SADRAJ Agenda 21 je plan akcija u vezi sa odrivim razvojem koji je donet na konferenciji u Riu i smatra se najveim dometom ove

konferencije. Teme ove agende, koja sadri oko 500 strana i 40 poglavlja su siromatvo, zatita atmosfere, uma, vodenih resursa, kao i zatita divljih idomaih ivotinja. Teme su i vane oblasti ljudskog djelovanja kao to su zdravstvo i poljoprivreda, a agenda se bavi i drugim bitnim problemima, kao to je odlaganje otpada. U dokumentu je posebna panja posveena djeci i omladini, enama, poljoprivrednicima i preduzetnicima. Ujedinjene nacije su preuzele na sebe da pomau ovim grupama, to je predstavljalo znaajnu razliku u odnosu na dotadanju praksu. Poglavlje 1. Predgovor

I DEO SOCIJALNA I EKONOMSKA PITANJA Poglavlje 2. Medjunarodna saradnja na ubrzanju odrivog razvoja u zemljama u razvoju i domace politike s njom u vezi Poglavlje 3. Borba protiv siromatva Poglavlje 4. Promena nacina potronje Poglavlje 5. Demografska dinamika i njena odrivost Poglavlje 6. Zatita i unapredjenje uslova za ljudsko zdravlje Poglavlje 7. Unapredjenje odrivog razvoja ljudskih naselja Poglavlje 8. Ukljucivanje ivotne sredine i razvoja u donoenje odluka
Tako se stezao kai Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond su dva "uvara" internacionalnog makroekonomskog poretka. Onakvog kakav odgovara ekonomskim velesilama, poglavito Sjedinjenim Amerikim Dravama. Njihovi recepti su, pak, uprkos upitnoj djelotvornosti, predvidljiviji od posljedica njihove primjene u zemljama koje njihovu pomod oajniki trebaju. Zemljama poput nae

Bosna i Hercegovina je pred velikim iskuenjem: Meunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB) planiraju povui odluke o dodjeli novih kredita za BiH u iznosu od oko 100 miliona dolara. MMF u pitanje dovodi 89 miliona dolara odobrenih 2. augusta, dok e SB blokirati nedavni kredit za modernizaciju uklanjanja otpada vrstih materijala u iznosu o 36 miliona KM. Ako bosanske vlasti ne ispune nove uslove za odmrzavanje ovih ve odvojenih bosanskih para, vjerovatno e Evropska unija uiniti isto i zaustaviti program prikupljanja 60 miliona eura za razvoj BiH sljedee godine. Od vlade se trai dodatno rezanje budeta usvajanjem Zakona o konsolidaciji birokratskog aparata kojim bi se izdvajanja za glomaznu bosansku administraciju smanjila za 41 posto. Zakon bi podrazumijevao ukidanje velikog broja kantonalnih ministarstava u Federaciji i redukciju uposlenih u dravnim slubama Republike Srpske. Pored ovih radikalnih zahvata, dravni novac e biti uvan i rasprodajom slubenih automobila. Zakon o konsolidaciji e se brinuti ak i o broju mobitela koji se plaaju iz budeta. Radni prijedlog Zakona sastavlja ekonomski tim Ureda visokog predstavnika. Oekuje se skori sastanak Paddyja Ashdownasa vodeim bh. politiarima, na kom e se raspravljati o njegovom usvajanju i hitnom provoenju. Zakon o pravima boraca e takoer biti uraen po slinom postupku. Ono to raduje jeste injenica da po prvi put meunarodna zajednica teret stezanja kaia prenosi na vie drutvenih skupina. Ovo je i veliki presedan u radu Monetarnog fonda i Svjetske banke, koji se do sada nisu uputali u rezanje prihoda politiara. Anne Krueger, zamjenica direktora i predsjednica odbora Fonda, tim povodom je izjavila: "Fiskalna disciplina je temelj ovog programa. U sljedeoj godini nas oekuju znaajni napori za konsolidaciju budeta, podvueni otputanjem inovnika i ministara, kao i smanjenjem trokova dravnih institucija." Nazad u stvarnost: Gore opisana inicijativa ne postoji, a citat Anne Krueger je autentian, samo to se umjesto otputanja inovnika i ministara radi o otputanju vojnika, a ne smanjuju se trokovi dravnih aparata, ve socijalni trokovi. Tim uobiajenim rjenikom Banke i Fonda Kruegerova je najavila 89 miliona dolara iz MMF-a za BiH. Poenta je da treba stegnuti kai da bi

naoj djeci bilo bolje. Problem je to niko ne objanjava kako i kada e tano doi taj privredni rast i smanjenje siromatva? Osim vapaja najugroenijih socijalnih grupa, poput boraca i penzionera, u bh. medijima su rijetke kritike pristupa meunarodnih lovatorskih institucija, to ne znai da razlozi za kritiku ne postoje. Problemi rada SB-a i MMF-a uglavnom proizlaze iz ekonomske i politike doktrine na kojoj poivaju. Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond su blizanci, roeni 22. jula 1944, kada je 45 zemalja saveznica potpisalo Sporazum Bretton Woods. Banka je zaduena da dijeli kredite za razvoj razruenim prijateljskim zemljama, a prvi kredit od 250 miliona dolara dobila je Francuska 1947. Banka se vremenom preorijentirala na borbu protiv siromatva irom svijeta. Fond je stvoren da bi titio meunarodno trite kapitala i njegova uloga se do danas nije bitno izmijenila. Zemlje potpisnice Sporazuma Bretton Woods odluuju o radu SB-a i MMF-a. Svaka zemlja ima glasa onoliko koliko uloi para. Tako odluke donose najbogatijih sedam velianstvenih: Amerika, Velika Britanija, Japan, Njemaka, Francuska, Italija, Kanada. Odluke se donose po principu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija: "Mi sve neto glasamo, ali znamo ko je glavni." Pogaate, radi se o Sjedinjenim Dravama, koje od nastanka SB-a i MMF-a vre najvei uticaj na upravljanje novanim sredstvima. Prije pada komunizma, pomo se nerijetko dijelila po politikoj podobnosti u kontekstu hladnog rata. Danas nije znatno drukije. Primjer je Turska, za koju cijeli svijet unaprijed zna da e dobiti kredit od MMF-a svaki put kad zapne, pratili Turci postavljene uslove ili ne, stezali kaieve ili ne. Amerika ne moe dozvoliti da saveznica od takvog stratekog znaaja upadne u finansijski haos. Onog trenutka kada je postalo oigledno da e Amerika udariti po Afganistanu, a uskoro moda i po Iraku, znalo se da e i Turska dobiti pomo Fonda. Ko jo moe biti siguran da nee ostati na cjedilu? To su zemlje koje su zapadnim bankama prodale ogroman broj obveznica. Brazil ima preko 130 milijardi dolara duga u vidu obveznica kojima se uveliko trguje na zapadnim berzama. Zbog toga su dolazei oktobarski predsjedniki izbori u Brazilu jedna od najvanijih tema na Wall Streetu ovog ljeta. Postoji mogunost da pobijedi kandidat koji nije najprijateljskije raspoloen prema stranim bankama i, u strahu da ulagai ne pobjegnu glavom bez obzira iz Brazila, Fond je pretprole sedmice odobrio "triavih" 30 milijardi dolara stand-by aranmana, kao preventivu. Ovaj potez nema veze sa siromanim ljudima Brazila, a klimavo je povezan sa zdravljem brazilskog finansijskog sistema. Kredit je, ustvari, direktna odbrana interesa zapadnih banaka kojima Brazil duguje 230 milijardi dolara, a koji e pomoi zemlji da bankama vrati dug. Gledajui finansijsku kartu svijeta u razvoju, potrebno je jako povealo da se pronae Bosna i njenih stotinjak miliona iz SB-a i MMF-a. Zbog toga zauuje doktrina ovih institucija koja pred finansijski ogromne zemlje postavlja iste uslove kao pred Bocvanu i BiH. Istina i bajka: Joseph Stiglitz, profesor ekonomije i dobitnik Nobelove nagrade sa Univerziteta Columbia, tvrdi da trpanje zemalja raznih oblika i veliina u isti kalup vodi loim rezultatima i

bacanju para. Kada ulaze u neku zemlju, SB i MMF prvo vre detaljne terenske istrage a zatim piu strategiju pomoi. Stiglitz, koji je jedno vrijeme bio vodei ekonomista SB-a, tvrdi da se istraga sastoji od obilaska najboljih hotela, da bi na kraju ministru finansija na potpis bio uruen ve izliveni kalup. Kalup ugovor podrazumijeva etiri koraka i jednak je za sve: 1. Privatizacija - ili mitozacija, kako je Stiglitz naziva, podrazumijeva prodaju velikih dravnih preduzea stranim ulagaima uz nerijetki procenat posrednicima prodaje. Zamislite razrogaene oi ruskih pregovaraa kada im se ponudi 10 posto od prodaje nekoliko milijardi vrijednih preduzea, nakon to dovoljno snize cijenu. Kada se radnici pobune, uvijek je lako rei da tako trai Svjetska banka. U bajci, prodaja najvrednijih preduzea puni budet. U stvarnosti, preduzea odlaze po snienim cijenama, a budet se nadomjeuje rezanjem socijalnih trokova. Moda ovo zazvui poznato sljedei put kada ujete rijei: "Penzije i prihodi borcima se moraju smanjiti jer Banka i Fond tvrde da e zemlja bankrotirati." 2. Otvaranje trita kapitala - znai slobodni ulaz stranih pekulanata na finansijsko trite. U bajci, ovaj potez privlai strani kapital i obogauje domai novani sistem. U stvarnosti, institucije poput Sorosevog pekulantskog fonda uu u Tajland, pokupuju sve ive vrijednosne papire i dre ih dok vrijednost na berzama raste. Meutim, na prvi znak nevolje, pekulanti su nevienom brzinom izgubili povjerenje u tajlandsku ekonomiju i povukli sav novac iz zemlje. Rezultat je bilo strovaljivanje valute i krah na berzama. Isti scenarij je uslijedio irom jugoistone Azije. Mnogi strunjaci optuuju ulagae da se ponaaju kao kockari koji se klade na lokalnim berzama. im neko posumnja u porast rizika, bjei glavom bez obzira, ostavljajui zemlju u haosu i bez para. 3. Uspostavljanje trinih cijena - podrazumijeva hitno poveanje cijena struje, gasa, prehrambenih proizvoda i ostalih potreptina koje drava ne naplauje po zapadnim standardima, ve ih, eto, dijeli prejeftino. U bajci, ova mjera puni dravni budet i die vrijednost preduzeima koje prodaju poskupljene stvari . U stvarnosti, dolazi do socijalnih nemira, pada stabilnosti vlade i veeg straha stranih ulagaa. 4. Slobodna trgovina - otvaranje granica svim stranim proizvodima, skidanje carina i poreza, i zabrana dravi da titi domae industrije na tetu zdrave strane konkurencije. U bajci, ovaj korak pomae potroaima jer konkurencija smanjuje cijene. U stvarnosti, uticajne strane firme oduzimaju poslove domaim industrijama koje e se naekati da ravnopravno uu na strana trita. Malo teoretske podloge za aferu o glasakim listiima nije zgorega. Nedavno je Svjetska banka ustvrdila da je u posljednjih 40 godina u siromanim zemljama produila ivotnu dob za 20 godina, da je udvostruila pismenost, i da svaka uloena milijarda dolara vadi 284.000 ljudi iz siromatva. Pitanje je kako strunjaci Banke znaju do koje mjere su ove beneficije njihova zasluga, a kakvi bi rezultati bili da se nisu mijeali. Zemlje istone Evrope su mahom siromanije nego prije 10 godina. Banka i Fond su tu od poetka i pitanje je kada e se znati mjera njihovog uspjeha.

Jeffrey Sachs, poznati ekonomista sa Univerziteta Harvard, nije toliko kritian prema Banci i tvrdi da zapadne zemlje trebaju dati vie para za programe borbe protiv siromatva. Sachs dodaje da su u prolosti projekti propadali zbog amerikog pritiska da pare idu saveznikim vladama, bez obzira koliko nekompetentne ili korumpirane te vlade bile. Sachs istie i preveliki uticaj bankara sa Wall Streeta na rad institucija. Susan Elmes, direktorica ekonomskog odjela na Univerzitetu Columbia, kae da su mnoge kritike opravdane, ali da se ne moe od siromanih zemalja oekivati da odreuju uslove i koliinu posuenih para. To bi bilo isto kao da neko sam sebi posuuje pare. Elmes jo dodaje da je normalno oekivati da Fond titi interese bankara, jer ako ih niko ne zatiti, onda oni vie nee tamo ni ulagati, a to nije u interesu drava u razvoju. Banka i Fond oigledno imaju dobre i loe strane. Meutim, ostaje misterija: zato teret uvijek pada na najslabije zatiene socijalne grupe i zato je lana vijest sa poetka teksta tako daleko od stvarnosti?