck. J. (2000.).European Consumer Law and the Treaty of Amsterdam:Consumer Policy in or beyond the internal market 37 CML Rev. 367-400.

1034

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

Potkraj godine 1973., u dravama Europskih zajednica na osnovi Ugovora o EZ donesena je Povelja o informiranju i zatiti potroaa s utvrenjem prava na strani potroaa, a osobito prava na zatitu gospodarskih interesa, prava na pravnu zatitu i potporu drave, prava na zatitu od opasnosti za ivot, zdravlje i imovinu prilikom stjecanja proizvoda i usluga na tritu, prava na informiranje i poduku potroaa i prava na udruivanje sa svrhom zatite njihovih interesa, prava na predstavljanje u tijelima koja rjeavaju o stvarima od interesa za potroae.

Potroai i pravo trinog natjecanja EZ Pravila sadrana u lanku 81.(3.) UEZ koja se odnose na trino natjecanje i Uredba br.4064/89.11 o kontroli koncentracija izmeu poduzetnika jedine spominju potroae u svijetlu trinog natjecanja. Tako je u lanku 81.(3.) odreeno da ograniujui sporazumi mogu biti izuzeti od zabrana lanka 81.(1.) ako takvi sporazumi pridonose unapreenju proizvodnje ili distribucije roba ili unapreuju tehniki ili gospodarski razvitak, a istodobno pruaju potroaima pravedan udio u tako ostvarenim koristima. Uredba 4064/89 navodi krajnjeg potroaa (ultimate consumer) i zatitu njegovih interesa, meu ostalim interesima, prilikom utvrivanja opravdanosti te doputenosti prijavljene koncentracije12. Ovdje takoer moemo spomenuti i procese liberalizacije u telekomunikacijskom sektoru na osnovi lanka 86.(3.) UEZ u svrhu zatite potroaa. Prema nekim autorima13, iako potroai nisu izravno navedeni kao adresati prava trinog natjecanja, jer se ne tite izravno njihova individualna prava, navedena pravila pridonose funkcioniranju zatite trinog natjecanja tako da pridonose osiguranju dobrobiti potroaa ( consumer welfare). Europski sud, kao tuma prava EZ, u svojim odlukama14 izriito je naglasio da je zatita potroaa jedan od ciljeva lanaka 81. i 82. UEZ: The function of these rules is, as follows from the fourth recital in the preamble to the Treaty, Article 3(g) and Articles 81 and 82 to prevent competition from being distorted to the detriment of the public interest, individual undertakings and consumers.
Council Regulation EEC No 4064/89 of 21 December on the control of concetration between undertakings, OJ (1989) L395/1; izmjene Council Regulation (EC) No 1310/97 of 30 June 1997 amending Regulation (EEC) No 4064/89 on the control of concetrations between undertakings, OJ (1997.) L 180/1.
11 12 13

lanak 2(1) Uredbe 4064/89.

Reich, N.(1997.) Competition Law and the Consumer Current and Future Perspectives on EC Consumer Law, London, L. Gormley str.127-137. Stuyck (2003.).
14

Predmeti 46/87. i 227/88., Hoechst AG v. Commission (1989.) ECR p.2859, para 25.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1035

Primjena pravila trinog natjecanja od strane komisije u korist potroaa Komisija slui interesima potroaa i primjenom prava i politike trinog natjecanja. Primjer je za to donoenje Uredbe 1400/ 2002.15 u podruju distribucije automobila kojom se promoviraju interesi potroaa16. Ova je Uredba donesena nakon dugotrajnog lobiranja koje su provele organizacije za zatitu potroaa (BEUC). No najvei koraci koje je Komisija poduzela u modernizaciji pravila trinog natjecanja, a koji utjeu na dobrobit i na zatitu potroaa, jesu donoenje Uredbe 1/2003.17 Tom je Uredbom uvedena decentralizirana primjena prava kojim se osigurava uinkovita kontrola postupanja na tritu kojim se ograniuje trino natjecanje. To znai da osim Komisije, koja je iskljuivo imala ovlasti za primjenu lanka 81.(3.) UEZ, sada i sudovi drava lanica i upravna tijela drava lanica nadlenih za zatitu trinog natjecanja mogu primjenjivati odredbe lanka 81.(3.)18. Ono to je bitno za zatitu potroaa pored ostaloga je i injenica da Komisija moe zapoeti postupak utvrivanja povrede, odnosno ograniivanja trinog natjecanja po slubenoj dunosti, a na osnovi prijave drave lanice i pravne ili zike osobe koja ima pravni interes za pokretanje postupka19. Isto je tako injenica da potencijalna primjena prava trinog natjecanja EZ i nacionalnog prava pred nacionalnim sudovima, odnosno pred nadlenim tijelima, nije za podcijeniti na korist potroaa, odnosno organizacija koja tite prava potroaa.

Zatita potroaa u RH Republika Hrvatska, potpisujui Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Europskih zajednica i njihovih drava lanica i Republike Hrvatske (2001.
Commission Regulation (EC) No 1400/2002 of 31 July 2002 on the application of Article 81(3) of the Treaty to categories of vertical agreements and concerted practices in the motor vehicle sector, OJ 2002 L2003/30. 16 Poblie o Uredbi: Horak.H. Radanovi.E. (2005.) Ugovor o distribuciji motornih vozila i servisiranju, Pravo i porezi br. 2, 10-17. 17 Council Regulation (EC) No 1/2003 of 16 December 2002 on the implementation of the rules on competition laid down in Articles 81 and 81 of the Treaty, OJ 2003 L 1/1. 18 Poblie o Uredbi oljan.V. (2004.) Vladajui poloaj na tritu njegova zlouporaba u pravu trinog natjecanja Europske zajednice:Ibis graka, Zagreb, 31-51. 19 oljan (2004.) str.35.
15

1036

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

g.; dalje: SSP), usvojila je polazine osnove za pravno ureenje sustava zatite potroaa20. lankom 74. SSP utvruje se kako slijedi: Stranke e suraivati kako bi uskladile standarde za zatitu potroaa u Hrvatskoj sa standardima u Zajednici. Uinkovita je zatita potroaa nuna kako bi se osiguralo primjereno funkcioniranje trinoga gospodarstva. Ta e zatita ovisiti o razvoju upravne infrastrukture radi osiguranja nadzora nad tritem i provedbe zakona na tom podruju. U tu e svrhu i u njihovu zajednikom interesu stranke poticati i osigurati: - usklaivanje zakonodavstva i prilagoavanje zatite potroaa u Hrvatskoj koja je na snazi u Zajednici; - politiku aktivne zatite potroaa, ukljuujui veu informiranost i razvoj neovisnih organizacija; - uinkovitu pravnu zatitu potroaa radi poboljanja kakvoe potroake robe i odravanja odgovarajuih sigurnosnih standarda. U skladu s preuzetim obvezama iz navedenog Sporazuma Hrvatska preuzima smjernice Europske zajednice o zatiti potroaa u svoje zakonodavstvo. Smjernice se dijele na one koje ureuju, iskljuivo ili najveim dijelom, zatitu interesa neprofesionalnog djelovanja, na tritu, zikih osoba, i one smjernice koje u svojem podruju djelovanja ureuju zatitu i drugih interesa, i drugih osoba. Prema navedenoj podjeli smjernica, prva grupa smjernica postaje predmet kojim se bavi Zakon o zatiti potroaa, a druga e grupa smjernica biti preuzeta prilagodbom Zakona o obveznim odnosima21. Time Zakon o zatiti potroaa postaje opi propis o zatiti potroaa. Njegova primjena ne smije utjecati na prava koja potroai ve imaju, ili e tek dobiti po nekim drugim zakonima.

Zakon o zatiti potroaa Zakonom o zatiti potroaa ureuje se zatita osnovnih prava potroaa pri kupnji proizvoda i usluga i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga na tritu, i to: 1. pravo na zatitu gospodarskih interesa potroaa, 2. pravo na zatitu od opasnosti za ivot, zdravlje i imovinu,
Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drava lanica; l. 74.; Zatita potroaa
20 21 Vidi radove Mlikotin-Tomi, D. (2005.) Objektivna odgovornost za proizvode prema hrvatskom, europskom i usporednom pravu, referat na skupu Zatita potroaa i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu, izazovi meunarodnog trita roba i kapitala, Rijeka, www.pravri.hr

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1037

3. pravo na pravnu zatitu potroaa, 4. pravo na informiranje i izobrazbu potroaa, 5. pravo na udruivanje potroaa sa svrhom zatite njihovih interesa, pravo na predstavljanje potroaa i sudjelovanje predstavnika potroaa u radu tijela koja rjeavaju pitanja od interesa za potroae22. Zakonom se dalje propisuju donoenje Nacionalnog programa zatite potroaa i nadlena tijela koja tite prava i interese potroaa23. Potroa je svaka zika osoba koja sklapa pravni posao na tritu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju ni njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetnikoj djelatnosti.24 Primjena Zakona o zatiti potroaa ne utjee na prava koja potroai imaju na osnovi drugih zakona, te se glede obveznopravnih odnosa primjenjuju odredbe Zakona o obvezno pravnim odnosima25. U ovome dijelu izlaganja pozornost se osobito usmjeruje na dva podruja koja ukazuju na potrebu interakcije s pravom i s politikom konkurencije u trgovinskim odnosima koji obuhvaaju instrumente zatite potroaa, i to kada se radi o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima, gdje se potroai tite kao slabija ugovorna stranka i o prijevarnom deceptivnom oglaivanju.

Nepotene odredbe u potroakim ugovorima Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinano pregovaralo smatra se nepotenom ako, suprotno naelu savjesnosti i potenja, uzrokuje znaajnu neravnoteu u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu potroaa26. Naime, smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinano pregovaralo, ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, pa zbog toga potroa nije imao
22 23

Zakon o zatiti potroaa; l. 1.

Sa druge strane, Zakon o zatiti potroaa modicira neke odnose koji su ureeni nekim drugim zakonima kao opim propisima. Budui da Zakon o zatiti potroaa ureuje posebnosti odreenog broja obveznopravnih odnosa izmeu potroaa i trgovca, radi se prvenstveno o odnosu toga Zakona sa Zakonom o obveznim odnosima. Zakon o zatiti potroaa zaseban je zakon, pa bi se njegove odredbe morale primjenjivati primarno, kada se rjeava o pitanjima iz podruja zatite potroaa, a Zakon o obveznim odnosima predstavljao bi opi propis, koji e se primjenjivati na sve one obveznopravne odnose koji nisu izriito drukije ureeni Zakonom o zatiti potroaa.
24 25 26

Zakon o zatiti potroaa; l. 3., st. 1. Zakon o zatiti potroaa; l. 2. Zakon o zatiti potroaa; l. 81.

1038

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

utjecaja na njezin sadraj, poglavito ako se radi o odredbi unaprijed formuliranog standardnoga ugovora trgovca. Dalje, injenica da se o pojedinim aspektima neke ugovorne odredbe, odnosno o pojedinoj ugovornoj odredbi pojedinano pregovaralo ne utjee na mogunost da se ostale odredbe toga ugovora ocijene nepotenima, ako cjelokupna ocjena ugovora ukazuje na to da se radi o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca. Jednako tako, ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed sastavljenom standardnom ugovoru pojedinano pregovaralo, on je duan to dokazati. Zakonom o zatiti potroaa taksativno su navedene pojedine ugovorne odredbe koje se mogu smatrati nepotenima. Naime, ugovorne odredbe koje bi se, uz ispunjenje pretpostavki iz lanka 81. ovoga Zakona, mogle smatrati nepotenima jesu, primjerice27: odredba o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti trgovca za tetu uzrokovanu smru ili tjelesnom povredom potroaa, ako je teta posljedica tetne radnje trgovca, odredba o ogranienju ili iskljuenju prava koja potroa ima prema trgovcu ili nekoj treoj osobi u sluaju potpunog ili djelominog neispunjenja ugovora, ukljuujui i odredbu o iskljuenju prijeboja potroaeva dugovanja s dugom koji trgovac ima prema potroau, odredba kojom se potroa obvezuje na ispunjenje ugovorne inidbe, a ispunjenje obveze trgovca uvjetovano je okolnou ije ispunjenje ovisi iskljuivo o volji trgovca, odredba kojom se predvia da trgovac zadri ono to je platio potroa kada ovaj odlui da nee sklopiti, odnosno da nee ispuniti ugovor, a isto se pravo ne predvia za potroaa u sluaju da trgovac ne eli sklopiti, odnosno ne ispuni ugovor, odredba kojom se potroa obvezuje platiti nadoknadu tete zbog neispunjenja koja je znatno vea od stvarne tete, odredba kojom se trgovca ovlauje na raskid ugovora na osnovi njegove diskrecijske ocjene, a isto pravo nije predvieno i za potroaa, odredba kojom se trgovca ovlauje da, u sluaju kada raskine ugovor, zadri naplaeno za usluge koje jo nije obavio, odredba kojom se trgovca ovlauje na otkaz ugovora sklopljenoga na neodreeno vrijeme bez ostavljanja razumnog otkaznoga roka, osim u sluajevima kada postoje opravdani razlozi za otkaz,
27

Zakon o zatiti potroaa; l. 82.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1039

odredba kojom se odreuje da e se ugovor na odreeno vrijeme produiti na neodreeno ili odreeno vrijeme ne izjavi li potroa, prije prestanka ugovora, da ne eli produenje ugovora, ako je rok u kojem potroa to moe izjaviti nerazumno kratak, odredba kojom se potroau nameu odreene obveze, a da potroa prije sklapanja ugovora nije bio u mogunosti upoznati se s tom odredbom, odredba kojom se trgovcu doputa da jednostrano mijenja ugovorne odredbe bez valjanog, ugovorom predvienog, razloga, odredba kojom se trgovcu doputa da jednostrano mijenja karakteristike proizvoda ili usluge koji su predmet ugovora, bez valjanog razloga, odredba kojom se cijena robe ili usluge utvruje u vrijeme isporuke robe, odnosno pruanja usluge ili odredba kojom se trgovcu doputa poveanje cijene, u oba sluaja ne priznajui, pritom potroau pravo na raskid ugovora ako je stvarna cijena znatno via od cijene dogovorene u vrijeme sklapanja ugovora, odredba kojom se trgovcu daje pravo ocijeniti je li prodani proizvod ili pruena usluga u skladu s ugovorom, odredba kojom se trgovcu daje iskljuivo pravo tumaenja svih ili pojedinih odredaba ugovora, odredba kojom se iskljuuje ili ograniuje odgovornost trgovca za obveze koje je za njega preuzeo njegov zastupnik ili odredba kojom se dunost potovanja tih obveza uvjetuje ispunjenjem odreenih formalnosti, odredba kojom se obvezuje potroaa na ispunjenje njegovih ugovornih obveza ak i u sluajevima kada trgovac nije ispunio svoje ugovorne obveze, odredba kojom se trgovcu doputa da, bez prethodnog pristanka potroaa, prenese prava i obveze iz ugovora na treu osobu, ako se potroa time dovodi u nepovoljniji poloaj, odredba kojom se iskljuuje, ograniuje ili oteava pravo potroaa da prava iz ugovora ostvari pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, a poglavito odredba kojom se obvezuje potroaa na rjeavanje spora pred arbitraom koja nije predviena mjerodavnim pravom, odredba koja onemoguuje izvoenje dokaza koji idu u prilog potroau ili odredba kojom se teret dokaza prebacuje na potroaa kada bi, prema mjerodavnom pravu, teret dokaza leao na trgovcu. Prilikom procjene naprijed navedenih ugovornih odredaba, osobito se uzimaju u obzir odreene okolnosti28. Naime, kada se pristupi procjeni je li odreena ugovorna odredba potena, uzimat e se u obzir narav robe ili usluge koji predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora, ostale
28

Zakon o zatiti potroaa; l. 83.

1040

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

ugovorne odredbe, jednako kao i neki drugi ugovor koji, u odnosu na ugovor koji se ocjenjuje, predstavlja glavni ugovor.29 Pritom je osobito bitno da se prilikom tumaenja ugovora30 dvojbene ili nerazumljive ugovorne odredbe tumae u smislu koji je povoljniji za potroaa. Potroai su zatieni osobito na osnovi postulata iz lanka 87. Zakona o zatiti potroaa, slijedom kojega je nepotena ugovorna odredba nitavu, pri emu nitavnost pojedine odredbe ugovora ne povlai nitavnost i samog ugovora, ako on moe opstati bez nitavne odredbe. Zahtjev da se zabrani koritenje nepotenih ugovornih odredaba moe podnijeti svatko tko ima opravdani interes za zatitu potroaa, posebno udruge za zatitu potroaa, moe zahtijevati od suda da zabrani odreenome trgovcu koritenje ugovorne odredbe u njegovim standardnim ugovorima ako sud utvrdi da je ta odredba prema odredbama ovoga poglavlja Zakona nepotena31. Postupak se moe pokrenuti protiv pojedinog trgovca, protiv vie trgovaca iz istog podruja gospodarstva i protiv interesnih udruga tih trgovaca koje se koriste spornim ugovornim odredbama ili preporuuju koritenje.

Nepoteno oglaivanje proizvoda i usluga Oglaivanje proizvoda i usluga svako je oitovanje u bilo kojem obliku koje netko daje u okviru svoga zanimanja ili poslovne djelatnosti, a usmjereno je na promociju nekog proizvoda ili usluge. No, zavaravajue je, odnosno nepoteno ono oglaivanje koje dovodi u zabludu ili je vjerojatno da e dovesti u zabludu osobe kojima je oglaivanje upueno, pa je vjerojatno da e zbog toga to oglaivanje utjecati na ekonomsko ponaanje osoba kojima je upueno32. Dalje, zavaravajuim se oglaivanjem smatra i ono oglaivanje koje, zbog toga to stvara zabunu kod osoba kojima je upueno, vrijea ili je vjerojatno da e povrijediti konkurente na tritu. Nedoputenim praksama pripada i komparativno oglaivanje, odnosno ono, koje u svrhu promocije nekog proizvoda ili usluge izravno ili neizravno upuuje na konkurenta na tritu, odnosno koje izravno ili neizravno upuuje na konkurentski proizvod ili uslugu. Uz zavaravajue oglaivanje, nije doputeno ni oglaivanje koje vrijea ljudsko dostojanstvo, koje je neetino i koje prouzrokuje ili bi moglo prouzroiti tjelesnu, duevnu ili drugu tetu u djece, koje
29 Nije doputeno ocjenjivati jesu li potene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uoljive. (l. 84.; Zakon o zatiti potroaa) 30 31 32

Zakon o zatiti potroaa; l. 86. Zakon o zatiti potroaa; l. 88. Zakon o zatiti potroaa; l. 89.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1041

djeci upuuje poruke i dijelove poruka kojima se iskoritava ili zlorabi, ili bi se mogla zlorabiti, njihova lakovjernost ili pomanjkanje iskustva33. Prilikom ocjene zavaravajueg oglaivanja uzet e se u obzir sve odlike toga oglaivanja, a poglavito e se uzeti u obzir bilo koja obavijest sadrana u oglasu koja se odnosi34: na svojstva proizvoda ili usluge, kao to su, primjerice, narav proizvoda ili usluge, sastav proizvoda, nain i datum izrade proizvoda, nain i vrijeme obavljanja usluge, dostupnost proizvoda ili usluge, koliina proizvoda, prikladnost proizvoda ili usluge za koritenje u odreene svrhe, zemljopisno ili komercijalno podrijetlo proizvoda ili usluge, rezultate koji se mogu oekivati od koritenja proizvoda ili usluge, rezultate i druge pokazatelje testova ili provjera provedenih na proizvodu ili provedenih prilikom usluge, na cijenu, nain izrauna cijene te uvjete prodaje proizvoda ili uvjete obavljanja usluge, na narav, svojstva i prava oglaivaa, njegov identitet i imovinu kojom raspolae, njegove kvalikacije, njegovo intelektualno vlasnitvo, nagrade i priznanja koje je dobio. U nekim je sluajevima, komparativno oglaivanje doputeno, i to: 35 ako nije zavaravajue u smislu prethodnih odredaba ovoga dijela Zakona, ako se usporeuju proizvodi ili usluge kojima se zadovoljavaju iste potrebe ili ako se usporeuju proizvodi ili usluge iste namjene, ako su objektivno usporeene odlike razliitih proizvoda ili usluga koje su materijalne, bitne, usporedive i provjerljive, ako ne stvara zabunu na tritu glede odnosa oglaivaa i njegovih konkurenata, odnosno ne stvara zabunu na tritu glede odnosa proizvoda ili usluge koja se oglaava te konkurentskog proizvoda ili usluge, ako ne obezvrjeuje konkurenta na tritu, njegove aktivnosti, njegove proizvode, njegove usluge, njegove igove ili zatiena imena, ako se, kod proizvoda s oznakom podrijetla, usporeuju proizvodi istoga podrijetla, ako nije usmjereno na nepoteno iskoritavanje ugleda iga, zatienog imena ili drugih obiljeja konkurenta na tritu, njegovog proizvoda ili usluge, ako nije usmjereno na nepoteno iskoritavanje oznake podrijetla konkurentskog proizvoda ili usluge,
33 34 35

Zakon o zatiti potroaa; l. 90. Zakon o zatiti potroaa; l. 91. Zakon o zatiti potroaa; l. 92.

1042

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

ako se ne odnosi na proizvod ili uslugu koji se oglaavaju kao imitacije proizvoda ili usluge sa zatitnim znakom ili zatienim imenom. Napose, ako se komparativno oglaivanje odnosi na proizvod ili na uslugu koji se nude u okviru posebne ponude, u oglasu mora na jasan i nedvojben nain biti istaknuto vremensko razdoblje unutar kojega vrijedi posebna ponuda i ovisi li kupnja proizvoda ili usluge uz uvjete iz posebne ponude o njihovoj raspoloivosti. Osobe koje za to imaju opravdani interes ovlatene su nadlenome sudu podnijeti zahtjev za prekid ili zabranu nedoputenoga oglaivanja36. Takvim e zahtjevom od suda zahtijevati da naloi prekid zavaravajueg, odnosno nedoputenog komparativnog oglaavanja. Dalje, na zahtjev stranke sud moe, uz nalog da se prekine zavaravajue, odnosno nedoputeno komparativno oglaivanje, naloiti da se o troku oglaivaa objavi presuda u cijelosti ili djelomino, odnosno naloiti da se o troku oglaivaa objavi ispravak oglasa. No, prilikom odluivanja o citiranome zahtjevu, sud nee uzimati u obzir je li spornim oglaivanjem nekome poinjena teta, odnosno je li vjerojatno da e nekome biti poinjena teta, kao niti je li oglaiva kriv za to to je oglaivanje zavaravajue, odnosno je li kriv to je komparativno oglaivanje nedoputeno37.

Interakcija s postulatima zatite slobodnog trinog natjecanja Iz naprijed iznesenih dijelova izlaganja jasno se vidi problematika povrede potroakih prava, gdje potroai, kao graani pojedinci nemaju na raspolaganju institucionalna sredstva (nancijska, mogunost koritenja pravnih savjeta o postavljanju merituma eventualnog spora, mogunost koritenja ekonomskih savjeta o procjeni mogueg oteenja, ni ostale mogunosti koritenja tehnikih savjeta o aspektima kupljene robe itd.), a koje sve mogunosti uiva jaa strana u takvim odnosima: proizvoa, trgovako drutvo distributer, ili prodavatelj, koji se u sluajevima pretpostavljenih sporova s potroaima lake mogu obraniti na sudovima, pa na taj nain do odreene mjere zloupotrebljavati svoju trinu snagu na tetu potroaa. Na ovome se mjestu vidi postojanje veze izmeu zatite konkurencije na tritu sa zatitom potroaa. Pritom se mogue tetne posljedice ponajprije pokazuju antikonkurencijskim pojavnim oblicima proskribiranima u Zakonu o zatiti trinog natjecanja. Naime, nemogue je procijeniti sekundarne negativne

36 37

Zakon o zatiti potroaa; l. 93. Zakon o zatiti potroaa; l. 94.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1043

uinke na potroae i na ostale poduzetnike na tritu. Najvie mogu biti pogoeni mali i srednji poduzetnici, kojima bi se nedoputenim trgovinskim praksama onemoguivalo, sprjeavalo ili ograniivalo poslovanje na tritu Republike Hrvatske. Na ovome mjestu obraena materija sastoji se od nekoliko meusobno interferirajuih cjelina.

Nepoteno trino natjecanje Pod nepotenim trinim natjecanjem, kao zabranjenom trgovinskom praksom, podrazumijevaju se radnje trgovca kojima se radi trinog natjecanja povreuju dobri poslovni obiaji38. Prakse koje potpadaju u nepoteno trino natjecanje jesu osobito:39 reklamiranje, oglaavanje ili ponuda robe ili usluga navoenjem podataka ili upotrebom izraza kojima se iskoritava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda ili usluga, odnosno proizvoda drugog trgovca, reklamiranje, oglaavanje ili ponuda robe ili usluga kojima se vrijea ili omalovaava drugog trgovca na nacionalnoj, rasnoj, politikoj ili vjerskoj osnovi, davanje podataka o drugom trgovcu, ako ti podaci tete ili mogu nanijeti tetu ugledu i poslovanju drugog trgovca, prodaja robe s oznakama ili podacima koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zbrku glede izvora, naina proizvodnje, koliine, kakvoe ili drugih osobina robe, prikrivanje greaka (mana) robe ili usluga ili kakvo drugo zavoenje potroaa, radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa, izmeu drugih trgovaca ili koje sprjeavaju ili oteavaju poslovne odnose drugih trgovaca, neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem, da bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima, ugovaranje izvoza robe i usluga po nioj cijeni, ako je drugi trgovac ve ugovorio izvoz takve robe i usluge po vioj cijeni, ime se nanosi teta tom trgovcu,

38 39

Zakon o trgovini; l. 70. Zakon o trgovini; l. 71.

1044

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

neopravdana uporaba imena, rme, marke ili koje druge oznake drugog trgovca, davanje ili obeanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu, njegovom djelatniku ili osobi koja radi za drugog trgovca, da bi se davatelju omoguila pogodnost na tetu drugog trgovca ili potroaa, neovlatena uporaba usluga trgovakog putnika, trgovakog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, pridobivanje kupaca robe ili koritenje usluga s davanjem ili obeavanjem nagrada ili koje druge imovinske koristi ili pogodnosti koje po vrijednosti znatno premauju uobiajene vrijednosti robe ili usluga, protupravno pribavljanje poslovne tajne drugoga trgovca ili bespravno iskoritavanje povjerene poslovne tajne drugoga trgovca. Naknada tete nastale zabranjenim radnjama nepotenoga trinog natjecanja ostvaruje se u sudskom postupku40.

Zatita slobodnog trinog natjecanja Zakonom o zatiti trinog natjecanja (ZZTN, Narodne novine, broj 122/2003.), ureuju se pravila i sustav mjera za zatitu trinog natjecanja, ovlasti i zadae i ustrojstvo tijela za zatitu trinog natjecanja i postupanje u vezi s provedbom ovoga Zakona41. ZZTN se primjenjuje na sve oblike spreavanja, ograniivanja ili naruavanja trinog natjecanja na teritoriju Republike Hrvatske ili izvan teritorija Republike Hrvatske, ako imaju uinak na teritoriju Republike Hrvatske, osim ako posebnim propisom za pojedina trita nije drukije ureeno42. Dalje se ZZTN primjenjuje na trgovaka drutva, na trgovca pojedinca, obrtnika i druge pravne i zike osobe, koje obavljajui gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu robe i/ili usluga.43 Odredbe ZZTN primjenjuju se odgovarajue i na svaku pravnu i ziku osobu koja na tritu ostvari povremeni ili jednokratni promet robe i/ili usluga. O teritorijalnoj primjeni ZZTN potrebno je istai da se Zakon primjenjuje na pravne i zike osobe
40 Zakon o trgovini; l. 72.; Tubu moe podnijeti trgovac koji je oteen i gospodarska komora i drugi oblici udruivanja trgovaca. Pravo na tubu zastarijeva protekom roka od jedne godine od dana kada tuitelj sazna za djelo i uinitelja, a najkasnije tri godine od dana izvrenja djela. 41 42 43

Zakon o zatiti trinog natjecanja ZZTN, l. 1. l. 2. ZZTN. l. 3. ZZTN.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1045

sa sjeditem i prebivalitem u inozemstvu, ako njihovo sudjelovanje u prometu robe i/ili usluga proizvodi uinak na domaem tritu. ZZTN se primjenjuje i na pravne osobe kojih su osnivai ili imatelji udjela ili dionica drava, odnosno jedinice lokalne ili jedinice podrune (regionalne) samouprave, jednako kao i na sve pravne i zike osobe kojima je na osnovi posebnih propisa povjereno obavljanje slube od opeg gospodarskog interesa ili utvreno iskljuivo pravo obavljanja odreene djelatnosti, i to samo u sluajevima ako primjena ovoga Zakona ne bi spreavala, pravno i injenino, obavljanje zadaa koje su im posebnim propisima utvrene i zbog kojih su te osobe osnovane44. ZZTN se primjenjuje i na situacije u kojima se nalazi poduzetnik pod kontrolom drugoga poduzetnika45 i na poduzetnika pod njegovom kontrolom. Naime, poduzetnikom pod kontrolom drugoga poduzetnika smatra se poduzetnik u kojem drugi poduzetnik izravno ili neizravno: 1. ima vie od polovine udjela ili dionica, ili 2. moe ostvarivati vie od polovine glasakih prava, ili 3. ima pravo na postavljanje vie od polovine lanova uprave, nadzornog odbora, odnosno odgovarajueg tijela za upravljanje i voenje poslova, ili 4. na drugi nain ima pravo na upravljanje poslovanjem poduzetnika. Odredbe ZZTN ne primjenjuju se na odnose izmeu poslodavca i zaposlenika i na odnose koji su ureeni kolektivnim ugovorima izmeu poslodavaca i radnikih sindikata46. Mjerodavno trite u smislu ZZTN odreuje se kao trite odreene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na odreenom zemljopisnom podruju pa Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Vijea za zatitu trinog natjecanja propisuje to se smatra mjerodavnim tritem za potrebe primjene ovoga Zakona47.

Zabranjeni sporazumi poduzetnika Jedan od oblika zatite potroaa instrumentima prava i politike konkurencije koji su ugraeni u Zakon o zatiti trinog natjecanja vidi se u zabrani tzv. restriktivnih kartelnih sporazuma. Odredbom lanka 9. ZZTN utvruje se da su zabranjeni
44 45 46 47

l. 4. ZZTN. l. 5. ZZTN. l. 6. ZZTN. l. 7. ZZTN.

1046

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

sporazumi izmeu poduzetnika, ugovori, pojedine odredbe ugovora, izriiti ili preutni dogovori, usklaeno djelovanje, odluke udruenja poduzetnika (u daljem tekstu: sporazumi) koji kao cilj ili posljedicu imaju spreavanje, ograniivanje ili naruavanje trinog natjecanja na mjerodavnom tritu, a osobito oni kojima se: 1. izravno ili neizravno utvruju kupovne ili prodajne cijene, odnosno drugi trgovinski uvjeti, 2. ograniuje ili nadzire proizvodnja, trita, tehnoloki razvitak ili ulaganje, 3. dijele trita ili izvori nabave, 4. primjenjuju nejednaki uvjeti na istovrsne poslove s razliitim poduzetnicima, ime ih se dovodi u nepovoljniji poloaj u odnosu na konkurenciju, 5. uvjetuje sklapanje ugovora prihvaanjem od drugih ugovornih stranaka dodatnih obveza, koje po svojoj prirodi ili obiajima u trgovini nisu u vezi s predmetom tih ugovora. No, izuzea od naprijed citiranih zabrana ugraena su u odredbu lanka 10. ZZTN, slijedom te odredbe za odreene vrste sporazuma koji pridonose unapreenju proizvodnje ili distribucije robe i/ili usluga, promicanju tehnolokog ili gospodarskog razvitka, koji pruaju potroaima razmjernu korist, mogu se Uredbom Vlade Republike Hrvatske propisati uvjeti za pojedinana ili skupna izuzea tih sporazuma. Ipak, bez obzira na doputena izuzea, citirani sporazumi ne mogu: 1. poduzetnicima nametati ogranienja koja nisu prijeko potrebna za postizanje navedenih ciljeva, i 2. poduzetnicima omoguiti iskljuivanje znatnog dijela konkurencije s trita, za robe i/ili usluge koje su predmetom sporazuma.

Zabrana zlouporabe vladajueg poloaja poduzetnika na tritu Instrumenti prava i politike konkurencije ugraeni u Zakon o zatiti trinog natjecanja tite poduzetnike a istovremeno i potroae od zlouporaba vladajueg poloaja poduzetnika na tritu, i slijedom toga zabranjenih ograniujuih djelovanja. Naime, smatra se da je poduzetnik u vladajuem poloaju ako se zbog svoje trine snage moe ponaati na mjerodavnom tritu u znaajnoj mjeri neovisno o svojim stvarnim ili moguim konkurentima, potroaima, kupcima ili dobavljaima, osobito ako48: 1. nema konkurenata na mjerodavnom tritu, i/ili 2. ima znaajnu trinu snagu na mjerodavnom tritu u odnosu na stvarne ili mogue konkurente, a osobito s obzirom na:
48

l. 15. ZZTN.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1047

trini udio i poloaj, nancijsku snagu, pristup izvorima nabave ili tritu, povezanost sa drugim poduzetnicima, pravne ili injenine zapreke za ulazak drugih poduzetnika na trite, poduzetnikovu sposobnost diktiranja trinih uvjeta s obzirom na njegovu ponudu ili potranju, i poduzetnikovu sposobnost iskljuivanja ostalih konkurenata s trita usmjerivanjem na druge poduzetnike. Dalje, dva ili vie poduzetnika u vladajuem su poloaju ako meusobno znaajno ne konkuriraju na mjerodavnom tritu odreenom robom i/ili uslugama i ako zajedno ispunjavaju naprijed navedene uvjete. Konano, pretpostavlja se da je u vladajuem poloaju poduzetnik trini udio kojeg na mjerodavnom tritu iznosi vie od 40%. Napokon, pretpostavlja se da je vie poduzetnika u smislu stavka 2. ovoga lanka u vladajuem poloaju kada: 1. tri ili manje poduzetnika imaju zajedniki trini udio na mjerodavnom tritu vei od 60%, ili 2. pet ili manje poduzetnika imaju zajedniki trini udio na mjerodavnom tritu vei od 80%. Zbog naprijed navedenog omjera trine snage poduzetnika koji svojim djelovanjima mogu zlouporabiti vladajui poloaji, odredbom lanka 16. ZZTN, utvreno je da je zabranjena svaka zlouporaba vladajueg poloaja jednoga ili vie poduzetnika na mjerodavnom tritu, koja se oituje osobito kao: 1. izravno ili neizravno nametanje nepravednih kupovnih ili prodajnih cijena, odnosno drugih nepravednih trgovinskih uvjeta, 2. ograniivanje proizvodnje, trita ili tehnolokog razvitka na tetu potroaa, 3. primjena nejednakih uvjeta na istovrsne poslove as drugim poduzetnicima, ime ih se dovodi u nepovoljan poloaj u odnosu na konkurenciju, 4. uvjetovanje sklapanja ugovora pristankom drugih ugovornih stranaka na dodatne obveze, koje po svojoj prirodi ili obiajima u trgovini nisu ni u kakvoj vezi s predmetom tih ugovora.

Zabranjene koncentracije poduzetnika Zabranjene su koncentracije kojima se stvara novi ili jaa vladajui poloaj jednoga ili vie poduzetnika, pojedinano ili skupno, ako mogu znaajno utjecati na

1048

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

spreavanje, ograniivanje ili naruavanje trinog natjecanja, osim u sluaju ako sudionici koncentracije dokau da e ta koncentracija dovesti do jaanja trinog natjecanja na tritu koje e biti znaajnije od negativnih uinaka stvaranja ili jaanja njihovoga vladajueg poloaja49. Koncentracija poduzetnika nastaje50: 1. pripajanjem ili spajanjem poduzetnika, 2. stjecanjem kontrole ili prevladavajueg utjecaja jednoga, odnosno vie poduzetnika nad drugim, odnosno vie drugih poduzetnika ili dijelom drugog poduzetnika, odnosno dijelovima drugih poduzetnika, i to: - stjecanjem veine dionica ili udjela, ili - stjecanjem veine prava glasa, ili - na drugi nain u skladu s odredbama Zakona o trgovakim drutvima i drugim propisima. Stvaranje zajednikog pothvata (joint venture) koji na trajnijoj osnovi djeluje kao neovisan gospodarski subjekt smatrat e se koncentracijom u smislu naprijed iznesenih osnova. Stjecanje kontrole nad poduzetnikom ostvaruje se na osnovi prava, ugovora ili drugih sredstava kojima jedan ili vie poduzetnika, bilo posebno, bilo zajedniki, uzimajui u obzir sve pravne i injenine okolnosti, stjee mogunost ostvarivanja prevladavajueg utjecaja nad jednim ili vie poduzetnika. Prilikom revizije koncentracije prijavljene pred Agencijom za zatitu trinog natjecanja razmatraju se mogue prednosti i uinci koji bi nastupili provedbom koncentracije i mogue zapreke za pristup tritu, a osobito51: 1. struktura mjerodavnog trita, postojee i mogue budue konkurente na mjerodavnom tritu, opskrbu i mogunosti opskrbe trita, trokove, rizike, tehnoloke, ekonomske i pravne uvjete potrebne za pristup ili izlazak s mjerodavnog trita, mogue uinke koncentracije na trino natjecanje na mjerodavnom tritu, 2. trini udio i poloaj, ekonomsku i nancijsku snagu, poslovanje poduzetnika na mjerodavnom tritu, unutarnje i vanjske prednosti sudionika koncentracije u odnosu na konkurente i mogue izmjene poslovanja sudionika koncentracije nakon provedene transakcije, 3. uinci koncentracije na ostale poduzetnike, a osobito s obzirom na pogodnosti za potroae i ostale ciljeve i uinke namjeravane koncentracije, kao to
49 50 51

l. 18. ZZTN. l. 19. ZZTN. l. 25. ZZTN.

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

1049

su: smanjivanje cijene robe i usluga, skraivanje tijekova distribucije, smanjenje trokova prijevoza i distribucije i drugih trokova, specijalizacija proizvodnje i druge pogodnosti koje su u izravnoj vezi s provedbom koncentracije.

Zakljuna razmatranja Iz predmetnoga izlaganja vidljiva je veoma jaka i potrebna uzrono-posljedina povezanost mjera i instrumenata zatite potroaa s pravom i politikom zatite trinog natjecanja. Postulati zatite potroaa ugraeni su u propise o zatiti trinog natjecanja. Ekasna primjena citiranih zakona kojima se ureuju ova meusobno djelujua podruja, rezultirat e boljitkom za poduzetnike i kao posljedica toga za potroae u Republici Hrvatskoj.

LITERATURA: Bork, R.H. (1978.). The Antitrust Paradox: A Policy at war with itself, New York: Basic Books; Horak, H., Radanovi, E. (2005.). Ugovor o distribuciji motornih vozila i servisiranju, Pravo i porezi, br.2; Mlikotin-Tomi, D. (2005.). Objektivna odgovornost za proizvode prema hrvatskom, europskom i usporednom pravu, referat na skupu Zatita potroaa i ulagatelja u europskom i hrvatskom pravu, izazovi meunarodnog trita roba i kapitala, Rijeka, svibanj 2005. www.pravri.hr Reich, N.(1997.). Competition Law and the Consumer Current and Future Perspectives on EC Consumer Law, London, L. Gormley; Stuyck, J. (2003.) Constitutional and practical aspects of the application of the EC competition rules to the benet of consumer, CCLE Conference, Leuven; Stuyck. J. (2000.). European consumer Law and the Treaty of Amsterdam: Consumer Policy in or beyond the internal market. 37 CML Rev. 367-400; Van den Bergh.R.,Camesaca.P and.Brodley J.F (1987.). The economic goals of antitrust: eciency, consumer welfare and tehnological progress, 62 N.Y.U.L. Rev.,1023 http://ftc.gov/bc/compguide/index.htm; Whish, R. (2001). Competition law, 4th edition , London: Butherworths;

1050

H. HORAK, M. PAVLETI UPI: Instrumenti i politika zatite potroaa... EKONOMSKI PREGLED, 56 (11) 1031-1050 (2005)

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju izmeu Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih drava lanica (Narodne novine meunarodni ugovori, broj 114/2001.); Zakon o zatiti potroaa (Narodne novine, broj 96/2003.); Zakon o trgovini (Narodne novine, broj 170/2003.); Zakon o zatiti trinog natjecanja (Narodne novine, broj 122/2003.).

INSTRUMENTS AND POLICY OF CONSUMER PROTECTION AS THE OBJECT OF THE PROTECTION OF FREE MARKET COMPETITION Summary The consumer protection in the Republic of Croatia was not regulated under the sole code, while the rules that provided for protection of consumers were contained mainly within the General Civil Code. However, the rules of the Civil Code did not distinguish the consumers as a category per se, and rather regulated the relationships in trade of goods and services or other civil aspects among the equal parties, no matter whether entrepreneurs or citizens. While the consumers did not represent the category that should be treated equal in trade based relationships, because one of the common characteristics of the modern democratic states is the protection of economically weaker part in trade relationships. That has resulted in developments in the legal doctrine in two interacting directions: rules on protection of consumers, by which consumers are protected as natural persons who purchase in the market of goods and services, and rules on protection of market competition the antitrust legislation. The Republic of Croatia has enacted the solutions coming out from the EC acquis communautaire, which prescribe the protection of consumers in the Article 153 of the EC Treaty. Furthermore, the legal ground is contained also in the Article 74 of the Stabilization and Association Agreement between the EC and the Republic of Croatia, based of which postulates was enacted the Law on Protection of Consumers, while another important aspect of the protection of consumers was incorporated in the Law on Protection of Market Competition. This is clearly visible through the institutes of evaluation of the agreements among undertakings, regulation of concentration, and the banning of the abuses of monopolizations on the Croatian market. Key words: consumer protection, consumer protection law, protection of market competition, Law on Protection of Market Competition, acquis communautaire, Stabilization and Association Agreement, agreements among undertakings, regulation of concentration, banning of the abuses of monopolizations.