PITANJA I ODGOVORI O KURIKULUMU ZDRAVSTVENOG ODGOJA

1. to e uenici/ice uiti na zdravstvenom odgoju?

Zdravstveni odgoj obuhaa 4 cjeline: (1) ivjeti zdravo, (2) Prevencija nasilnikog ponaanja, (3) Prevencija ovisnosti te (4) Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje.

2. Gdje mogu pronai program zdravstvenog odgoja?

Trenutno vaei kurikulum zdravstvenog odgoja dostupan je svima i nalazi se na web stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3428 kao i na web stranici Agencije za odgoj i obrazovanje.

3. Koliko se ui o seksualnosti na zdravstvenom odgoju?

U okviru Zdravstvenog odgoja cjelina Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje odnosi se na petinu sadraja u osnovnoj koli i treinu u srednjoj koli to ukazuje na veu zastupljenost sadraja vezanih uz zdravlje, prevenciju nasilnikog ponaanja i prevenciju ovisnosti u cijelom programu. Postotak kurikuluma koji se odnosi na temu spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponaanje iznosi u osnovnim kolama 18,5% (17 sati) od ukupnog sadraja te 32,5% u srednjim kolama (13 sati) te se veliki dio te cjeline odnosi na ravnopravnost meu spolovima. Cjelina ivjeti zdravo se provodi kroz 39 sati u osnovnim i 13 sati u srednjim kolama. Cjeline kao to su Prevencija nasilnikog ponaanja i Prevencija ovisnosti zauzimaju ukupno 39% kurikuluma u osnovnim kolama te 35% u srednjim kolama.

5. Zato bi djeca imala spolni odgoj u kolama? Nije li to neto to treba ostaviti obiteljima?
Obitelj ima vanu, uglavnom i kljunu ulogu u oblikovanju stavova i vrijednosti. Meutim, drava ima obvezu osigurati obrazovanje za svu djecu te provoditi aktivnosti spreavanja nasilja i javnozdravstvenih problema. Istraivanja su pokazala da mladi kojima je pruena zadovoljavajua informacija o seksualnim pitanjima naginju spolno odgovornijem ponaanju pa je u interesu drave da osigura svim mladima osnovne informacije. Obrazovanje nadopunjuje, ali ne zamjenjuje roditeljski odgoj. Svi roditelji i dalje imaju prava osobito se usmjeriti na prenoenje djeci obiteljskih vrijednosti.

6. Zato bi djeca uila o rodnoj ravnopravnosti?

Rodna ravnopravnost je Ustavna i zakonska vrednota u RH pa je odgovornost drave da tu vrijednost promie i pouava kroz kole kao to se ue druge vrijednosti npr. nenasilje i mirotvorstvo. Dosadanje analize, na primjer istraivanje Foruma za slobodu odgoja o odrivom razvoju, pokazalo je da je ova tema nije zastupljena u obrazovanju stoga se zdravstvenim odgojem ona adekvatno uvodi i nadograuje.

Odgovorno ponaanje prema sebi i drugima jedan je od temelja Zdravstvenog odgoja

7. Imam li pravo kao roditelj odabrati hoe li moje dijete pohaati zdravstveni odgoj?
Imate puno pravo i odgovornost odgajati i usmjeravati svoju djecu u skladu s vrijednostima vae obitelji. Meutim, i drava ima odgovornost svoj djeci osigurati obrazovanje, osobito o temama koje utjeu na njihovo zdravlje i ivot. Jednako kao to roditelj ne moe zabraniti djetetu pohaanje kole ili pohaanje drugih predmeta npr. povijesti ili biologije, tako ne moe zabraniti ni pohaanje zdravstvenog odgoja. Pravobraniteljica za djecu u svom miljenju o zdravstvenom odgoju (Preporuka od 26. sijenja 2007.), istie kako dijete ne smije biti uskraeno za zdravstveni odgoj i obrazovanje jer je time uskraeno u obrazovnim pravima, pravima sudjelovanja, zatitnim pravima i, dugorono, u pravu na preivljavanje. Prema miljenju Pravobraniteljice izvoenje programa zdravstvenog odgoja i obrazovanja trebalo biti obvezno s ciljem postizanja jednakosti odgojnoobrazovnih mogunosti i sprjeavanja odgojno-obrazovne diskriminacije i drutvenog marginaliziranja.

8. Tko e predavati zdravstveni odgoj?

Kurikulumom je predvieno da se oni sadraji koji ve postoje u programima provedu na nastavnom satu na kojem su planirani, a uz to se u svakom razredu planira obrada sadraja zdravstvenog odgoja i na satovima razrednika kada bi razrednici/ice trebali pouavati djecu, a pomoi im u osmiljanju i provedbi sadraja mogu i kolske strune suradnice, odnosno suradnici (psiholozi, pedagozi, socijalni pedagozi i sl.). To znai da program nee zahtjevati dodatnu satnicu niti e se ocjenjivati.

9. Tko e i na koji nain pripremiti te uitelje na predavanje zdravstvenog odgoja?

Na svima nama je da se zaloimo da se tim razrednicima/icama osigura dovoljno podrke i strunog usavravanja da bi znali pouavati o predvienim temama. Vanu ulogu u edukacijii podrki treba imati Agencija za odgoj i obrazovanje. Od pomoi im mogu biti educirani struni suradnici/ice ili organizacije civilnog drutva koje ve niz godina provode pojedine programe provjerene kvalitete.

10. Zato se u zdravstvenom odgoju spominju homoseksualne osobe i to e djeca uiti o homoseksualnosti?
Djeca i mladi su se uglavnom ve susreli s nekim pojmovima vezanim uz homoseksualnost kao i sa homoseksualnim osobama koje ive u naem drutvu, stoga ih izbjegavanje te teme moe potaknuti samo na to da odgovore trae u nepouzdanim izvorima. Vano im je osigurati informacije i odgovore na njihova pitanja. Budui da je puno nasilja meu mladima zbog neuvaavanja razliitosti i pripadanja razliitim skupinama te da u Hrvatskoj ima napada na homoseksualne osobe, mlade treba pouiti da nikada nema opravdanja za nasilje i diskriminaciju. To ne znai da nemamo pravo na drugaije miljenje, nego samo to da ne smijemo druge omalovaavati i biti prema njima nasilni. Jedna struna suradnica iz osnovne kole je rekla da e mlade vezano uz pitanje homoseksualnosti uiti sljedee: "Djecu emo samo informirati da homoseksualnost postoji (postoje mukarci koje privlae drugi mukarci i ene koje privlae ene) te da se homoseksualne osobe ne smije vrijeati i napadati. Nasilje i diskriminacija prema bilo kojoj osobi ili skupini su zakonom zabranjeni. Kao to bi svi uenici trebali biti zatieni od nasilja, tako bi trebale biti zatiene i homoseksualne osobe. Svi imaju jednaka prava."

11. Mogu li vidjeti neke primjere predavanja i onog to e uenici uiti u kolama?
Do sada je Agencija za odgoj i obrazovanje razvila nekoliko edukativnih priprema (prezentacija i radionica), a u tijeku je izrada novih materijala. Primjere preporuenih predavanja i radionica moete vidjeti na stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=a rticle&id=4072:radni-materijali-i-radionice-za-provoenjekurikuluma-zdravstvenog-odgoja-na-satu-razrednezajednice-&catid=442:zdravstveni-odgoj

12. Hoe li se zdravstvenim odgojem nametati vrijednosti i stavovi?

Zdravstveni odgoj utemeljen na znanstveno provjerenim informacijama promie odgovorno ponaanje, potivanje i zatitu ljudskih prava te suzbijanje svih vrsta diskriminacije to su opeljudske i ustavne vrijednosti. Vrijednosti koje se trenutno zastupaju u zdravstvenom odgoju su vrijednosti koje su ve odreene Ustavom i zakonima npr. ravnopravnost, ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, zabrana diskriminacije i sl. Zdravstveni odgoj ima ulogu educirati i pridonijeti spreavanju nasilja i zdravstvenih problema, a ne nametati nove vrijednosti. ivot u demokratskom drutvu znai i slobodu miljenja. Meutim, razliita miljenja nam ne daju pravo da budemo nasilni ili da ikoga diskriminiramo. Zdravstveni odgoj treba provoditi na nain koji potie osjeaj sigurnosti, povjerenja, odgovornosti, (samo)potovanja i potivanja drugih i drugaijih - to su i ishodi uenja predvieni Kurikulumom. Takoer, zdravstveni odgoj e provoditi razrednici/ice koje takoer u najveem broju sluajeva ive i promiu drutvene vrijednosti.

Kurikulumom se djecu i mlade informira te potie na uvaavanje razliitosti i nenasilje.

13. Zato bi se u koli uope spominjali homoseksualci i manjine? Hoe li se spolnim odgojem promicati homoseksualnost?
Kurikulumom se djecu i mlade informira te potie na uvaavanje razliitosti i nenasilje. Djeca i mladi su se uglavnom ve susreli s nekim pojmovima vezanim uz homoseksualnost stoga ih izbjegavanje te teme moe potaknuti samo na to da odgovore trae u nepouzdanim izvorima. Vano im je osigurati informacije i odgovore na njihova pitanja. Budui da je puno nasilja meu mladima zbog neuvaavanja razliitosti i pripadanja razliitim skupinama te da u Hrvatskoj ima napada na homoseksualne osobe, mlade treba pouiti da nikada nema opravdanja za nasilje i diskriminaciju. Kurikulumom se ne promie homoseksualnost nego se predvia informiranje uenika/ica. Meutim, predvia se poticanje mladih na uvaavanje razliitosti te ih se ui da se ni prema nikome ne smije nasilno ponaati i da je diskriminacija zakonom zabranjena.

14. Protivi li se veina uenika i roditelja trenutno vaeem zdravstvenom odgoju?

Vie od 80% mladih i preko 70% njihovih roditelja podupire ideju kolskog programa seksualne edukacije (tulhofer, Jurea i Mamula, 1999; 2000; 2004). Posljednje nacionalno istraivanje mladih o cjelovitoj seksualnoj edukaciji govori da je 83,8% mladih miljenja kako bi seksualnu edukaciju trebalo uvesti u hrvatske kole (Modri, oh i tulhofer, 2011). Roditelji smatraju vanom ulogu kole u poduavanju tema koje se nalaze u zdravstvenom odgoju kao to su: osposobljavanje za nenasilnu komunikaciju, razvoj samostalnosti i samopouzdanja, zalaganje za svoja i tua prava te razvoj kritikog miljenja (Centar za ljudska prava, 2010.). Istraivanje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske upanije (veljaa 2012.) o stavovima roditelja uenika/ca osnovnih kola o spolnom odgoju njihove djece takoer pokazuje da su roditelji zainteresirani za spolni odgoj kao dio kolskog programa.

15. Kakva je to preporuena literatura u kurikulumu i kome je ona namijenjena?

Nastavnicima je u kurikulumu navedena literatura, knjige i prirunici koji ve postoje i koji se mogu koristiti za pripremu nastavnih sati. To ne znai da su nastavnicima osigurani materijali koje moraju raditi nego preporuke za naine obrade nekih tema i tekstovi za bolje razumijevanje tema. Uz to je Agencija za odgoj i obrazovanje razvila nekoliko predavanja i radionica koje se mogu izravno koristiti za rad u razredu.

16. Hoe li se djecu uiti da trebaju promijeniti spol i da je djevojka "mukarac s vaginom"?
Neke teme o teoriji roda, o homoseksualnosti i o queer identitetima o kojima se u javnosti raspravljalo se nalaze u preporuenoj literaturi za nastavnike kako bi se nastavnici mogli upoznati s razliitim teorijama i promiljanjima. Meutim, to ne znai da e oni mlade izravno pouavati tim teorijama. Ipak, takva dodatna literatura je korisna nastavnicima za poticanje kritikog promiljanja o spolu, rodu i rodnim ulogama i moe pomoi u razumijevanju zato su ene i rodne manjine u drutvu diskriminirane te ee viktimizirane. Za drutvo bi bilo korisno poticati i mlade na empatiju i potovanje prema drugom spolu te ih osvijestiti o vanosti rodne ravnopravnosti kao jedne od zakonom priznatih vrijednosti.

17. Kako se u drugim zemljama u kolama obrauju ove teme i obrauju li se uope?
Razliite zemlje na razliit nain pristupaju zdravstvenom obrazovanju. Meutim, veina demokratskih drutava smatra obrazovanje o ouvanju zdravlja i prevenciji drutvenih problema (nasilja, ovisnosti, diskriminacije) vanim sadrajima kojima se mora pridonijeti kroz obrazovanje. UNESCO, Vijee Europe, Svjetska zdravstvena organizacija i mnoge druge vane meunarodne organizacije su istaknule vanost uvoenja u obrazovanje pojedinih sadraja koji su kod nas predvieni kurikulumom o zdravstvenom odgoju.

18. Postoje li u drugim zemljama skupine koje se protive zdravstvenom ili spolnom odgoju u kolama?
I razliitim zemljama od afrikih zemalja do SAD postoje interesne skupine koje obino pripadaju vjerskom fundamentalizmu i koje tabuiziraju seksualnost i sline teme. Meutim, veina zemalja je zauzela stav da roditelji mogu poduavati svoju djecu vrijednostima, ali to ne znai da drava nema obvezu informirati i obrazovati djecu o zdravlju i prevenciji drutvenih problema (nasilja, ovisnosti, diskriminacije). Na ovaj nain se potie mlade na odgovorno ponaanje i informirano donoenje odluka.