You are on page 1of 19

4.

3 TOK MATERIJALA
Da bi se ostvario proizvodni proces, potrebno je ulazne veliine u procesima rada proizvodnih sustava, slijedom razliitih postupaka promjena stanja, pretvoriti u izlazne veliine definirane koliine, kakvoe i vrijednosti. Uz posredstvo radnika, na temelju zadanih postupaka i parametara obrade, pretvorba se obavlja djelovanjem sredstava za proizvodnju (strojeva, alata i pribora) pokretanih energijom, na predmete rada - materijale, s pomou odreenih postupaka promjene stanja - informacija. Dakle, u realizaciji proizvodnog procesa, potrebno je u optimalni prostorni i vremenski odnos postaviti tri osnovna elementa proizvodnog sustava: predmet rada, sredstavo za proizvodnju i radnika. Uz to, potrebno je osigurati proizvodne tokove koji djeluju u proizvodnom sustavu, a ujedno povezuju sustav s okolinom. Tako se u proizvodnim procesima, uz tok ljudi, uspostavljaju jo tri toka koja ine nerazdvojivu cjelinu (slika 4.11): tok materijala, tok informacija i tok energije.

s k

l a d

i t e

a t e r u i jl a lz a n a U k o n t r o l a

m o n ta a p r o i z v o d a

u p rav ljan je p ro iz v o d n jo m

p r i p r e m a t e h n o l o k o p r o c e s a

u p r a v l j a n j e su sta v o m

d o b av lja i

m a r k e ti n g

z a v s k

r n

k p

n r o

t r o

l a d

i t e

l a u p r a v l j a n j e n o v a n i m i z v ot o d k a o v i m a

t o t o t o

k k k

m a t e r i j a l a i n f o r m a c i j a e n e r g i j e

I Z

kupci

o k o l i n a ( t r i t e)
L A Z

Slika 4.11 - Osnovni elementi i tokovi proizvodnog sustava (Zelenovi, 1987.) U proizvodnim procesima industrijskih sustava, najvei intenzitet kretanja imaju predmeti rada. Zbog toga je prouavanje tokova materijala proizvodnih sustava od posebnog znaenja u ostvarivanju potrebne uinkovitosti proizvodnog procesa. Postoji sedam moguih kombinacija stanja elemenata proizvodnog sustava u odnosu na radno mjesto, tablica 4.4. Tablica 4.4 - Mogua stanja elemenata proizvodnog sustava u odnosu na radno mjesto Redni broj 1. 2. 3. Predmet rada Sredstvo za proizvodnju ovjek Primjer Najei sluaj u metaloprera. industriji, vei broj operacija na predmetu rada Vrlo rijedak sluaj (npr. mehanizmi industrijskih robota) Odravanje, runi montani radovi, proizvodnja plina

4. 5. 6. 7. ZNAENJE SIMBOLA: - gibanje,

Poljoprivreda, rudarstvo, teka strojogradnja Kemijska industrija, rad na vie strojeva u preraivakoj industriji Linijska proizvodnja - predmet rada uvren u sredstvo za proizvodnju Graevinarstvo, brodogradnja - mirovanje

4.3.1 OSNOVNI POJMOVI


Tok materijala definira se na razliite naine. Prema VDI 3300 tok materijala je lanac svih zbivanja pri dobivanju, obradi i preradi, kao i pri raspodjeli materijala unutar odreenog podruja. Tok materijala obuhvaa sva zbivanja s materijalom kroz proizvodni sustav u ciklusu proizvodnje, kao i npr.: obradu, rukovanje materijalom, transport, kontrolu, ekanje i skladitenje. Ovu definiciju u istom ili neto izmjenjenom obliku prihvaaju i neki drugi autori (Fray, 1975.; Dolezalek & Warnecke, 1981.; Warnecke, 1982.; Warnecke, 1983.). Rockstroh (Rockstroh, 1978.) je definirao tok materijala kao organizacijsko, vremensko i prostorno povezivanje operacije, kontrole, skladitenja i transporta, a obuhvaa kretanje svih materijala: sirovina, poluproizvoda, gotove robe, proizvoda, alata, naprava, rezervnih dijelova i otpadnog materijala unutar jednog odjela, cijelog proizvodnog sustava ili industrijskog kompleksa. Znaajna obiljeja toka materijala su (Olui, 1991.): vrsta i koliina materijala, smjer kretanja, brzina kretanja, duljina transportnih putova i uestalost kretanja. Pod sustavom toka materijala podrazumijeva se kretanje materijala unutar granica planiranog proizvodnog sustava te njegovo prostorno, vremensko i organizacijsko povezivanje. Sustav toka materijala sastoji se od dva podsustava: skladitenja i transporta. Zadatak skladitenja je dinamiko uravnoteenje toka materijala koliinski i prostorno u svim fazama proizvodnog procesa, dok je zadatak transporta realizacija toka materijala. Tok materijala ima slijedea svojstva: predstavlja kvalitativnu i kvantitativnu veliinu za projektiranje proizvodnog procesa,

trokovi toka materijala imaju znaajan udjel u ukupnim trokovima proizvodnje1[1], predstavlja teite mjera racionalizacije u proizvodnim sustavima, predstavlja osnovu za mehanizaciju i automatizaciju transporta i skladitenja, odnosno sustava za rukovanje materijalom. U cilju opstanka poduzea u sve veoj konkurenciji na svjetskom tritu rastu zahtjevi za racionalizacijom proizvodnje. Racionalizacija proizvodnje postie se: skraivanjem ciklusa proizvodnje (poveanjem proizvodnosti), smanjivanjem trokova proizvodnje, te poveanjem iskoritenja kapaciteta i prostora. Jedna od mogunosti za smanjenje trokova proizvodnje je i optimiranje toka materijala. Optimiranje toka materijala, od posebnog je znaenja u ostvarivanju potrebne razine uinkovitosti proizvodnog procesa. U podruju sustava toka materijala postoji znaajna mogunost racionalizacije proizvodnje. Npr., vrijeme protoka materijala u metalopreraivakoj industriji najvie ovisi o vremenu potrebnom za transport i rukovanje materijalom, vremenu ekanja uvjetovanom sustavom opsluivanja proizvodnje (meufazna i meuoperacijska skladita) i vremenu zastoja uvjetovanom razinom organizacije proizvodnog procesa. Potreba optimiranja tokova materijala javlja se kako kod projektiranja novih, tako i u postupku racionalizacije postojeih proizvodnih sustava i procesa (promjena u kapacitetu proizvodnje, promjena u rasporedu sredstava za proizvodnju, uvoenja novih sredstava za proizvodnju, itd.). Zbog potrebe osiguranja proizvodnom procesu potrebnih resursa u svim fazama proizvodnje, suvremeni pristup rjeavanju tokova materijala izravno je povezan s industrijskom logistikom. Takav logistiki pristup svojstven je kako automatiziranoj, tako i klasinoj proizvodnji. Zbog navedenih razloga provode se analize transporta i skladita s ciljem njihovog racionalnijeg koritenja. Uvoenjem novih tehnologija i ulaganjem u nova sredstva za rukovanje materijalom, postavljaju se osnove za projektiranje svrsishodnog toka materijala i koritenja raspoloivog potencijala za racionalizaciju. injenica je da se u proizvodnim sustavima najvie investira u strojeve i opremu, dok se zanemaruje racionalizacija transporta i skladita. Analiza koju je proveo Jonson (Jonson, 1980.), pokazuje da se kod novih investicija u postojei proizvodni sustav vei uinci postiu optimiranjem toka materijala, nego ulaganjem u ostale elemente proizvodnog sustava, jer tok materijala posjeduje vei potencijal za racionalizaciju (slika 4.12). Nove investicije u ostala podruja proizvodnog sustava (npr. nabava nove opreme) dovode do suboptimalnih rjeenja, tj. moraju se uloiti velika sredstva za realizaciju relativno malog potencijala.

1[1]

Egzaktne trokove toka materijala, uglavnom je teko odrediti, jer su ukljueni u ukupne trokove proizvodnje.

Trokovi toka materijala u proizvodnji i skladitu kreu se od 10 do 40% ukupnih trokova proizvodnje (Morghen, 1981.).

M j e r a r a c i o n a l i z a c i j e p r o i z v o d n j a

p o te n c ij a l

t o k

a t e r i j a l a

n o v e U k u p n e i n v e s t i c i j e i n v e s t i c i j e

Slika 4.12 - Usporedba investicija u podruju toka materijala s investicijama u podruju proizvodnje (Jonson, 1980.) Na tok materijala utjeu slijedei imbenici: mikrolokacija: zemljite (oblik i svojstva), transportni putovi (ceste, more, rijeke, eljeznice), trite (udaljenost od sirovina i potroaa), radna snaga, voda, energija, zgrade: oblik (geometrija, broj katova), veliina jedininog polja, nosivost poda, skladite: centralizirano ili decentralizirano skladite, nain i sustav skladitenja, tip proizvodnje: pojedinani, serijski, masovni, tehnoloki postupci: tipovi sredstava za proizvodnju, tip proizvodne strukture, znaajke transporta: nain transporta, zapremina, broj komada, intenzitet transporta, transportni put: po podu ili tranicama, vodoravni ili okomiti transport, transportna sredstva: prekidni ili neprekidni transport, organizacija transporta: centralizirani ili decentralizirani, osoblje: pomoni radnici, priueni radnici, VKV radnici, mjere zatite: HTZ, buka i sigurnost. Mogu se razlikovati slijedei sustavi toka materijala (slika 4.13): izravni sustav, kanalni sustav, sredinji sustav. Znaajka izravnog sustava je transport predmeta rada na kratkom putu od polaznog do odredinog mjesta transporta. Izravni sustav je ekonomian u sluaju velikog intenziteta transporta na relativno maloj udaljenosti. Kod kanalnog sustava predmeti rada se transportiraju po unaprijed odreenom putu (npr. transportna traka) u jednom smjeru od polazne do odredine toke. Ovaj sustav je ekonomian u sluaju malog intenziteta transporta, na malim ili srednjim udaljenostima.

Naziv

Izravni Izravni

Sustavi toka materijala Posredni Kanalni

Sredinji

A
Simbol

D C

A B

D C

A C

B
Intenzitet Udaljenost Primjer

B
Malen Velika Sredinje skladite

Visok Mala Skupine po vrsti obrade

Malen velika Transportna vrpca

Slika 4.13 - Sustavi toka materijala (Fray, 1975.) Rjeenje problema toka materijala prema VDI 3300, provodi se u etiri koraka: Korak 1: # Transport izmeu tvornice i njenih izvora sirovina, odnosno transport izmeu tvornice i trita Rjeenje: makro/mikro lokacija; Korak 2: # Transport izmeu pojedinih odjela tvornice (npr. izmeu proizvodnih hala) Rjeenje: raspored odjela (blok shema); Korak 3: # Transport unutar jednog odjela izmeu sredstava za proizvodnju Rjeenje: raspored sredstava za proizvodnju; Korak 4: # Transport materijala na radnom mjestu Rjeenje: automatizacija toka materijala na radnom mjestu.

4.3.2 ANALIZA TOKA MATERIJALA


Tok materijala moe se izraziti koliinom materijala koja prolazi kroz proizvodni sustav u jedinici vremena, a kvantificira se intenzitetom transporta. Intenzitet transporta oznaava koliinu materijala koji se transportira u jedinici vremena na jedininu udaljenost. Za definiranje koliine materijala preteito se koristi transportna jedinica2[2], a za jedinicu vremena godina. Prednost usvajanja transportne jedinice za definiranje koliine materijala znaajka je proizvodnih procesa u metalopreraivakoj industriji, koja predstavlja komadnu proizvodnju razliitih vrsti

2[2]

Za definiranje koliine materijala koristi se jo: broj komada, teina ili zapremnina.

proizvoda. Broj komada koji se transportira u jednoj transportnoj jedinici odreuju se na temelju organizacije toka tehnolokog procesa, broja dijelova u seriji, te izmjera i teina dijelova. Tok i intenzitet transporta izmeu radnih mjesta (npr. sredstava za proizvodnju ili odjela) proizvodnog sustava definiran je proizvodnim programom (po asortimanu i koliini), te tehnolokim postupcima. Kod proizvodnih sustava s veim brojem razliitih proizvoda (sredinji i desni dio u p-q dijagramu), najei nain prikazivanja toka materijala je numeriki, s pomou matrice transportnih intenziteta3[3] [B]: 2 k \ j 1 1 0 b12 2 b21 0 B= b31 b32 3 ... ... bn1 bn 2 n 3 b13 b23 0 ... ... n ... b1n ... b2 n ... b3n 0

(4.11)

Elementi matrice bkj predstavljaju koliinu materijala (npr. broj transportnih jedinica) koja se mora transportirati u odreenoj vremenskoj jedinici izmeu k-tog i j-tog radnog mjesta. Svaki element matrice moe biti polazna i odredina toka transporta, pa je matrica [B] kvadratna matrica. Unutar radnog mjesta zanemaruje se transport, te su dijagonalni elementi matrice bkk = 0 , ( k = 1,2,..., n ). Matrica [B] je orijentirana matrica transportnih intenziteta, jer osim koliina definira i smjer transporta izmeu radnih mjesta. Ona predstavlja programsko-tehnoloku znaajku zadanog proizvodnog sustava. Primjer matrice transportnih intenziteta, koja se odnosi na tri obradka iji su osnovni podaci navedeni u tablici 4.5, prikazana je na slici 4.14. Tablica 4.5 - Podaci o proizvodnom programu OBRADAK A B C OZNAKA OBRADKA REDOSLIJED OPERACIJA 1-2-4-3-4-5-6 1-3-4-2-6 1-4-2-3-4-6 INTENZITET TRANSPORTA (TJ/VJ) 100 50 150

3[3]

Matrica transportnih intenziteta jo se naziva i matrica toka materijala ili matrica OD-DO.

D O D

D O D

1
1

2
0 05 1

3
0 1

4
5 0 0 0 5 0 0 5 0 1 0

D O D

1
1

2
0 05 1

3
0 1

4
5 0 0 0 0 0 1

1 2 3 4 5 6

1 2 3 4 5 6

1
5 0

5 01 1 1

2 3

5 01 3

0 1 5 0

0 0

0 01 1

5 0 0 0

4 5 6

0 01

0 0

0 01 1

5 0 0 0

Slika 4.14 - Orijentirana matrica transportnih intenziteta Veina razvijenih modela za oblikovanje i optimiranje toka materijala koristi samo intenzitet transporta, ali ne i njegov smjer, pa se orijentirana matrica moe transformirati u neorijentiranu trokutastu matricu transportnih intenziteta. Ona se dobije tako da se svi elementi orijentirane matrice [B] iznad glavne dijagonale zbroje s elementima koji lee simetrino ispod glavne dijagonale (slika 4.15), tj.: bkj = bkj + b jk 0
D O D O

(4.12)
1
1

6 1

1 2 3 4 5 6
5 0 1 1 5 0 0 0 1 5 0 0 04 0 0 1 1 0 0 5 01 0 0

2 3 4 5

0 0 3 5 0 1 5 0 1 3 0 0 4 0 0 1 1 0 0 1 0 0

OD

5 0

5
0

5 03

5 5 0
DO

Slika 4.15 - Neorijentirana matrica transportnih intenziteta Osim s pomou matrice transportnih intenziteta, tok materijala moe se prikazati i grafiki s pomou: funkcionalne sheme (slika 4.16), redoslijeda dogaaja (slika 4.17), dijagrama procesa izrade (slika 4.18), dijagrama procesa izrada za vie proizvoda (slika 4.19), itd.

S
P L M 7 6 A A 4 S S 4 T A

I
A

T
L

E
N IE C

I R
E I PI

OS
KK

I M N E A T A L M N E E T T R A K E

VT A I N N A D A R K U P L J E N EOD S I I J T E A L R O V
1 4 07 1 0 0 7

D I

0 0

2 5

3 4 0

9 9

6 4

3 5

7 3

5 7

D L M

J E A

L S

O P DR EJ E R L . P R O RD A J E D L E O D J E L E I M N E E T A L NA I U H T O M M A TO A N T A E T R A K A V O D I A

2 1

8 74 40 2

15 26 05 8 1 1 7 1 1 2 5 5 6

5 4 9 3 8 8 9 24

5 2 4 8 5 95 3

4 0

O S T K

O A

R R

G T A O

O P

V L

J E L A N I Z . O B R 2 5 6

C D

2 5 1

S O

K L

L U

A P

D L

T 1 E0 I Z V O P 1 O7

O D J E L 1 9 8 O D A M I O N T A V3 3 8 P O D S K L A

E P O

1 7

4 2 1 1 6 9 0 0 G A S O M K T O L B A A V D L E I T E A E P R O Z A I Z V O D E

O P A

D K

J E I R

L A

O J A

T A E R O I Z

2 6

3 2 8

D I H

I Z

Slika 4.16 - Funkcionalna shema toka materijala (Jaeger, 1980.)

R
B r . r a d V n eo l g i i n Da n a l o g a : _ _ _ _ k o P M r o i z v o d : N

p o s t o j e i - p r e d l o e n i s a et u r im j e : l a D n as ti ur a m n j za a: vO r p e tr ka ac :i j s k m . d i j e l a : I N A S T x 2 0 V 0 B O Z a z i v A K L i m r o V j

L I J

G
i

A
l i s t

A
b r .

U
. 0

I L
4 6 0

I C
D

a t e r i j a l :

e n z i j e : 2 0

n a c L r t i as :t / l i s t o v a : R A T I L O 1 / 1 a j e d n i k a o b r a d a s a :

Z a s to j i e k a n j e

P o v r i n a ( m 2)

O b u j a m ( m 3)
61

S k l a d i te n j e

01 1 1

21

31

41

51

71

B ro j ra d n ik a

D u ljin a (m )

R ed n i b ro j

T e in a (kg )

z a

r i j m mi n e e

81

S lo en o st p o sla
9

D o g a a j r a d a , r a d a i s r e d s t v o

j e s t o r a d

O p erac ija

T ra n sp o rt

K o n tr o l a

to per

tk o n
. 3

pz

1 . 2 . T 3 . O 4 . 5 . T 6 . T 7 . G 8 . 9 . O 1 0 . 1 1 .B 1 2 . 1 3 T . 1 4 .K 1 5 T . P r i m

i p k

s k r t

l a d

i t u 0 1 52 r t 2 01 4 0 . 3 4 02 0 0 . 3 1 8

r a n s p o d r e z i v e k o k a n j e

a n j e i t r a n s p o

a r e n j e r t

r a n s p o

l o d a n j e e k k a n j e r e t n o a n j e i t r a n s p o r t

0 . 3 2 05

tsk l

t tr

t ek
1 8 1 8

b r u e n j e i t r a n s p o l i j e b o i v r t a r t

e k

0 . 6 2 01 5 1 2 0 3 4 2 . 2

1 8

r u e n j e e k o o k a n j e

t r a n s p o

a r e n j e n t r o l a r t n a u p n o m : o

r a n s p o

n t a u

1 . 2 . 42 2 7 2

j e d b U e :k P R

1 3 5 4

r i j e : a z l i k a : a t u m r aR z a r za rd a e d : i o O : d o b r i o :

a t u m

s S in m i m k n

ai o : : D

Slika 4.17 - Redoslijed dogaaja


P P P O K B D u S K L O 1 0 M 4 V B r e t e n o K 4u r t v e 5 i 6 g l a 5 P o s t a v i t i d v i j e b r t v e u k u i t e 2 P o u s t a v i t i k k u i t e u g l u P K U I T V O D S K L O 1 1 o r n i k P P R I K L J U

r i k A

l j u a k 1 U 1 2 2

i t e a 1

i j a k

t i s n u t i t v b r o j e v e

r t v

P o s t a v i t i e t i r i v i i z m e u p r i k l j u a a t i c a 1 3 3 D j e l o m i n o u v i t i m a t i c a n a v i j k e

6 P o s t a v i t i e t i r i b r t v e n a v r e P t eo n s ot a v i t i v r e t e n o 1 0 U b a c i t i 7 d o t e g n u u k u i t e R u i c a 8 M a t i c a 7 8 B r t v a 9 b P 3 U r i t e g n u t i m n a v r e t e n o b a c i t i r t v e n a d a t i c u 1 1 M a t i c a 1 P 9 n o a k u i t e i t i m a t i c e

s t a v i t i r u i c u v r e t e n o r n u t i m a t i c u v r e t e n o

v i j e k u g l u

2 Z

a v a

3 K

t r o

l a

r t v l j e n

l a d i t e

Slika 4.18 - Dijagram procesa montae (Zrni, 1987.)

Dijagram procesa izrade/montae primjenjuje se uglavnom u analizi toka materijala kod neprekidnih tokova materijala, tj. kod velikoserijske i masovne proizvodnje malog broja razliitih proizvoda (lijevi dio u p-q dijagramu). O
1 2 3 4 5 6 7 8 9 O Z T G B R B B o

p e r a c i j a
a n j e a n j e i

e h

n o

l o

r o

c e s i

z a

s k

v r a t i l a d r e z i v a r a v k

z u p a n i c p id r ii jz e m l o a v t ii n i

n a v

z a b u i v a n j e

a r e n j e

l o d a n j e u e n j e u n a o b r a d a c i l i n d r i . p l o n o z u b l j e n j a i l i j e b o v a p o v r i n a

r u e n j e r u e n j e o

I z r a d a r o v o

1 0 P 1 1 T 1 2 B 1 3 B 1 4 P 1 5 P 1 6 B 1 7 B

l a e n j e a o b r a d a a

p l i n s k r u e n j e r u e n j e

l i j e b o v o o

z u b l j e n j a d l i j e v k a

r i p r e m j e s k

a r e n j e t e m z a v e l j n o r n o

o j a n j e o j a n j e

Slika 4.19 - Dijagram procesa izrada za vie proizvoda Dijagram procesa izrade za vie proizvoda uglavnom se koristi kada je potrebno analizirati tok materijala za 5-10 proizvoda ili kod primjene koncepta grupne tehnologije.

4.3.3 OSNOVE OBLIKOVANJA TOKOVA MATERIJALA


Osnove oblikovanja toka materijala u proizvodnom sustavu zasnivaju se na p-q dijagramu (slika 4.20), tj dijagramu koji prikazuje odnos asortimana i koliine proizvoda u proizvodnom procesu. Oblikovanje tokova materijala u proizvodnim sustavima u najveoj mjeri uvjetovano je:

odnosom vrste i koliine proizvoda u proizvodnome programu (p-q dijagram) to predstavlja osnovu za definiranje vrste toka materijala u sustavu, stupnjom tehnoloke sloenosti proizvoda, tj. vrstom i redoslijedom tehnolokih operacija, vrstom i rasporedom sredstava za proizvodnju u proizvodnom sustavu, odnosno kapacitetom proizvodnog sustava. U naelu postoje dva osnovna modela toka materijala: prekidni tok materijala, neprekidni tok materijala.
q (k o m /V J )
1
I I I I I I I V

p ( p

r o

i z v

o d a )

Slika 4.20 - Osnovna podruja p-q dijagrama Prekidni tok materijala odnosi se na pojedinanu i maloserijsku proizvodnju. Oblikovanje prekidnih tokova zasnovano je na procesnom naelu. Procesno naelo opisano je vrstom obrade, visokim iznosima pripremno-zavrnih vremena, slobodnim ritmom, veim meuoperacijskim vremenima, visokim stupnjom strunosti radnika, sredstvima za proizvodnju (tehnolokim sustavima) ope i univerzalne namjene, te poveanim stupnjom prilagodljivosti. Neprekidni tok materijala odnosi se na velikoserijsku i masovnu proizvodnju (tj. na uski asortiman i vee koliine proizvoda). Neprekidni tok materijala zasnovan je na predmetnom naelu. Predmetno naelo uvjetuje posebnu izvedbu prostornih proizvodnih struktura i u odreenim granicama prisilan ritam toka, definirana meuoperacijska vremena, povean stupanj podjele rada, proizvodni i namjenski karakter sredstava za proizvodnju (tehnolokih sustava) i relativno zanemarivu veliinu pripremno-zavrnih vremena, zbog ega je u odreenoj mjeri smanjena prilagodljivost takvih sustava. Postoje dva osnovna oblika prekidnih tokova materijala. Prvi oblik prekidnih tokova materijala odgovara podruju IV u p-q dijagramu. Odnosi se na pojedinanu proizvodnju irokog asortimana proizvoda u jedininim ili vrlo malim koliinama s postupcima runih (zanatski

radovi), mehaniziranih (montaa velikih objekata) i automatiziranih znaajki (CNC strojevi, jednovretenski i vievretenski automati). Ovaj tok svojstven je za proizvodne sustave u brodogradnji, tekoj strojogradnji, graevinarstvu, zanatstvu i kunoj radinosti. Realizira se prostornim strukturama tipa raspored s fiksnom pozicijom. Postavljen je tako da predmet rada ima odreenu poziciju na radnom mjestu, dok se dijelovi, alati, pribori i radnici kreu oko njega u skladu s tehnolokim postupcima obrade. Predmet rada ostaje na jednom mjestu do zavretka procesa izrade, nakon ega se transportira s radnog mjesta ostavljajui prostor za slijedei proizvod. Ukupno potrebno vrijeme potrebno za izradu planiranih proizvoda manje je ili jednako efektivnom kapacitetu radnog mjesta. Drugi oblik prekidnih tokova zasnovan je na objedinjavanju svih operacija, odnosno tehnolokih sustava iste vrste u istu radnu jedinicu - radionicu. Ovaj pristup primjenjuje se za proizvodne programe ire strukture relativno malih koliina proizvoda (maloserijska proizvodnja), tj. odnosi se na podruje III u p-q dijagramu. Tipini predstavnici ovog podruja su proizvodni procesi u metalopreraivakoj industriji kod kojih su prostorne proizvodne strukture izvedene na procesnom naelu s rasporedom radnih mjesta u skupine po vrsti obrade. Pri tome su dijelovi proizvodnih struktura razliite vrste obrade (skupine po vrsti obrade) odvojene meuskladinim prostorom u kojem se serije dijelova nalaze u redu ekanja za daljnju obradu prema projektiranom tehnolokom procesu. Prednost ovakvog naina oblikovanja tokova je u visokom stupnju prilagodljivosti, olakanoj kontroli tehnolokih procesa i olakanom vrednovanju rada. Nedostatak lei u sloenosti upravljanja proizvodnim sustavom, usporenom protoku, velikom opsegu nedovrene proizvodnje i visokim trokovima rukovanja materijalom. Ovaj oblik prekidnih tokova realizira se primjenom tehnolokih sustava univerzalnih znaajki visoke razine prilagodljivosti i relativno nieg stupnja efektivnosti sustava4[4]. Kao i kod prekidnih tokova materijala, kod neprekidnih tokova postoje dva osnovna oblika, ali su oni zasnovani na predmetnom naelu. Prvi oblik neprekidnih tokova materijala odnosi se na podruje II u p-q dijagrama. To je viepredmetni tok s prostornim strukturama izvedenim na predmetnom naelu. Postavljen je prema naelu formiranja skupina slinih predmeta rada, pri emu raspored radnih mjesta slijedi redoslijed definiran tehnolokim postupkom. Zbog razliitog stupnja sloenosti predmeta rada, odnosno razliitih vremena trajanja operacija obrade na odreenim radnim mjestima, pojavljuju se meuskladita za smjetaj predmeta rada u redovima ekanja. Proizvodni program sastoji se od manjeg asortimana i veih koliina proizvoda u odnosu na podruje III, tj. radi se uglavnom o velikoserijskoj proizvodnji. Ovi tokovi materijala realiziraju se primjenom tehnolokih prostornih struktura proizvodnih i namjenskih znaajki, vee uinkovitosti i manje prilagodljivosti u odnosu na tehnoloke sustave iz podruja III. Raspored radnih mjesta izvodi se prema redoslijedu operacija, pri emu su neke operacije, zbog nedovoljne sinkroniziranosti vremena trajanja i slobodnog ritma, odijeljene meuskladinim prostorom.
4[4]

Efektivnost sustava predstavlja vjerojatnost da e sustav uspjeno stupiti u rad i obavljati projektiranu funkciju u zadanom vremenu i navedenim uvjetima okoline.

Prednost ovih tokova materijala su poveana uinkovitost, manji opseg nedovrene proizvodnje, bolje iskoritenje kapaciteta i olakano upravljanje, a nedostaci su poveana neprilagodljivst, oteana kontrola tehnolokih procesa i postupaka vrednovanja rada. Drugi oblik neprekidnih tokova materijala je jednopredmetni tok. To je zapravo posebni sluaj viepredmetnog toka s visokim stupnjom uravnoteenosti vremena trajanja operacija, minimalnim opsegom nedovrene proizvodnje, visokim stupnjom iskoritenja tehnolokih sustava, jednostavnim upravljanjem i niskim stupnjom prilagodljivosti. Odnosi se na podruje I u p-q dijagramu, a realizira se tehnolokim i prostornim strukturama namjenskih znaajki (jednopredmetne linije) poveanog stupnja automatizacije. Ovi procesi predmetne vrste su tipini procesi linijskog tipa definiranog ritma izvedeni na predmetnom naelu, s rasporedom radnih mjesta po redoslijedu operacija, pri emu su vremena trajanja operacija uglavnom priblino ujednaena. U uvjetima jednopredmetnog toka, odvijanje procesa proizvodnje obavlja se pojedinino, predmet rada za predmetom rada, i tako stalno tijekom zadanog vremenskog perioda. Za sluaj da koliina predmeta rada qj , dobije se tipini sluaj linijskog toka svojstven za industrijske proizvode nedefiniranog, amorfnog oblika. Osnovne znaajke opisanih oblika tokova materijala prikazane su na slici 4.21. Znaajke osnovnih tokova materijala Prekidni tokovi materijala
Osnovni skupni tok Veliki broj predmeta rada u jedininim koliinama
q

Neprekidni tokovi materijala


Skupni tok viepredmetnog tipa Tehnoloki sustavi postavljeni po redoslijedu operacija
q

Skupni tok procesnog tipa Tehnoloki sustavi postavljeni po vrsti obrade


q

Jednopredmetni tok Tehnoloki sustavi postavljeni po redoslijedu operacija


q
1

1 1 p

1 1 p

1 1 p

Vrlo veliki asortiman proizvoda u jedininim ili vrlo malim koliinama Jedinina nedovrena proizvodnja Maksimalni stupanj prilagodljivosti Postupak upravljanja u funkciji stupnja sloenosti proizvoda Vrlo dugaka vremena trajanja ciklusa

Vei asortiman i manje koliine proizvoda Visoka razina nedovrene proizvodnje Visok stupanj prilagodljivosti Sloena organizacija sustava i sloen postupak upravljanja Dugaka vremena trajanja ciklusa proizvodnje

Ui asortiman i vee koliine proizvoda Manja nedovrena proizvodnja Nii stupanj prilagodljivosti Jednostavna organizacija i olakan postupak upravljanja Kraa vremena trajanja ciklusa proizvodnje

Vrlo uzak asortiman i velike koliine proizvoda Minimalna nedovrena proizvodnja Neprilagodljiva struktura Jednostavna organizacija i postupak upravljanja Vrlo kratka vremena trajanja ciklusa

proizvodnje, a ovise o stupnju sloenosti Ureaji, strojevi, alati i pribori ope namjene Vrlo visoka obuenost radnika Vrlo nizak koeficijent obrtanja novca Lako odravanje

proizvodnje Univerzalni tehnoloki sustavi, obradni centri Visoka obuenost radnika Nizak koeficijent obrtanja novca Olakano odravanje Prilagodljive proizvodne Namjenski tehnoloki linijei sustavi sustavi - transfer linije Relativno niska obuenost Niska obuenost radnika radnika Relativno visok koeficijent Vrlo visok koeficijent obrtanja novca obrtanja novca Odravanje izvan radnog Odravanje izvan radnog vremena vremena Skupni prilaz u vrednovanju rada u funkciji uinaka skupine

Pojedinani prilaz u vrednovanju rada u funkciji stupnja strunosti

Slika 4.21 - Znaajke osnovnih tokova materijala u proizvodnom sustavu (Zelenovi, 1987.)

4.3.4 OSNOVNI OBLICI TOKOVA MATERIJALA


Oblici tokova materijala u funkciji prostornih ogranienja koji se pojavljuju u realnim sustavima glede rastera objekta (osnovnih izmjera raspoloive povrine), poloaja ulaza izlaza u sustavu i drugih utjecaja, mogu biti vrlo razliiti. Karakteristini oblici tokova materijala u funkciji poloaja ulaz - izlaz, prikazani su na slici 4.22.

7 u l a z

u l a z

u l a z

i z l a z

i z l a z

iz laz

2 u l a z i z l a z

5 u l a z

8 i z l a uz l a z i z l a z

3 u l a z

6 u l a z

9 i z l a uz l a z

i z l a z

Slika 4.22 - Oblici tokova materijala u funkciji poloaja ulaz - izlaz U funkciji stupnja tehnoloke sloenosti proizvoda, tj. ovisno o zahtjevima tehnolokog procesa s jedne strane i prostornim ogranienjima s druge strane, postoje oblici tokova materijala u vodoravnoj i okomitoj ravnini. Definiranje ovih oblika ima veliki utjecaj na oblik i veliinu objekta (prizemna ili viekatna zgrada). Pri projektiranju i izvoenju proizvodnih sustava osnovni oblici tokova materijala u vodoravnoj ravnini su: Pravocrtni oblik toka (slika 4.23a) - primjenjuje se kod proizvodnog programa nieg stupnja tehnoloke sloenosti i ue strukture proizvoda u programu. L-oblik toka (slika 4.23b) - primjenjuje se u sluaju kada zbog ogranienja nije mogue u potpunosti primijeniti pravocrtni oblik toka. U-oblik toka (slika 4.23c) - predstavlja najei oblik toka jer posjeduje visok stupanj prilagodljivosti.

iz la z

Kruni oblik toka (slika 4.23d) - primjenjuje se u sluaju potrebe da ulaz i izlaz budu na istoj lokaciji. Ovaj oblik je pogodan glede upravljanja ulazom materijala i izlazom proizvoda, utovara i istovara, te kontrole tokova na ulazu i izlazu. S-oblik toka (slika 4.23e) - primjenjuje se za proizvodne programe veeg stupnja tehnoloke sloenosti dijelova kod prekidnih i neprekidnih tokova materijala.
u l a z i z l a z u l a z i z l a z a ) b )

l a z

l a z

i z l a z

i z l a z c ) u l a z u l a z d )

i z l a z e )

i z l a z

Slika 4.23 - Osnovni oblici tokova materijala u sustavu Primjeri nekih osnovnih oblika tokova materijala u vodoravnoj ravnini prikazani su na slici 4.24.
I Z R A D A D . I J E L O V S K L A D M S I R O V .I Z R A D A D I J E L O V S AG P K L A D . O A T O V . R O I Z V .

A O A

a) pravocrtni oblik toka

Slika 4.24 - Primjeri oblika tokova materijala (Fray, 1975.)


S P K R L O A D V I T I H O D E A

I Z

DM

A O

O A

O I Z

I R

I I N

T A

b) L - oblik toka
I Z R A D A M O N T A A

I R

I I N

S K L A D I T T E G O T O V I H A P R O I Z V O D

E A

c) U - oblik toka Slika 4.24 - Primjeri oblika tokova materijala (nastavak)

You might also like