...

iiii>
Zvonko Herald
v v
RA(UNALNA I INZENJERSKA GRAFIKA
Zagreb, 2003.
v
SADRZAJ
6, INENJERSKA GRAFIKA
6, t (RTANJE, ST ANDAROI, PRIMJENA."""" ... """.", ........ ".,"""" ... "".,.,, ... ,.,,";,.,,"",., 1
6,1.1. (rte, vrste i dimenzije".",,, .. ,,,,.,, .. ,,",, ... ,,""",,.,,"",, ....... ,,.,,,, ... ,,.,,", ......... "'" .. ,, ..... , ........................ , 1
6,1,2, Tehnieko pis mo .. , "''', .. , " .. "",,,. '" .,,'" .... " " ....... " ....... ,,' ..... , ", ................ ",,, .. , .. , '''''''" .. , "''', """ ", """ ... ", .. , 2
cl Dimenzije pisma ..... " .... " .. """ .. , .. " .. " ... " ....... " .. " ..... " .. " ..... " .. " ... " ... " .... ,, .... " ... "",, .. 3
6.1.3. alfabet ... " ....... "."" .. "."."""" .... "'" ..... ,, ....... ,, ............... ", ........ , .... " ... ", ... " .... ", ........... " ....... " ......... 3
6.1.4, Formati papira za crtee" ........................ " .... " ... " ... " ............. "" ..... " ............. " ........... 4
6.1.5. Previjanje kopija .................................................................................... " ...................... " .... " ....... ", .... " ... .5
6.1.6. Mjerila ...... " ................................................. " ................ " ...................... " ................ " ......................... " ............ 6
6,1.1. $imetrienos t ............. " ...... " ............. " .... ", ... ,,''', ....................................... " ........... " ......... " .......................... 6
6.1.8. Pra vila or togonalnog projicir anja" ...... "" ...... " ....... " ....... " ......... " .......... " ... "." .. ,," ........................ 7
6.1.9. Presjeci ................................................ " ............. "" .................................... " ................................................... 8
6.1.10. Preporuke pri oblika ... "" .. " ................ " .... " ........................... " .... " ......................... 10
6.1.11. Pojednos t avnjenja". " ....... " ...................................... " ........................... " .......... " ...................................... 11
6.1.12. Pojednostavnjeno zupeanika .......................... " ............ " ..................................... 13
6.1,13. opruga ... " ................ " ..... "" ..... "."." .......................... " ........... "., ............. ,,, ...................... 14
6.1.14. Kotiranje ................................... " .......... , ..................... " ................................. " ............................................... 15
cl Posebne oznake ........ " ....... " .......... , .................................................................................................. 11
cl smjernice ................................................... " ......... " ....... " .......... " .......... " .......... " .......... " ........ " 19
cl Pr avila kotiranja ..... " ....... " ....... " ....... " ....... " ....... " ....... " ............. " .... " .......... " .......... " ..................... 20
cl Kotiranje konusa, suenja i nagiba .. " .... " ............................... " .... " .... " .......... " .... "" .. " .. " ... 21
o Kotiranje tolerancija duina i kutova .. " ......................... "." ................... "." ...... "" .. "." ...... 22
6.1.15. Hrapavost povrine"." .. """ ....... " ........... "." ........ " ................ " .. " ....... ,, ................................................. 23
cl Obradba i hrapavost povrine ..................................................................................... " ... " .... 24
6.1.16. Tolerancije i dosjedi.. .............................................................................................................................. 25
cl ISO Tolerancije ... tablice, osovine ............................................................................ , ........... 26
cl ISO Tolerancije ... tablice, provrti.. ............................................................ , ..... " ................... 27
6,1.11, Tolerancije oblika i poloaja" .............................. " ..................................... " .... , ..... "." .... , ..... , .......... 28
6.1.16. Prostorno predol'avanje .. , .......... " .... , ................ , ....... , ... " ..... "" .......... ", ..... , .............................. ,,, .. ,.31
6,1.19, Skiciranje u ortogonalnoj projekdji... ............ " ....... " ....... " ....... , ............................. " .................... 32
6.1.20, Simboli elemenata za prijenos snage i gibanja." ........... " ................................................... .33
6.1.21. Simboli zavara ... ", ........... , ... "." .... ", ... "." .... ", ........ , ........... , .............. , ...... , ............. , .. , ............................... 35
6.1.22, Simboli u procesnoj industriji .......................... , .. , ........ , ........ , .......... , ........... ,,, ......... , ........... , ........... 31
6.1.23. Simboli u elektrotehnici ... ", ...... ", ....... " ..... , .. , ..... , .. , ........ , ........ ,." ........................................ , ... " ... , .... ,40
6. INENJERSKA GRAFIKA
1/
6.1. CRTANJE ,STANDARDI. PRIMJENA
6.1.1.1
CRTE., VRSTE I D,IMENZIJE
I
ISO 128
Vrsta crte Opis Namje",",
.'
A

A
Puna, debela JI..
,
novI I navoJO
:ta
i crte
'oka zne erte
34-
.
B
Puna, tanka bris

tka navoja
. ravnIIl Plona .
e
Puna, Lomne crte ili
.. "

na ..
Cl
pogleda i presjeka
Dl
.ll
p.,;ma!; [ravna- D 1
I. Za crtanje 51 rojem [ploter I
r----"
v
E
..:::J e:.5<i LI
10d
Crikana , debela
El

-- --,...--
E2
F ...::J t:::
d

Crtkana , tanka
Fl obrisi
- F2 bridovi
G
N411d N5d
Crta - -crta,

tanka
.
jur:-:tJ

",.
H
a na
ravnine
i n<;I mjestu H l

J
.... lOd .... 2.Sd
__ ... - crta
JI
' na koje se
N40d N5d
IK l
Ibrisi
K
---=ttrttt=.---
Crta -dvije
K2 rajllJl
-crta tanka
-brla:zni obrisi Prije
lelOVI kq1 su ISPre<:!
@
(A3)
'--'
)\:'? \ 'l/p:,. A-A 1A2l
\ \i_'f-i..-- - --"--EJ---
@
, I ltt\\. cip


\,e
j

b@
'-/ j
oo . .0 oo
--
""7
@
IO.131o,1Rln oln Vrsta crte irina crte d
PrimjenjJju se dva st upnja sirine crta (debela i tanka l.
A E IH) J
fI?1; fl "<I;
0,5 0.7 1
1.4
2
Omjer njih ne smije biti manji od 2: 1 .
Minimalni crta.
jilrafuru. ne biti od 7mm .
B e D F G (H) K
1,13
O,lH

0,5 0.7 1
P
l
5NO 1503098/1
Tip A, koso Tip B, koso
1. Obadva 5I.l znaka tl. .s pravilima piso.,ya I a izbor se prepu<fta kon"snicima
DODATAK - slova hrvatt;/(e abecede
( Tip B , koso nagib 75 )

Pariti na: nagib 7S; konstrukciju. I i5"yer poteza, raz.rryemast I visinu.
DIMENZIJE PISMA
ISO 3098/1
Vrsta pisma d Izgled
Tip A
Tip B
..!L
14
.lL
'10
<[ 1 ref
a
koso
uspravno
koso
uspravno
Visine slova h i e ne smiju biti ma
nje od 2,5 mm,
Niz nazivnih visina slova h izveden je
s faktorom porasta fi.
{Primjer:tiltJ
Karakteristike Odnos Dimenzije [mm]
h
(14/141 h
velikih slova i brojeva
g (10/10) II

'$ (10/14) h
malih slova e
( 7/101 II
3,5 10 14 5 7 2.5
1 10 3.5 5 2.5
20
14
(2/14) h 0,35 0,5 1 1,4 2 0,1
slova i brojeva
,Q
(2/10)h 0,5 0,7 1.4 2 2,6

e
'" b (20/14) h
redova
::l (14/10) h

(6/141 h 1.05 1,5 2,1
.,
10 20 3,5 5
3 4,2 6 B,4

e
(6/10Ih 1,52.1 3 4,2 6 8,4 12
2,8
l,
28
(1/14Ih 0,25 0,35 0,5 0,7 l 1,4 0,18
$irina crta d
(1/10)h 0,25 0,35 0,5 0,7 1,4 2
6.1.3.
ALFABET ISO 3098/2
Tip B, koso Tip B, uspravno
6.1.4.1 FORMATI
v
PAPIRA ZA CRTEZE ISO 5457
Normalne Dimenzije x y Izuzetno produene Dimenzije
formata [mm] formata [mm]
l AO 84.1x1189
1
AO x Z 1189x168Z
2 Al 594. x 84.1
AO x 3 '189 x 2523
3 A2 42 O x 594 2
A 1 x 3 84.1 x 1783
4. A3 297 x 4.20
A 1 x l. 84-1 x 2378
3
A2x3 594 x 1261
5 AI,. 210 x 297
A2x4- 594 x 1662
Produene DimGflzije
A2 x 5 594 x 210Z
formata [mm]
A3 x S 420 x 1486
ASx3 420 x 891
4- A3 x 6 420 x 1783
l
Ah 4. l. 20 x l l 89
A3x7 420 x 2080
A4x 3 297 x 630
A4.x6 297 x 1261
Al.. x 7 297 x 1471
2 Al.. x 4. 297 x 841
5
A4.x8 297 x 1682
Al.. x S 297 x 1051
A4. x g 297 x IS92
Kod izbora formata papira za crte prioritet imaju FORMATI NORMALNE
Formati se mogu upotrebljavati u UZDUNOM D i D poloaju.
/ "-
/
mJ
/
'\
/
'\
x
N
A2 A1
{"v/
\
/
X--
\
Yh B
Normalan po-
'\-/ \
<;/
\
x
/'
x

mJ
loaj sastavni-
x/z
Y/2
/ \
Y/4 ./
ce (donji desni
/
\
x/z
A3
kut crtea)
/
/IXf4
Y/4

/
x
AI.. A3 A2 Al AO
Vlz
y
AO=xV :0.841'1,189 =1m
z
y
Format
Okvir crtea a [mm)
Normalno Minimalno
25 o .!Lo
-
a c1 a
AO Al 20 10
A2 A3 AI..
A4
-
A2 i
10 7
-
Okvir crtea prostor za
25
Za uvez ( 112 A4.1
V
crtanje i mora biti neprekinu-
....
-
...
Crta obrezivania
'"
tom crtom najmanje irine 0.5 mm.
/Sastavnica
JI Okvir crtea Mi1imalna margine za uvez ma1e
biti 20mm, a minimalna visina 297mm. I
Okvir crtea
10 10
'"
I I
100
"
S
.,
I I
lE s!
,..
!!o.!1.._ ..
'"
b. I-
o Na svim formata moe
biti ucrtana REFERENTNA METRIJ-
Sn
SI<A SKAlA bez brojeva.minirral-
ne duine 100 mm koja je podije-
OZNAKE ZA OBREZIVANJE
Sve osnovne i proauene l\lr- ljeno na 10 dijelova. Ucrtava se si- IJcrtavaju se na sve uglove tor ma-
mata moraju imati OZNAKE na Qznake za centriranje, ta crtea ,a olaksavaju pozicioni-
ZA CENTRIRANJE, kako bi se olak- irinom crte najmanje 0.5mm . Za
ranje kopija kod i automat-
!a1o fotokopiranje ili snimanje na mi- crtee koj se sninaju na mikrofilmo- skog postupka obrezivanja .
krofilm.Oznoke se simetri- ve u vil:e dijelova, referentna me-
na format ,crtom najmanje ime
trijska skala mora biti ucrtana na
0.5mm s duinom 5mm p<eko okvi- svakom dije lu snimljenog crtea.
ra crtea.
Radi orijentacije formata crtea pri postavljanju na stol ln
crtanje mogu se ucrtati i OZNAKE ZA ORIJENTACIJU. Ozm-
ke su u obliku strelice i ocrtavaju se preko obim crtea na
mjesto oznake m centriranje (samo lijevo
i doljel.
" ....

SUSTAV REFERENTNE MREE
mote biti tatan radi lakeg prona-
laenja detalja ,unoenja izmjena i sl.
Slova i brojeve pisati uspravnim pis-
1
mom. Mreu mora biti .iz-
do okvira s crticamo minimal-
N ne irine 0,5 mm.
25 '" '" 75
I Zz I
PREVIJANJE KOPIJA
I
Previjanje kopija crtea 2;0. ulaganje u mapu
s mehanizmom > . ,
Sastavnica
>' /;,;: ,;Ff
I
.{
{
I
1
I IS
210 ln
594
'30 rIOS
/
192
ISS
FOrmat>A>t
Format A2

y
L
-
F

Format A3
Sastavnica
Prelijanje koP.i.ia crtea ;za ulaganje
u mapu l5ez mehanizma
Sastavnica
'1
T
i
T
I
> I
I
I
I
!
,

I
...
I
m
I
I
'"
I
I
I
I
I
I',previjanje t I
<-------"-----+-----
I I
.. I !tl

.--,
'2
aC SJ o
>.
i'
li
..
."

o
"
'li'
g

M! <'oi; -I

Zl1
J>
210 T 110 210
841
Sastamica
----
- :::::>-


<>
,.,
" ...
ll!:
114 210 210
594
Sastavnica

----=:::.
'Lt--t:
I
5lQ:=:} 210 Sastavnica
Previjaju se samo kopije crtea; originali osta;" u ruhivu! Presavijeo;l kopija na format At.. mora imati sastovricu
gore, a l:xJeni dio lijevo, da bi se mogla rasklopiti i sloiti bez iz mehanizma>
MJERILA
1505455
Mjeraa su koja se primjenjuju nu
crteima normirana :
Vrste
Pove<:anje
Naravna

Umanjenje
50:1
5: I
l: 2
1:20
1 : 200
1:2000
Mjenla
20: 1
2: l
1: 5
1: 50
1: 500
1: 5000
10 :1
_ 1: l
1: 10
1 :100
1:1000
1: 10000
Mjerilo omjer no crteu prema istim veliCioo.-
ma u naravi. Crtati u mjenlu stvarnu umanjiti ili
povocati , ovisno o mje(ilu crtanja. Kotira se uvijek stvarnu
mjera!
Prikaz mjerila
IS 15
o 2 o 1 2 3
U sastavnicu crtea obvezatno se unosi mjefIlo crtanja. Ako na istome crteu postoji -.ie mjerila. u
sastavnicu se unosi SAMO . GLAVNO mjerno. a sporedna se upisuju uz detalj. Mjerilo se ozna-
Mjerilo'. M ili samo brojevima (ako ne moe do npr. Mjenl0 1: 2 ;
Ml: 2 ; l: 2
SIMETRICNOST
Predmet je kada se ravninom moe podijeliti na dva potpuno jednaka dijela. Ravnina simetrije
polae se U smjeru dimenZlja predmeta, pa predmet moe biti najvie (j). je samo dvo-
<ii) , ili nije
se prikazuje simetralom ili sredinjicom. Ako je predmet po duini. treba
simetrolu u svim prOjekcijama gdje se vidi duina, i to okomito na duinu. Ako je po irini 51-
metrala se okomito na irinu. Kod simetrije po visini imamo izuzetak kod jednostavnih
valjak, kocka i prizma, jer se ne okomto na visinu, iakQ je predmet po. visini ..
W d ffi
2 1 2 1 1
(i)Trostruko predmet predmet vedme!
I
!
I
i
!
---+ . .,
-
i
@ Kod valjka, kocke i prizme ne vuku
se horizontalne simetrale po visini
Radi utede vremena i pro-
stora se predmeti
mogu crtati kao dio cjeline.
Primjenjuju se dvije metode,
dvije paralelne tanke crte
vuku se okomito na sirre-
trolu na nje2inim krajevima (i) ,
Sredinjice se vuku i za
predmeta; npr. provrte , uvrte, rebra i dL Vuku se
prema obliku predmeta: kod okruglih kruno -i ra-
dijalna ,a kod horizontalno i vertikalno.
Oblik sredinjica
okrugla predmeta
Sredinjice su paroleine
bridovima predmeta
vidljr.te bridove predmeta
treba malo preko
simetrale <D Prikaz prve metode Druga metoda
6.1.8.1 PRAVILA UK IuGONA .NOGA PROJICIRANJAi ISO 128
?=b'=7I/
Evropski projiciranja. I-Et$- I*a
Pri projekcip predmet ne mijenja !loj poloaj premo ravnini crtanja.
a ga promatra S raznih strana! okomito no ravninu za svaku l .
d
V !-J f--11
m- pogled s:ljeda(nacrt N! r;J FCI0 r;J (;;l
odozgo (tlocrt T l B Q B U U B Q B
)- pogled sUjeva!bollcrt 8) =. =
r-@nll f---11
D- pogled odozdo!tlocrt'l Tl) t::::::iJ I fiiillB N IB111N11j I
)- pogled stragJ (nacrt 1 Nl) LI Il
I
/f"i'\ f--.
'-'+' f---
duina
Ako se zbog nekog mora odstupiti od normiranogo prin-
cipa ortogonalnog projiciranja, obVezatna je uporaba streltca
B so slovom smjera gledanp . se pogled razmjetaju bez
EIJ
obzira na nacrt. Velika slova koja pogled ispisuju se
-----l odmah iznad iti ispod pogledo.
I .
A
A
14i __ Ldil
PODUDARANJE I DIMENZIJE POJEDINIH PROJEKCIJA
Iste krajnje ploha i duina. kao i pojedine lA l mo-
raju u nacrtu i oba tlocrta leati na vertikali. a u nacrtima i
bokocrtima na horizontali.
Iste dimenzije predmeta vidljive u raznim
projekcijama moraju biti jednoke a to su:
- duine (I) u nacrtima itlocrtima.
- irine I b) u t!ocrtirno i bokocrtima
- visine (h) u nacrtima i bokocrtima .
I ( I znaka mm:
d. 0,35 0,5 0,7 1 1.4 2
h 3.5 5 7 10 14 20
H 7 10 14 20 28 40
POLOAJ PREDMETA ZA CRTANJE
1. Za nacrt birati najinformativniji pogled predmeta, a to je poloaj upotrebe.
2. Plohe i predmeta moraju biti paralelne i okomite s glavnim ravninama crtanja (!ito daje dimen-
zije predmeta u pravoj .
3. Predmeti koji u naravi mogu imati razne poloaje crtaju se u poloaju kako se proizvode.
IZBOR PROJEKCIJA
Projekcijama se oblik predmeta. Predmet se crta u toliko projekcija da se od svakog njegovo de-
talja vide sve tri dimenzije. O broju projekcija oblik predmeta (sloeni oblici zahtijevaju vie projekci-
ja). Ako je za neki predmet dovoljna samo jedna projekcija. to mora bili nacrt. dok je kod dvije projekcije jed-
na nacrt. a druga bilo koja .
Nevidljive bridove i Obrise ne trebo crtati radi bolje preglednosti crtea. Treba se koristiti presjecima ,detalji-
ma i pogledima, a nevidljive bridove samo tada kada daju vatnu informaciju. a time smanjuju
broj projekcija.
6.1.9.
PRESJECI ISO 128
Presjekom se unutarnji izgled upljih predmeta. To je postupak ,a plohe presjeka
prikazuju se rafurom. ravnina, koja gotovo uvijek vodi preko sredinjica. moe biti, ravna, lom-
ljena ili vie paralelnih ravnina. Po poloaju ravnina. presjek moe biti, uzduni ili a
prema opsegu, puni, i zaokrenuti presjek. U presjeku se ne crtaju dijelovi ispod
ravnine, tj. ne crtaju.se nevidljivi bridovi .
Pravilo
CD se materijal rafira punom tan-
kom crtom (vrsta B), pod kutom 45' ,
prema glavnim obrisima ili simetrali predmeta,
tako crte rafure budu to
Susjedni se elementi rafiraju u suprotnom
lJagibu ili s razmacima. Razmak crta
rature bira se prema plohe ,a ne smije
biti manji od 0,7 mm. Ako su plohe velike, ra-
fura se moe samo na zonu uz obris
predmeta.
Kada se presjeci istog dijela sporalelnim
ravninama prikazuju jedan pored drugog. ra-
fura je ali moe biti i pomicana uz-
razdjelne crte presjeka ako treba
osi(JJra ti crtea .
@ rafura se mora prekinuti ako
opis nije smjestiti izvan rafirane plo-
he. pri unoenju kotnih brojeva na
mjernice koje su smjetene unutar presjeka.
5 Uske povrine presjeka. tamo gdje ratu-
ra ne bi bila jasna. prikazuju se potpuno tamne, I
ali sastavnih elemenata mora ostati raz- Lr
mak najmanje O.7mm 1==---
6 PUNI PRESJEK izveden jednom ravnom
ravninom jasan je bez oznaka tragova
ravnine. pa se tragovi u takvim
ne crtaju.
(J) PRESJEK moe se primjenjiva-
ti samo za dijelova.
se 1/4 predmeta pa se pola projekcije vidi
u pogledu. a pola u presjeku. Nevidljivi se brido-
vi ne crtaju u pogledu. a nije potrebno
ni tragove ravnine.
Slika
M
I
'"
6.1.10jPREPORUKE PRI II
'I Jl)t,A\JA NJU OBLIKA
ISO 128
Pravilo Slika
cp nll=l PROJEKCIJE rozjonjavaju

fil4r
.i'l
detalj predmeta, koji u ostalim projekcijama
nije jasan -. Tom novom projekcijom u pogledu

ili pr1!sjeku je samo nejqsan dio, a osta-
li se dio projekcije izostavi . -
C::::rr::J - .
i1: -
..
Pffill=nl se kod du-
-

predmeta ili,!".u!""u promjenIji-
E - -

. __ . r- -- ts-
F-
va presjeka. Lom se crtom
- t--f-
t-j..J
{vrsta Cili Dl, a sami dijelovi crtaju se jedan
f-.I- .......
uz drugi.
.. '---
Da bi se izbjeglo crtanje dopunskog pogleda

D
>
presjeka" ili sta-asti kvadratni za-
.

vreci osovina (RAVNE PLOHE l se dija-
- -

gonalama punom tankom crtom

(vrsta Bl.
!. Ako je mjerno toliko malo da se dio nekog.
EifA
:////@

s \..j
predmeta ne moe prikozati crta se detalj. Dio
se zaokrui tankom crtom (vrste B l i
slovom. Detalj se crta u
rilu. kotira i slovom i A (5:11 8(5:1 )
L e I
f
5 : II
lom.
Q:fIj]
----'I
Koda se dijelovi koji se nalaze u
::i

sklopu s crtanim predmetom. oni se crtaju tan-
I '
',\.f'\.
kim crtama crta-dvije (vrsta Kl,
I
>:
Na isti se crtaju polo-
I
!
.-
i--
aji dijelova. ako su na
I I
istom crteu.
I i r rl i
,
<ID toplinski predmeti ozna-
:!
se debelom crtom, crta uz
-<[---'-
_.-

obris detaIjo ,a poprotni tekst o postupku i me-
svojstvirno pridruuje se pokaznom
plameno kaljeno
crtom.
cementirano na dub. O.
55 HRC 60 HRC
(,f!, Provrti , rebra. uice ,kosi dijelovi predmeto

...... 121
uvijek se crtoju zaokrenuti u ravninu crtanja (po-

raleino s ravninom) ,jer pravilno projiciranje ne
bi dalo jasnu sliku. Provrli prirubnica u pogledu
'Y '\' l
'\\ \
se samo sredinjicom ,

" l

vitki predmeti i npr. poluge,motke,

vrotila i sl. ne sijeku se uzduna; oko je lakov
presjek potreban. moe biti samo djelo .


presjek crta se ako je potreban (nije
"
obveza ton l .
{
../J
\
'l
-'"
Dijelovi koji se nolaze ispred rov-
--l -f.
l ,-(1)-1
r-
t:-.
nine se s tonke crte, crto-

dvije (vrsta K l . Ovim prikozom
-- """-
st
./ ,---
smanjuje se broj potrebnih projekcija .

r-
I
t --l i 1-(1)- ; i li i
<l.!!> .. PROZlRNIDUELOVI crtaju se koo do nisu prozirni.
Kada poloaj ravnine nije jason A-F I
ili kada je potrebno razfikovati nekoliko presje - l a
ravnina, one se tankom crtom.
a na krajevima i mjestima Jffi,. F
promjene smjera presjeka se debele e . E T,
crtice (vrsta H l ' Na tragovima rav-
nina strelicama se pokazuje smjer projiciranja, A
Krajevi i svako koljeno ravnine obi- B
ljei se po redu slovima abecede. pisanim za ho- L.2:.... _________ ......I
rizontalni poloaj crtea. a iznad slike presje-
ka se presjek krajnjim slovima: A- F ili
u jednostavnijim samo: A-A, Slo-
vne oznake presjeka smjetaju se odmah i z-
nad ili odmah ispod presjekQ. .ali
na .jednom ertdu treba ih pisati na isti
PRESJEK samo
dio predmeta u presjeku, Lomna se crta ozna-
tankom crtom (vrsta e ili D l. Predmet
s vie ravnina ili u vie projekcija moro
. uvijek imati isti smjer rafure,
ZAOKRENUTI PRESJEK jest
presjek zaokrenut za 90 oko simetrale i ucrtan
tanko u projekciji ili normalnom iirinom crte
pokraj projekcije, Ucrtan u projekciji ne -
je se. a obris predmeta u
ravnini ,
Umetnuti dijelovi. npr. vijci. zakovice.kli-
novi. mtici rascjepke. oso"; nice i sl. n ikad a
se ne sijeku uzduna. makor ravnina
prolazi preko njih, Ti u metnuti dijelovi obvezatno
se sijekU , a ravnina se presjeka ne

Dijelovi koj potpuno ne ispunjavaju opseg
rotacijskil\ predmeta npr, kola. ramena. zubi
uice. rebra i sl. ne crtaju se u pre-
sjeku. makar ravnina prolazi preko
njih ,Ako bi bili pogreno bi
izgled predmeta,
A
T
-0-

I
-t
A-A
@ Profili, limovi i trake sijeku se samo popre-

J E3- f---+---+I
6.1.11.
POJEDNOSTAVNJENJA ISO 128
uooro
II I
CD Krivulje li promru dvo-
I ! I
....
. ',J7 , '.
ju valjaka priblino istog

--.-.'-' -+--
u p<?jednostavnjeroj predodbi <<J' "J'"
_._.-
__ ". i I
-.+--/
njuju se ravnim ,
y
JJ
m
I%(lm

@ Sitni prodori na rotacijskim tlje-

l%(

!}Ji

II/:
lima od provrta ili nastavaka zane-
'l'A
---

i
maruju se i crtaju se kao da tijelo ni-
-----

I
2'
je rotacijsko.
I

'77l!' = i r,>;
r//Air///////A lij
...
.-
m, Utori u vrotilima crtaju se u

uzdunom pogledu ili presjeku kao
da utor nij e glodao (E'rojicira se iz-
vodnim punoga profila l .

@ Prodori od utora za podrnazi-



vanje. uputene glave vijaka li pro-
$
rezom i sl. se pojednostav-

njem kao da prodor ne postoji.
.
',-
I
Krivulje zamiljenih prodora (kao
.J.
!ii \.j'i
. :t
f

to su zaobljeni prijelazi na tijeli-
ma) se u pogledu s pomo-
- 1--"--- --.-
tankih crta {vrsta B l koje ne
-

rLr""'r""<> a
dodiruju obrise predmeta.
- 'l:

I \

!
n
-<ID Dvostruki se bridovi slabo nag-
\ i
!
n
r
i
I
nutih stijena Odljevaka ili valjanih
U i I - profila izostavljaju. a u dru-
!
I
!
goj se projekciji crta brid koji od-


govara manjoj dimem:iji {kao da ne-
I
V,
f:0
I
""
I
ma zaobljenja bridova l .
0
i


I
i
. I
T
WML
(lJ
<D Manji provrti na kosim povrina-


ma ne se elipsama,
samo sredinjicama ili zaokrenrti u
t----ffi[-i
ravninu crtanja krutnicom.
f--Rff--1
...-:
I;-.....
Predmeti s detaljima koji se po-
I 12XIf). VVi


navIjaju mogu se pojednostavnjeno
I I
\
crtati s jednim ili dva detalja, a broj
-
i vrsta detalja se kotira-
! I
njem. pokaznom crtom i

opisom.
8x;-t

POJEDNOSTAVNJENA I DIN 30
u presjeku u pogledu
manjo
.3,2;a M3 DIN 63

II 2,2 za M2"DIN 84
M3 ....
M3xS PIN63-5.6

M3

'";OO
3,201N934-5
3x8DIN661-/v1s
rt-
manja
PROVRTl I UVRTt
i :
./.
!l3 5dub.
; 3 odozdo


UPUSTI
Af30lN74
ctn
Hf Z olN74
ctn
M3 5 dub.
II za \
M30lN63
NAVOJI
,,;2,211pust odzdo
za M2olN84

M3 /
odozdo M3 5dub.
SPOJEVI
M3x8 DIN 63-5.8
"
!
M3x 15 0IN933-5.6
E$=3
M3DIN433-5
3,2 OIN934- 5
I
M3x80lN 63-5.8
,
M3x 15 DIN 933-5.6
dolje
1013 DIN 433-5
3,2 Of N 934-5
SPOJEVI
3x801N661-Ms
I l \
,
3x8 DIN 661-Ms

odozdo


;+- +
Ah' 0lN74 \
Hf20lN74
*+
/
odozdo M3 5dub.
-t-
/
M3xa DIN 63-5.8
M3 lC 150fN 933-5.6
dolje
M30IN433-5
3.2 DIN 934-5
t
I
3 xBoIN661-/v1s
6.1. POJEDNOSTAVNJENO DIN ISO
Pravilo
u pogledu crtaju, se kao puni. bez
zubi ati se ucrtava diobena ploha crtom .crta-
IvrstaGJ. '
Obrisi 'i bridovi crtaju se punom de-
belom crtom (vrsta A J ,a u aksijalnome pre-
Slika
sjeku se zubi I u punome
presjeku uvijek se crtaju dijametralno zubi na I-
obje strane
Podnona se povrina somo u prel;je-J
ku . Ako moe do zobune podnona se po-
vrina prikazuje i u pogledu tankom crtom
(vrsta B) .
Pravac zubi' u odnosu na
nu zupca u projekciji paralelnoj s osi
se triju tankih crta od gova-
oblika i pravca ( vrste B I .
U SKLOPU
Zahvat vanjskim ozubljenjem
Dl: ! : ID
Unutarnje ozubljenje
i zubna letva
ZQhvat stotnika
se osi sijeku
pod bilo kojim kutom
.-t-"
/ . '. I
t-i-.I : II
"'-. ' ./
u pogledu i presjeku prijenos
13
6.1.13.\
PREDOC,A\/ANJE OPRUGA T DIN ISO 2162
Naziv

zavojna tla-
opruga
od ice kru-
na presjeka
Naziv
opruge
:;
m
,' -=
n-T
1
' zaVOJ 'na VIa- lE:d

',' W" i, -:: opruga W,' .

- _ od ice kru-
too presjeka -l ..
I m m
zavojoa tla - ' , -= :::- []
,', i, i ,,;:;.t l----+--, -/-",-, -1----+-------,1
dratna pre- ,ciJ::-lJ..::: t",
1 __ zavojna vla- ..
I- tna opruga (E:.... ':::;1>-
za- od ice kru- 'I- ;' <P>
vojna 'It:: ., na presjeka $
opruga od ! l .l,,},
ice kruna '

I ,utneOpruge
za _ -l-
vojna l =t
opruga od
$
Naziv
,
trake pravo-.c .... m
kutna presje- rl' II Spiralna

opruga
Naziv

zavojna flek-
$ijska
od ICe kru-
na presjeka
Naziv
Tanjurasta
opruga
liU ...... ""n
Pnn I ",4 rn''''J'''' ;;;>11 IIUUl
Tal'iurnd" upruge
' ..... 1""
Paket tanju -
rastih opruga i i
(istosmjernol , 112 ,::SI
Spiralna
opruga s na-
vijanjem ku- -I

Naziv
Bez oka
Sokom
;;;>IIIIUUl
I
upruy"
-.>," '1.''-''
St 1:5 Bez oka s
2::; glavinom
,opruga
_ ...... Sokom i
13 E
glavinom
6.1.141 KOTIRANJE ISO 129
Pravilo
<D mjerne crte @. mjernice @ i po-
kazne crte @ crtaju se tankom punom crtom
(vrsta B',. " .
mjerne crte mje'micu i
:tatno 1 do 3 mm prelaze preko nje. .
Mjernica pokazuje'kako treba. predmet mje-
ne smije prelaziti mjernu crtu.Sli-
ka pokazuje kotiranje tetive. luka i kuta. Mjemica
kuta je opisan iz sjed!ta stranica.
mjernim crtama se kota
izvan projekcije. je to u produetku obrisa
predmeta ,ali se mogu crtati i koso. no
bno paralelno, Presjek obrisa i mjerne
crte mora se produiti 1>-2 mm izvan njihova
sjecita ,
(!) po pravilu. mjerne crte i mjernice
ne smiju presijecati druge crte. osim ako to nije
izb
Mjernica je neprekinuto i kada je na crteu na
koji se odnosi prikaza n prekid.
Presjeci mjernih crta i mjernica
moraju se izbjegavati. a kada ih nije iz-
nijedna crta ne sm ije imati prekid.
Simetrale i sredinjice ne smiju se rabiti kao mje-
mice. ati mogu bit i uporab,ljene kao
mjerne crte, Udaljenost je od brida i
udaljenost paralelnih mjernica 6 do 8 mm ,
Mjernice moraju imati jasno kotni
zavretak, i to : strelicom. kosom crtom, -
ili 'po potrebi
Strelica se formira od dviju crta spojenih pod ku-
tom 15i 90
0
, je zacrnjeni
krug promjera % 1,5d a krunica
promjera "2.5d ,gdje je cl -irina pune debele
crte vidljiva brida ,
Na jednom crteu smije se uporabiti
samo jedan oblik strelice.
ej) Na crteima gdje ima dovoljno mjesta vrh
strelice postavlja se unutar mjernica a gdje je
prostor mjernica se produuje i stre-
lica smjeta izvana. Strelice uskih kota mogu
se zamijeniti ,streticu ne smije
kriati puni brid. Za kotiranje polumjera streli-
ca moe biti unutar ili izvan obrisa predmeta,
ovisno o crlea i pOlumjera.
Slika
::}tJ.
l
_-
. / /'g g
broj LKotni zovIetak (strelica)
19
./
J
t 'W"'//';;;
i
-$-
-1------\+-----+
,
I
Gl
TJ[I
i
I
I i I
lS'
Kotni brojevi upisuju se na crtee primje-
nom jedne od dviju metoda'
@ Kotni se broj upisuje iznad mjernice, na sre-
dini paralelno smjernicom ,ali obvezatno ta-
ko da se moe odozgo il j s desne stra-
ne crtea,
Katni brojevi za kutove po ovoj metodi upisu-
ju se na dva '
@
Katni se brojevi upisuju tako da se mogu
ti odozgo s crtea. Mjernice koje nisu hori-
zontalne prekidaju se u sredini za upis broja.
9 Pokazna crta na crteu moe se zavriti:
ako zavrava u predmetu;
vrhom strelice ,ako zavrava na obrisu pred-
meta;
bez ako zavra va na mjernici ,
Poloaj broja ovisi o danoj situaciji
i moe se nalazit. :
. blie strelici kod kote, za
predmete,
na kroju pokazne crte ako je mjernica prekra-
tka za ispis broja,
@
@
iznad produetka mjenice. iza strelice ako je
prastar '"
iznad horizontalnog produetka mjernice kada
prostor ne doputa smjetaj kotnoga broja na
mjernicu .
@) kotni broj upozorava na to da taj
dio nije crtan u mjerilu. Kod dijelova crtanih u
prekidu kotni se brojevi ne
Mjere koje se moraju odrati se
okvirom.
Radi jednostavnijeg i jasnijeg
crtea rabe se simboli koji se stavljaju
ispred broja. i to :
!il - promjer ;
R - polumjer i
D - kvadrat ;
S0 - promjer kugle
SR - polumjer kugle
M - metrijski navoj
Ako je oblik predmeta u nekoj jasno
prikazan, oznaka se moe izostavili.
70
10
g
...
...

...1....
on
.,

60
I
35
rS
350H9
16
1.5
300
...u---l.l. ___ o
POSEBNE OZNAKE ISO 129
Pravilo
CD Kada se polumjera moe izvesti iz
ostalihkota; polumjer se mjernicom i
simbolom R bez brojfune vrijednosti.
@ Kada su detalji jednako uaaljeni ili kada
su jednako elementi ujedno i dijelovi
istoga crtea. kotiranje se moe pojednostaviti
na
@ Linearni razmaci detalja.
@ Ako postoji zabune s obzirom
na duljinu razmaka I njihov broj. jedan se
razmak obwzatno mora kotirati.
Kutni razmaci provrta ili drugih karakteristi-
oblika.
@ Kutni razmaci mogu se izostaviti ako je nji-
hov raspored i iz crtea
Kruni se razmaci mogu kotirati indirektno
pokaznom strelicom i ispisom broja eleme-
nata po opsegu.
Ponavljanje detalja na crteu
pregledno i jednostavno kotiranje s po-
pokazne crte i ispisa karakteristike detalja.
Time se izbjegava ponaVljanje istoga katnog
broja.
<0 Kako bi se izbjeglo ponavljanje istoga kot-
nog broja kod detalja. koji se ponav-
ljaju. mogu se uporabiti velika slova
pisma bez tablice. Pokazne se crte mogu izosta-
viti.

Slika
f-----70 --.=1" 'I
18
15 17, 18 (.3061
8Xfl6 (iti 8 provrta _61
A
--$----+++

(6provrta p10)
B
A


se 'definiraju kulom i iznosom 2

W///h
aksijalnog posmika reznog alata alatnoga stro-
ja,
--' )----
N3O' J
\----

f-----
- lSx4S
Kada je kut sko!ienja 45. tado. se kotiranje po-
V////hK
. jednostavnjuje ,
ili ili ili
Slike pokazuju tri primjera u dvije mo-
l
'l'///h
-;------
-1 c--'-- c-- 1.,51(45
kotiranp istog detalja,
I
-
)--
3O'V
211:45
0


Uputenja se kotiraju definiranjem promje-
90
90
ra i kuta uputenja ili dubile i kuta uputenja.
1>

">
on
I
.,
I A-0
-<'-..'-..

ili

(JJ
Kod nacrtonih projekcija sime-
I
dijelova ,mjernice koje mjere pre-
l
- - i-
ko osi simetrije moraju biti nacrtane 2 do 3 mm
;J
preko te osi ,a druga strelica tada se izosta vlja,
Takvo se kotiranje primjenjuje i kod predmeta s

'"
'"

otvorima koji se crtaju odvojeno, a
I
zajedno_ "So ,,'I>
<>
'"
.L -
- - -7f:;:--
-

U sastavne crtee objekata i
65
sklopova treba unijeti glavne kote koje karakteri-
19 30 (6) 10
ziraju objekt,a to su :




vanjske mjere dijelova

vanjske mjere sklopova.
...


...
mjere (npr. hod zakret I i
<>
-'"
'"
!:!
"

i
-
--- - c--:z:
- -
N
dosjede .
<>
...
D
..


'"
..



Ako se detaljiranje izvodi u sastavnom crteu ,ko-
te svakoga pojedinog dijela grupiraju se odvojeno
I 5 6
koliko god je to vie
5 22
33
Ako je potrebno kotirati ogranireni dio pro-
stora il i duine s posebnim zahtjevima na povr-

inu, mjesto se debelom crtom crta
r-
C
crta (vrsta J I, uz obris predmeta ,Ako se ele-
_r--
-
ment rotira, oznaka se ucrtava samo s jedne
strane. Ako pak crte jasno pokazuje mjesto s -
f--.
------- r-
posebnim zahtjevom. kotiranje se moe iZQstavi-
-'----
ti.
-
! QQ) Elemente strojeva potrebno je vezati peri-
8P9 8PS
@
8JS9 +
ma ili klinovima na vratila kako bi prenosili snagu
:i
i gibanje. Utori koji slue za tu vezu kotirani su:
@ utor za pero na kraju vratila.
/ ! "\. !)\1
---t---- .;i (ji) utor za pero u sredini vratila.
@ utar za pero u glavi ni _
i" i /' A
2Sk6 25k6
1fl
I
SMJERNICE ISO 129
Pravilo Slika
OSNOVA ZA KOTIRANJE
CD
Q)
I
.....
Prema funkciji predmeta koju on irno. u sklopu i
,....;-1 prema primjenjene proizvoclf"\ie, uvijek po-
""
-
r-'-
--
r--
stoje neke povrine , va fnije od drugih pa kotira-
,.-
nje treba provoditi u ovisnosti o tim povrinama.
,
l
zvanim osnova za l<otira:nje. Prema obliku pre-
- -
dmeta osnova 2Il kotiro.oja mogu biti:
CD prve dvije povrine pre-
l
dmeti.

_$- tfy t-;-1
i jedno povrina okomita na nju
- -
1-- .' r-.xV -_.-1+.1-
c--
-
(jednstruko 1 dvostruko predmeti),
dvije (dvostruko i trostruko sime-
predmeti),

KOTIRANJE
kote niz povezanih kota u pra-
o
vcu . Primjenjuje se so.mo tomo gdje ne postoji 0-

pasnost od naruavanja funkcionalnih zahtjeva
-
predmeta kada se zbroje tolerancije pojedinih mje-
lit
ra. Pogodno je za kontrolu.
170 50 200 100 170 40
KOTIRANJE OO OSNOVE
CD
.

Kotiranje u odnosu na osnovu moe
biti:
CD paralelno kotiranje.
150 I
kotiranje superponiranjem ,
470
Po.ralelno se kotiranje sastoji od vie pojedina-
780
kota mjerenih od jedne ili vie fiksnih povri-

1
";
"v
I
na,
.'I
Kotiranje 5uperponiranjem pojednostavnjeno je
. !
paralelno kotiranje i primjenjuje se kada je prostor
za kotiranje a zabune izbje-
ti! !;
o
A A
..,
...
gnuta. su dva ispisa kotnih broje-
,
y
va, kao i kotiranje u dva okomita
pravea .
1501 470 780
KOORDINATNO KOTIRANJE

x
y
'I
Umjesto kotiranja u dva pravca, jednostavnije je
-$?'
1 20 90 16,5
izraditi tablicu numeriranih detalja s pripadaju-

2 20 20 13
koordinatama. Ovaj kotira-
-$-4
.
3 100 75 17
V 4 100 35 21
nja prikladan je za obradu na koordinatnim ala -
#
S 160 55 25
tnim strojevima .
6
r--X
7
KOMBINIRANO KOTIRANJE
U praksi se na crte postavljaju i zahtjevi proizvo-
dnje i zahtjevi kontrole proizvoda, pa se
r-- - - I-
-----r--- --
kotira kombinirano, se kotiraju one du-
1,5x45"
inske mjere koje ne na funkciju predme-
2)1:45 3 24
20
ta, a paralelno mjere po kojima treba mjeriti izra-
22 30 S2
! 521 90
dok u proizvodnji,
155
KOTIRANJE
180
+

Jednako debljina predmeta se slovom t
30 !

{ISO 38S8, i ne crta se novo projekega dok se
duina umjesta kotom mol:e istaknuti
lt !
slovo m l i iznosom. lil8
2000 2000
Kod reet kastih konstrukcija duina se '" -
I
unosi brojem (za detaljniji prikaz: simbol
1,300
L5SxSSx5 -18S0
profila, i duina) ,
t, 5
i i
!
so
*'
I
PRAVILA KOTIRANJA ISO 129
,- , ... Iilo Slika
(.lJ Izmjere navedene u crteu adrese se oo
2)(45
0

1 :10
Ti
potpuno predmet kako ga prikazuje cr-
..
tet, a kotni je broj uvijek stvarna mjero bez ob-

_0- f-._.- l'l

-f-
''fi
...
zira na mjerilo crtanja ili prekid.
I
35
, 1.1.5" 70
SO' .
80
(1) Prema pravilu svaka se kota unosi samo -
t-

--
*'"
jedanput, i to u onoj projekciji ili presjeku u ko-
...
f--o_o
'"
.'"
jem ji! detalj najjasnije Smiju

se ponoviti samo glavne kote u projekci-

jama ako se predmet zbog svoje r
na vie listova,
i--
gJ U strojarskoj struci SNe su izmjere no crte-
20
+5.COO
:ima u mm ,pa se jedinica mjere ne Druge

.J/
jedinice mjera I npr. col, stupanj ili Nm za mo- <II
'\
.'1' Bt"
lo:::, "'I
ment' piu se iza katnog broja o Visinske kote te- 4
15/ !ii!
II !+3.sooT
melja i betonskih podloga unose se na poseban
o )l{,.'rII

<II
1:10
u m. bez oznake jedinica mjere,


c0 Kotirati treba vidljivih bridova. a
-$ nevidljivih sam o onda ako taj dio pred-
'2;y

'+'
meta nije nigdjl! prikazan vidljivim. Kote treba
l
unositi samo na one dijelove predmeta koji se
_o,
.0_00
projiciraju u pm voj a ne na one s prikra-

---,
0_'
tom.
K
""
-
- -
(2) Vezane kote. koje radnik u proizvodnji tre-

t-SO
B
k-
b.
oi

ba istodobno moraju biti zajedno.ane razbaca-

ne u vie projekcija.
Kod dane ukupne mjere ne smiju se nave-
76
(101 20 6 20 5
"
sti sve pojedine mjere u lancu. treba izosta-
viti mjeru koja je manje vana i pri kojoj neto-
-
-
smetati. iti takvu mjeru treba slaviti -
r-'
---
.-
J-
U zagradu.
-
"-
(jJ. Kote koje'pripadaju vanjskom obliku smje-

taju se na jednu stranu. a kote za unutarnji
oblik na drugu stranu. Isprepletanje kota za
T vanjski i unutarnji oblik predmeta nije pregledno lO

pa lako dolazi do zabune. I


os

'/J
M
I Kote treba unositi prema po-
Sklop
F F F
stupku proizvodnje. Ako taj postupak konsiruk-

NF

toru nije poznat. unose se najprije kote vane
za funkciju IFI predmeta, i to redOm u smjeru
tA-
"-I
dimenzija pred meta ( duine. visine. irine bilo
o
--
U.
U.

kojim redom I. o nakon togo nefunkcionalne (NF)

,-
i I p l kote istim redom,
...
NF NF
NF
!!f.
-NF
IPI
I
KOTIRANJE TOLERANCIJA Du21NA I KUTOVA
ISO 406
Odmjere moraju biti izraene u istim jedinicama kao i nazivna mjera. U primjene neke druge jedini-
ce. ta jedinica mora biti upisana u nastavku vrijednosti odmjere ili ako je ona ista za sve od mjere na crteu.
upisuje se u obliku napomene smjetene uza sastavnicu crtea.
Ako se upisuju obje odmjere. moraju biti izraene istim brojem decimala. osim u kada je jedna od-
mjera nula.
Pravilo . Slika
G)
Tolerancije oznakama ISO:
@ nazivna mjera i oznaka tolerancije.
ako je potrebno i vrije-
dnosti odmjera. one se ispisuju u zagradi.
30t7 30t7
CD Tolerancije vrijednostima:
@ nazivna mjer.a .. i vrijednost odmjere
ako je jedna vrijednost nula. se broj O.
32 +0.1
o .
-0.2 32-0.02
Q) Ako je tolerancija u odnosu na
nazivnu mjeru. vrijednost od mjere se jedan-
W' a prethodi joj oznaka t.
4 Oznaka mjera predmeta.
(ID Za mjere samo u jednome pravcu
25.1
dodaje se oznaka .. min." ili max.".
2S0.1
24.8 2S.5min.
Donja se odmjera upisuje na donjoj strani,
I
a gornja na gornjoj ( i za osovinu i za provrt ) .

25 -0.02
-0.06
(jj Dosjedi oznakama ISO:

i

!

@ nazivno mjera. najprije tolerancija provrta.
kosa crta, a zatim tolerancija osovine.
@ nazivna mjera. brojnik tolerancija provrta.
il 28 H7 /h6
28 H7
a nazivnik tolerancija osovine .
li6
. . Ako je potrebno i vrijedno-

sti odmjera tolerancija, one se dodaju u produ-
etku i piu u zagradi.
,,60Fe

,,60h8 (-8.0L6
Dosjedi vrijednostima:


l

@ kotnom broju svakog elementa sklopa pretho-
/
di naziv provrt i osovina,
I
umjesto teksta mogu se ispred nazivnih mjera
Provr! 30!8:i
1
upisati oznake pozicija elementa.
jj
+ 0.1
Osovina 30 2 Gl 30
kutova prikazuju se po istim pra-
VV Lj ... L! ".
kao i tolerancije duina. Primjeri kotiranja
tolerancija kutova prikazani su na slika ma de-
sno.
I KOTIRANJE KONUSA.SulENJA I NAGIBA DIN 1503040
Pravilo Slika
<D
Konus se kotira kada je i kada nati- <:] Morse 3
jee na protukonus . Treba nanijeti podatka:
I
B ..
duina,
--'--. - , promjer od kojega se ree konus
oznaki:! (pokazna crta , ,omjer k<lOU-
sa)',
r-
1:3
, kut konusa. a/2 ili kut konusa a.,
I <--

r- 1:S!
iJ-'H- -
1-.':::-----.
I-
-,-
..!f-
co
9
0
21'1.:.4=
N
f-- 'o
...
';
"o
C. Old
,
1-'-

l
5
0
42'38-
--....
\
r7#/1///'
L 20

Suenje je oblika krnje piramide, a kotira r- 1'7
se jedna ko kao konus.
, ....
N

::;

-
__ -Il
-- --
<t
I'S - A-B

----
ci
a
(1
, - L
L
49
@ Nagib se kotira omjerom nagiba pisanim
iza simbola na pokaznoj crti. te duinom, kutom
r-- 1:10:/-
---4 1:100
i visinom jednoga kraja.
'"
;!
..
34' 23'
<!lj
- ------ l-
I

,H-h
:t:
\
.cl
1.n = -L- =tan 100
I
L 100
NORMIRANI KONUSI
Konus e Cl./2 Primjeri primjene
1: 50 34' 23" zatici, cijevni navoj.
1 : 30 57'17" Provrti i
l: 19,212 129'21" Morse - konus O
1:20,047 125'43" Morse - konus 1
l ; 20,020 125'50" Morse - konus 2 izdanci na alatima i prihvatni uvrti,
1: 19,922 126'16- Morse - konus 3 odnosno provri; na vretenima alatnih strojeva.
1; 19,254 129' 15" Morse - konus 4
1: 19,002 130'26 " Morse - konus 5
1:19,180 129"36" Morse - konus 6
1: 20 125'56" konus, Vretena alata i strojeva, fini navoj spruvo za lemljenje.
1 : 15 154'33" Stapajice lokomaivo, 9lavine brodskih vijuka.
l : 12 223'
g"
Valjni leo ji. konusi no polugama za buenje .
1 ; 10 Svornjaci s pojki , dijelovi opter. uzduno na savijanje i torziju .
1 : 6
445'49 .. Vranj slovina .svornjak krine glave lokomotive, glodala za ukovnje,
1 : 5 542'38 Tame spojke, lako rastavljivi dijelovi opter. i na tOfziju .
1 :
4 7 7'30" Alatni strojevi, konitni novoj u tehnici dubokog buenju i u rudarstvu.
1 : 3 go 27' 44"
Stapajica i krino glava brodskih strojeva, alati na komprimirani zrak.
l : 0.866 30 centrirni uvrti ,uputeni vijci zakovice, skoenja vijaka.
l : 0,500 45 Konus ventila, uputeni vijci za drvo, u putene zakovice. .
1 : 0,289
60 Zatitno skoenje centrirnih u vrta , skoenju provrla matica.
1 : 0,134 75 Uputene uputene zakovice.
6.1.15.1 HRAPAVOST POVRiNE
DIN 1501302
Srednja crta profila m Srednje odstupanje profila Ra
Srednja visina neravnina Rz Postotak nosive duine pn
ln = le,.le2'''.!cn Rmax!lm do 1 1l ... 2,52,5) ... 4 4) ... 16
pn = Ir 100 [.,.]. e !lm 0,1 0,25 0,6 1,6

Oznaka PnO 6 .. 42'1. postotak nosive
duine na dubini 0,6 !lm ispod
POSTUPAK OBRADBE Referentnaduino [mm] POLOAJ ZNAKA
Blonjanje 2.5 a 25
Glodanje , 0,8 2,5 6
. _ Dimenzije [mm]
visina slovo fl 3,5 5. 1 10 14 20
Tokarenje, razvrtanje 0,6 2,5
0,25 O,S 2,5

debljina crta d' 0,350,5 0,7 l 1,4 ;:
I----'----:------+-'-+-t---+-+--l: NS ' visina H, 5 7 10 14 20 28
Honanje, lepanje 0,25 0,6 visina H2 10 14 20 28 40 56
OSNOVNI ZNAKOVI MAKSIMALNI a srednje odstupanje profila Ro fum] ili stupanj
Obradba bilo Obradba Obradba bez BROJ ___ -1
kojom meto- Skidanjem skidanja ma- ___ -1
dom materijalo terijala ili za. __ ______ -1
(samo uz stanje b smjer Znak
nopomenu) povrine o;an d prostiranja - I ..L I X I M I e I R
V
eVd ___ 'med=ii<>.:::L:c:llkru::.:i:::n.::.0L: I
e dodatak za strojnu obradbu
(fl drugi podaci hrapavosti (Rz. Rmax, pn)
PRIMJERI OZNAKA
No crteu hrupavost povrine treba definirati JEDINSTVENO - soma Ra ili somo N.
JL'mQ L>k
il
; &m;.;r:2': ,;Jt t:: r
Na /\
o\1radba bilo Ra mr:: bez iNiO 0.2 ..::L=.
kOJin postupkom so skidanjem materijala matenJalo gl.oono b,c.d.e,lf)
POJEDNOSTAVNJENJA I UPORABA POI<AZNE CRTE ZNAK
'i"
{,!z. d l -.I sve su plohe
'" iste hrapavosti
-
_. -.-.----tt
lit
broj ploho ima hrapavost
N9, ati ima ploho s N6 i N7.
16.1.16. I HRp
nA
\ )!)I DIN ISO 1302
ST IC>AI I-If;;>AC>AVOSTI POVRsINE Nl N2 N31N4 N5iN61N7 NS N9 N12
, od profila Ra \.lm 0,1 o 0.8- 3,2 6.3 -12.5 2' so 100 200 400
vi ,lIlQ Rl \.lm O,OS o .2 0.4 ( 1.2 6 12,5 25 50 10 200 400 800 1600
:orak isina Rmax IJrn I o,ce 10:16 ).320.63 1,15 5 20 40 80 116 320163012502500
k mm I 0.05 0.1 i 0.2 ll.4 0.8 1.6 3.2 6.3 12.5
duina l mm 0.25 0.8 2.5 8 25
Hrapavost povrine prema
funkciji
Veza kvalitete ISO toleran-
cije i stupnja hrapavosti za
pet mjera
1::
Za mjera :
ispod 3 _ .. - .. -
3J do 18 ------
18) do 80
BOJ do 250 ............... .
iznad 250

Tokorenje
Blanjanje
Glodanje
Bruenje
Razvrtavanje
Poliranje
Obradba zuba

Obradba navcia TI

obradba zaQlaC
u
u , ..:

i
Fino hladno
, navoja
i &li m
STLIC>AM I Hf;;> A! nYU!:> II [-,UVI
mJ.eri<e 1ilrn,: P<lVI'.- Oosjedne , brtve
I I preCllne ne,lijep ne, nefunkcio-
povrtine tame I'<N .... , ski izgled nalne povrine
--
Nl N21N31N4 NsIN6 N71NS N9 !'lIU NJI .N12
Tolerancije su podijeljene u 18
pa kvalitete (oznaka brojem)
liteta stupanj
tolerancije .a toleroncij-
skog polja ovisi o nazivnoj mjeri
i izraava se brojem jedinica tole-
rancije :
Zo D 1 .;.500 mm
i.0.4S rci0,001D [!lm]
Za 0=500 +31S0mm
1.0.0040+2.1 [!lm]
Za kvalitetu 6 do 18 su
f.aktori jedinica tolerancija po
redu R 5 (10 .. 2500 l.
gornjo
donja odmjera
osovina
donja mjera
gornja mjero
nazivna mjera ---'
DIN 150286
Dosjed u sustavu
jedinstvenog
provrta
Dosjed u sustavu
jedinstverie
osovine
Poloaj tolerancijskog polja u odnosu na nul-crtu je slovom. i to:
VEUKO SLOVO - unutarnja mjera. MALO SLOVO - vanjska mjera.
UNOENJA NA
CRTEE
+
6 provrti .(unutarnje mjere)
_ osovinthanjske mjere l
tt
-
zc
Tolerancije:
i
050k6
ISO-TOL.
50k6 I +0.018
I +0.002
ISO-DOS.
Il50H7/k6 + 0.023
-0.018
1. prednost
2. prednost
3. prednost
!lS
i
1
i
(I)
........
'0

....
(I)
{3.
O
(JJ'
-
t-
'--
-,
c--
f-,

f-,
--
! ,
I I

'"
!'
!

i
,
,


H
.,
n





o

o
,
I'
,
'T.
o

1--'
o o o o o

o o

li'
o
rnlm!1 l!!


T
,

,

I'

o ..
,
7

'I

o





o




,,'

I

",niili

.'


T

"

"
-7
7
,
17' TT

,;

"


,
"
,:
o o
"
, ,
"I
Ir"
!-J'
,,,
,

I 'liU
I,
n ln


l i!
I'

I ff rrrr
,
1
l' I" ';I, fi'


il ii

--.v n H
,
i '
'" ,
' , , ,
-r
''f ''i
" -,
I"


H,

'fl '!
,
1'1 Y't
'.
'
,
,
II

I"

H
,
o
III !
I" ,I'
'"

, ,
' , , , ,
,
..
,

H ..

, ,
I' III. II IH
l!
,
n I n ':.
Ini. HIHI
,
,.
.. I' 1'1

,
.'
I'H
':l

,
"
'l:
,.'
H


.,,,

, '1:
'"
I"
.'
H

!i !i O,;

'::
o

,,' ",..

.'

,.
p

p ,+

"'f
,.,
"

'"
"f'f


.. ..
"

-, ,

, .,
I

,
lo" n
"
,
"
'fi
I
' .

17

u
j'
,

I 'i; I 'n l; '''I'
l'
, '
lli
lt
l' 1"1"
li Ini
1 i

-;: ''<'
i
ln
I' I' I' I"
'SoQ I,
,

l"
.
,

f'
,"
I; n n
n n U

u
ll: ]I; ,
rr:
l;;
"
n n n
,
l'
'
."

, .
-ll' T"
,.

o
'0

;;"
'1'1 li',
""

, .
"! .,
, '"
'"
-,
l
,
"
'r
-H-
' , o IT 17
".,


,7
'"

'i 'i
n
I


"I,
1'1" "1'1
,
n

."
".'
'fil
;

I"t' I.' ln
.'
H

, I
l. ,.1,
I U
,
TI
101,"1"
.'
n
lU

H
I" l" I"
n rn
ln
HI
,.'

.'
!" H
H

n

n n
n n
-n-
n
- p 'P ,n n

."
u ni n
" ". 'p "" ." P
'i' p
,&: a: &l , I'''' .'. TI ... +7 n "
." ." 7
,
T .. '; " " ., , ''1
!
';'" fiw
I I
" , I !U !illli-lii Ijiljiil il iilli! f:
&.
ii! I U I ! i i I ~
I
I
I
I
I
TOLERANCIJE OBLIKA I POLOAJA
I DIN ISO 1101
I
. OSNOVNE OZNAKE DOPUNSKE OZNAKE
,
I
Vrsta Osobina 5imbol Opis
Simbol
pmvocrtoos t
-
izravno
WL
mI/nosi
-
O Oznaka toleri raoog
i
.. 'krunost
O
elementa A I
Tolerancije slovom
mlw
oblika
cilindrienost
tJ
.
..
.
. .


obris crte 1'\
Izravna
<lbris plohe
D Oznaka
paralelnost
II
elementa lasnovice
-

I!
, slavom
"
Pravac' okomitost
-'--

"
nagib,
'.
.
,
>N ..
,
L..
"
.,'<Mjest&'referentnog e(emen ta.,'
-O
smjetaf" ;:

.. -$ .. a. ,,"
..
..
. A1
;-."
.!!.
Mjesto koaksijalnost

! 50 I
'u
..Teorijski .
e

"

'-

i
!!! . krunost vrtnje
/
-Projicirano tolerandje
"
..
I
t-

/
vrtnje.
ravnost vrtnje
@

ci vrtnje
L/
Uvjet maks1'mum -materijala

...
i
tolerancije:
referentnog elementa: .
'. i . ..
,
akvir
r/IO.OZ!A 1
A A

!
,.ko,"o <rto ; ''''tko - < I I I
referentno slovo
,
simbol tolerirane osobine
HI

referentni
vrijednost to lerancije
.. '
referentni element
referentnog elementa
/ /
i
Pravi lo
Slika
!
.CD
Pri tOlerancijama obUko crtaju se sumo
lal
dva provokutnika.
0.1
I
l.tilo.osl
101.
02
1
! .

Pri tolerunCijama poloaja ,pojavljuju.se,
i slovna oznaka odabranoga. referentno g.,,,
1/;1 0.1 I A I klo.021sC
I
elementa prema kojem se osobina uspore-
10 -E: za oznaku odvojenih asno-
1..L1<I>0.2 r O'E I 141-1 </10,1
IAlslcl
vica!.
@ Dodatne o;:nake npr:.6 provrta"
S provrta 6x
ili ,,6x'" piu se iznad okvirn. '
1-$-1<1>0.
05
1 \-$-I '1>0.
05
1
-
..
Oznake ostalih svojstava elementa veza-
..
nih za podrueje piu se uz okvir
. . . [ ne
il i pokaznom crtam povezuju s okvirom.
lal
0.3 I
1;/1 0.11 A I
-
.
Treba' ti vietolenronih svojS!o'
l
va.jednag elementa, oznake upisuju u po-
O
'0.01
-$-
0.05
sebne okvire jedan ispod.drugog.
/1
O.OG
AI /
0.08 Aa I
..

Vrijedi li tolemncija nO' duini,
duljin.a se odvaja kosom crtom od tolerancije.
IIII
0.011100
I B I
j/J
se neko ua tolerancija na 'VH' v"i'
0.1 duini doda toleranciji cijelog e
II
A
onda se ta upisuje u donjem dijelu toleroncij-
skog okvira.
0.051200
.
(!! Ako se toleranci ja odnos i na odred e n u
-1 1 1
rt
plohu ili crtu, pokazna crta sa strelicom mo
ro biti odmaknuta od mjernice najmaoje t.
1
r-
mm u stronu, do se izbjegne zopuna.
/%1 ..
/'///111

.
Cp Ako se" odnosi na oS ili
t-,+: r-
I I
I-
niu jsku ravninu, pokazno crta i'
r-
crtaju se u produetku mjerni ce .
-
;-
"----
'-,
Ako se tolerancija odnosi na sve sredi-
-l
.... "" .i.: ""I. 1 '., .
icom prikazane osi ili srednje geometrij -
ske rovnine, strelica pokazne crte dodiruje I F1'
simet.nlu. .
-

.--- __ o - y4



Prostorna tolerancija lei u smjeru po
.(;;

Ir

kazne strelice koja spaja tolerirani element
1\,
S okvirom. Ispred tolerancije "t" stoji znak
.-
.4'" oko 05 provrta moro leati unutar ci-
\
'+
\
'-

lindra promjera t = 0.1' mm.
T
(11<1>0.1 i B 1
,
111.
2 A A
prostorne
0-
t Je no geometrijski oblik predmeta.
.
I
. '.
y.;


.-" ,
I

-l/lo.1 AI
lo.!
Troi li se neki smjer prostometoleran-
[TI
, Q7
koji odstupa odokomice;eljeni smjer
if;!;
moro se definirali


kuta ci prema osi predmeta.,
..
c* . ;
.se ista tolerancija odnosi no vie
I>(A
p .oznaka moe biti upisano izravno
00.11
101.11
ili ispisa uz poziv na

fi
oznaku loler-iranog elementa.

fl
Koda se kao referentni element koris-

jedoo od ploha proizvoda, 'referentni tro'
kut se pastov ljo ne etement il i na pomo-
,8
.-
mjernu crtu, vidljivo odmaknut od
mjern ice,.

. /////1il
D O
Q) Ako se kao referentni element odredi
os ili srednja geometrijska ravnina, refe-
rentni se Iraku t crta u produetku mje.ni-
ce. U nedostatku prostora referen Ini Irokul
se moe uporabiti umjesto strelice.
6'1J Referentni trokut stoji na simetrali
kada je referentni element:
os Hi srednja rovnina pojedine osnovice,
os ili ravnina dvaju elemenata.
-@ Kada se okvir izravno moe spoj iti s
osnovi com (referentnim elementom) jednom
crtom, slovna oznaka nije potrebna.
[69) Odnosi li se tolerancija na
I dio elementa, anda se taj dia debe-
lom crtom, (vrsta J) i kotira.
---f------
I I
I l
@jj Vrijedi li osnovica samo za !II
0.0 elementa, onda se taj dio i debelom 0,1
1
l
crtom, (vrsta JI i kotira.
I Kada su za neki element propisane to-
U" smjetaja, Obrisa ili nagiba, mjere
koje teorijski poloaj, kut ili
obris ne moraju se tolerirati. Te se mjere
upisuju u pravokutni okvir, npr.f3jjJ.Oopu-
tena odstupanja na komadu ogra-
su iznosom tolerancije oblika odnos-
no poloaja.
I Tolemnc;je proveo ili mjesta se ne
Od,nol;e no sam elemenat, nego no njegovu
vanjsku projekciju. Takva projicirana podru-
tolerancije se simbolom .
. @. Ako za navedenu toleranciju vrijedi
uvjet upisuje se
simbol IM>!
iza vrijednosti tolerancije,
iza referentnog slova,
iza jednog i drugog, ovisno o tome vrijedi
li uvjet moksimuma za toleri roni "'''' '''o
za osnovicu it i za oboj e.
6x</>15H7
& I 4>0,1 A B I
[gl >-f-+-+
LiJ .$--+-+
1-$-I4Io,041 A I
,-lL 0.1 e
6.1.18.1 PROSTORNO DIN 5
Prostorna prikazuje u jednoj slici predmet s tri glavne dimenzije. Primjenjuje se za razjanjenje
kompliciranih oblika. da se lake shvati ortogonalna projekcija.
IZOMETRIJA DIMETRIJA KOSA PROJEKCIJA
'\
o ""Il-
fi? 1.. rl q,.Y 6 \ ..
Bitni dijelovi vidljivi u \rill1Q dime?ija -
rT)a potrebe kotiranja . Najprak-
!
9(9vni pogled.Najzor-
nija slika za rotaCijske preemete.
. 1:1
x duina I ",9. "\ x
prikrata p=2.3.4 ... ;
Za zornu sliku uglatih predmeta.
a:b:c = l:!fp:l
h. d:I06a
'...., tLl . 0.350
1/ _ Y
v o:d 1/
Odnos osi elipsa i poloaj velike osi za tri ravnine
Eli: 1,7 velika os horizontalno Eli: 3 velika os horizontalno Eli: 3 velika os dolje lijevo za 730'
E2 1: 1,7 velika os udesno za 30 E2 1: 3. velika os udesno za 7 E2 1: 3 velika os udesno za 7 30'
EJ 1: 1,7 velika os ulijevo za 30
0
E3 1: 1 _krunica 10:91 E3 1: 1 krunica
Primjer i kotiranja jednog predmeta
sredita lukova za crtanje elipse u izometriji Priblian postupok crtanja elipse udimetriji
El
,#;.\p --. 2v

y
Sk
. k .
race nl postupa crtanja

x\3
d
r-\



l-
a:
"
l
....,
"
M
!-y'"-Z. >
d
R
!
2'
" -
r r
\it
'Y1f3d
16.1.19.
SI(ICIR,AM II:: lj ut( I ,ONALNOJ I"'KOJEKCIJI
I
Skica je izveden crte odoka po svim pravilima crtanja razmjerno predmetu. Crte treba jed-
nim potezom dosta brzo i vjebati sve duljih crta u glavna smjera. Ruku gibati u ramenu, o
cijelu podlakticu drati na podlozi. Najprije sve tanko, a poslije podebljati mekom olovkom vidljive
obrise i bridove. Za skiciranje su potrebne dvije olovke HB i B, a irine 0,3 i O.Smm.
Skiciranje u ortogonalnoj projekciji najuspjelije se provodi po prikazanim fazama od 1 do 6,0 cijeli postu-
pak crtanja treba provesti na jednom crteu.
-
lm 1+1 ili I
I DOVRiTI SKICU:
Unijeti znakove obradbe tole-
rancije, oznaKe presjeka,noziv
predmeta, materijal. kao i osta-
l e podat ke po trebne za proi-
zvodnju.
/50- roi.
(/8"'7 L-" 0fS
10
PLAN RADA:
- utvrditi poloaj za nacrt
- odrediti broj projekcija
- predmeta
- dimenzije
CD Odrediti pojedinih pro-
jekcija i simetrale prema
predmeta.
@ Tanko crtati glavni oblik pred-
I +.
,
!
----.-t--.-
l
prema van u svim *IJfirl.-.--tI-+-t-'\-'W-t,-r+j
Podebljati vidljive bridove ovim
redom: krunice i lukove. horizon-
tale, vertikale i kose bridove kroza
sve projekcije ( paziti na 'u'
nje projekdja). crte loma i
tragove ravni-
na.
CD Prema pravilima kotiranja
unijeti slijepe kote (bez brojeva)
o tehnolokim po-
stupcima obradbe.
Mjeriti predmet i unositi broje-
ve.
A-A
020

,020
Postol/e
Poz, 5
KO/11. 4
Sl 20
Zagreb, ffi.kolovoza 1993.
r-;:t-4t
ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJA l ISO 3952/2
VRATILA REMENICE
Simbol otvoreni remens ki prijenos krini remenski prijenos
glatko


-++: - ,
stupnjevane
i.p .
"1""
(
1
: :
f
) (
l
: :::>-<:::
t
)
s prolaznim
vratilom
I
upi je s prirubnicom
polu krini remenski prijenos prijenos preko remenice
I
i prolaznim vratilom
EtVI I
I
I
x

+ -++
ti prsten
I
't-'
+
-t+
prsten za fiksira nje

I
-
x-
6 oznaka smjera vrtnje
-
V "
prijenos zateznom remenicom prijenos klioostim remenom
LEAJI

/'t t,
Simbol
I , '\ ,..>t ..... ,
I +-7 I '
"1'""' ---'\'-j-J-
radijalni
\ I ..... I
-
' ___ I -' "r
(
t
:
Q*
I
,
I


radija 1.- aksijal.
jednosmjerni

radijat.-aksijaL
prijenos pogonskom i jalovom remenicom prijenos stupnjevanim remenicama
dvosmjerni I
,+-t--,q VRETENA

Simbol
i J.
I f-' I
l I
x I
vreteno
x
I
y
x x l
y
I I
I
I

vreteno i matica
MEHANIZMI SA

rB
....t

vreteno s
-
maticom I \
vanjsko ozubljenje
" '---,
- -

\ I
" + / jednoredni prijenos '- .,.../
'--
-

f'ff"+
tt f
. +-\- .' '\
\'. -. --\tf
unutarnje ozubljenje

\ I
"
, ....
/
+---+
-

zubna letva
ISIMBOLl ELEMENATA ZA PRIJENOS SNAGE I GIBANJAI ISO 3952/2
SPOJKE TARE NICE
Simbol Osnovni simbol Doputen simbol
-lf-
spojka
t
.
t
prijenos s

-
-


-+-
tarenicama
kruta
-8<8-
kom pe nzacijska

-{l
I I
i
['\.
/
prijenos sa
s!oastim
--HB-
I
-
x
tarenicama

V
-EB-
u pra\tjivo
I
,I,
I
I, I
prijenos s
I
l l
i
-
tanjurastom
L
torenicom
--[13-
'-


jednostrana
Osnovni simbol Doputen simbol
qu

+ +
t %ti
s'
dvostrano
- ravnim zubima

- kosim zubima
- zubima

torna

-
jednostrano
-
-lC prijenos s
-

-
l< _
- vanjski.
Gj-g"
torna
-
--l
-x
--f xl
- unutarnji.
12-10-
dvostrano
..J
-1r$

-HE-

stonici




uprovljiva
hipoidna
-8B-
automatska
-
-B)B-
centrifugalna
:Et) I
i
I
I
I
\
zubna letva
f<:A;. i
- T - --
-a0B-
za putanje u rad
-i '* t-
-O-
f
W-H-
--tfE-
s -{ x)-
puni prijenos
razormm
elementom
-aff-
1l
sigurnosna
-tJ-
*
bez razornog
elementa

1-
II
.-+.-+ -,--

-j

-
11 uza strelicu uPIsat. slovo: M H - P - pneumatska I E -elektroupravljanje .
6.1.21.
7 fML\RA
ISO 2553
'Ul
10 ,ni;,. na crteima
OSNOVNE OZNAKE
PRIMJERI KOMBINACIJA OSNOVNIH
Br. Naziv Izgled
OznQ.ka
I DOPUNSKIH OZNAKA
Rubni zavor izmedu limova s

IBr.
Naziv
. Oznaka
1 potpunim taljenjem povijeni1
.J\.
V
stranica
I
Jednostroni ravni V- zavor'
2
Jednostroni 1- za var
Q;J
II
Dvostrani

-
!2 X
V-zavar
-
3 Jednostroni V-zavor

V
la
Kutni udubljeni zavor


Jednostroni V-zavor

V
l..
s jednom
l..
Jednostrani ravni V-zavar s


stranicom
korijenim ravnim zavarom
5 Jednostrani V--zavar

y GlAVNE M II'"RF I UF-,:>, .ANJA NA
l;1"( I ,;-;: (osnovne
Jednostrani Y-zavar
_tr '1 y
I Br.
Vrsta zavam Definicija Natpis
6
s jednom
stranicom
jednostr.

V
Jednostrani U-zavar

V

7
s paralelnim ili kosim
y !z jednostr.
S! I
stranicama
'"
II N

!J
1
'",
jednostr.

I
sY
Jednostrani J -za var
o
B
Go
V
og
I
<Il


I
9
Korijeni za var

c7
"
I
S II

10 Kutni zavar


Neprekidni

2
kutni zaver

.

II Zavar u otvoru
rl Isprekidani
I I (e) I I at::..nxl(el
{".,...:>"A
3
kutni zavar
. Lu':'! L,J. z t::.. nxl (el
I
l
-
to
0'A.
I l Ijl
I af\.. nxl71el
zo var -
O

laVnxlL leI
12
iL
.4
isprekidani ! l
-:;'A
kutni zavar
r r 1"11.)1' d "'(
zI'- nxl71el
zVnxIL(e)

Zavar u
Li nijski zavar
:@:
5 duguljastom
ur
crmxl!el
13
I !tI!ell I I !

otvoru

6
c:@nxl(e)
DOPUNSKE OZNAKE
Linijski zavor
Oblik zovam luzn<lKQ
Zavar u

7 okruglom
dnnx(e)
a ravna
-
otvoru
b
............
B

dOn x(e)
udubljena
ZQvaf
e
..........
MJESTO OZNAKA NA CRTEiMA
NAJVANIJIH ZAVARIVACKIH
POSTUPAKA PREMA ISO 4063
.L
(lz:naka Postupak zavarivanja
I - oznaka zavarenog spoja
2
=::::::--v
2 - pokazna (referentna) crta
l zavarivanje
3
3 - pokazna (identifikacijska) crta II bez zatitnoga plina
4--';
4 - strelica 111 obioenom elektrodom
fl
5 - spoj
113 golom icom
114 Elektroi s punjenom elektrodom
Ad 1 Oznaka moe biti IZ NAD ili ISPOD pokazne crte 2.
118 Zavarivanje poloenom elektrodom

r*-
12 pod prakom
Samo za zavarene spojeve
131 Zavarivanje MIG (u inertnom plinu)

r-
;=t\
Lice je zavarenog spoja na 135
Zavarivanje MAG (u neinertnom plinu)
strani strelice.
141 Zavarivanje TIG !W- elektroda. inertni plinl
V7t?WS9
(,-K
r-
Uce je zavarenog spoja na
2 Elektrootporno zavarivanje'
suprotnoj strani.
21 Elektrootporno,
Ad2
Pokazna crta mora biti ravna i paralelna s donjim
221 Elektrootporno. !lavno. s preklopom
Ad 3 rubom crtea ai. ako to nije okomita.
23 Elektrootporno.
8
Ej
1r
Strelica mora biti
24 Zavarivanje iskrenjem
usmjerena prema
b Elektrootporno, pritiskivanjem
zakoenoj stranici.
Plinsko zavarivanje
E2J
[s;j
-J tL I r
311 Plamenom kisik -acetilen
312 Plamenom kisik - propan
3z Plamenom zrak- plin
DIMENZIJE ZAVARENOG SPOJA !Pravila i definicije)
4 Zavarivanje u stanju. tlakom

_YI
41 Zavarivanje ultrazVUkom

43 zavarivanje
441 Zavarivanje eksplozijom
7 Orugi postupci zavarivanja
Mjere koje se odnose na presjek zavara se na
72 Zavarivanje pod troskom
lijevoj strani oznake.
74 Zavarivanje indli<cijom
Duljine zavorenoga spoja i karaka piu se na desnoj strani
laserom
oznake.
Lemljenje
Odsutnost podataka s desne strane oznake da je
zavareni spoj neprekidan du cijeloga radnog komada.
Tvrdo lemljenje
Ako nije zavareni spoj u potpu-
912 Tvrdo lemljenje plamenom
nosti je provaren.
913 Tvrdo lemljenje u

a 5 i'.. 200
916 Tvrdo lemljenje indukcijom
-
2 7 '" 200
94 Meko lemljenje
;= z=aV2
942 Meko lemljenje plamenom
943 Meko lemljenje u
Slova a ili z postavljaju se ispred vrijednosti mjere zavara
944 Meko lemljenje uranjanjem
(postoje dva 952 Meko lemljenje lemilicom
IZ TABLICE DODATNE OZNAKE
.GLAVNE MJERE"
Zavor po zatvo-
Montani
Oznaka
Oznaka kva-
najmanji razmak od povrine renoj konturi postupka.
litete zavara
s
prevara (ne od de Jine (unaokolo)
zavar
zovanvanp
na' nieillima u speju l
trokuta kOJi se moe


specijalna S
cr
ucrtati u presjek zavara

stramc;a troKura Kql se moe
I i
Z
04 "-
r
111
ucrtah u presjek zavara
L
kvaliteta l
n broj segmenata zavara
l duljina segmenta zavara (bez kratera) i-t-----i--+
r
e razmak segmenta zavara
kvaliteta II
c otvora; zavan:!
'la spoju Zastavica na ra-

strelice I spoju stretice i na pokaz-
d promjer otvora; promjer pokazne crte. pokazne crte. noj crti (Sifra!.
6.1.221 SIMBOLI U PROCESNOJ INDUSTRIJI I DIN 2429
Ventili
Spojni simbol Spojni simbol Spojni sim bol
[><]
zapoma armatura

nepovratni
[)j<J
zasun
kutni ventil
CX:J
armatura sa staI-
N
ne povrotni
D<::J
' prolaZni reducirni
nim ventil s kuglom ventil ,
r><J
prolazni zaporni
t:;]
nepovrotna

re<lucimi kutni
ventil zaklopke ventil

kutni zaporni
[SJ
zapoma klapna
[><JJ
zalX!l'na armatura
ventil (leptir ventilI
sa' sigurnosnom
funkcijom

trok raki zaporni
[xl
membranska

sigurnosni ventil
ventil armatura 5 utegom

ventil s kuglom -

membranska
c*n
sigurnosni ventil
armatura u
-s plovkom
kutnoj izvedbi
s oprugom
t><J
nepovra tni

crijevno spojnica
[2]
plocica
prolazni ventil
Slavine
[):(]
prolazna zapoma

kuglasta kutna
CffJ
trokraka
slavina
-
slavina slavina
M
zaporna kuglasta

kutna


slavina slavina
slavina

[)I()
zaporna
CffJ
trokraka
@
kuglasta
slavina
slavina
slavina
CR
zaporna kutno
CZiJ
kuglasta trokraka
@

slavina
slavina


Slavina
Pogoni
r>!<J
pogon
C*J
stapni pogon

pogon tlakom medi-
armature armature
jo uz fiksno podae-
nu silu utega

pogon armature

membranski

pogon tlakom medi-
- s pomo-
pogon
jo uz fiksno podee-
energijom- nu silu opruge
C*:J
pogon arma ture

s pogonom preko
-+<}-
zapoma armatura
elektromatorom fluida
zatvorena

pogon armature
c*3
pogon armature

zapoma arma t ura
elektromagnetom plovkom otvorena
Prikaz spajanja
-1[><][-

--3><E-
utaknuto
-t><1-
spojeno navojem
-[><J-
--D<E-
utaknuta i
l;><\J
armatura s priklju-
zavareno
zavareno
na
Posude, aparati. toplinske naprave i strojevi DIN 2481
Spojni simbol Spojni si mbol Spojni simbol
LJ
posuda

topline

aparat za
skritanjem "
prosijavanje

linija protoka
s 2 sita
D
posuda s
c)=
topline

za.
bez krianja
prosIjavanje
podnicoma I inija protoka
s poganom
D
posuda s
-(I p-
topline
-<p-
separator
s cijevnim snopom s
-optenito-
podnicoma fiksnim podnicoma
Q
kuglasta

cijevni spoj
-fr
aparat za
posuda
s sortiranje
glavom
D
posuda s

topline
W
separator
ravnim si cijevnim snopom si

poklopcem
glavom
U
otvoreno posudo

cijevni snop s
W
separotor veti ke
s podatkom o visini
U -cijevi
sile. kamora za
punjenja taloenje
LJ
posudo s

topline
-y


s dvostrukom cijevi vlage
krovom

kontejner zo

topline
V
separator suhi
i plinovite
s .!zv!jenim

materijale CIjeVIma
:o
, bure,

topline
V

bubanj
sorebrenim separator,
cijevima mokri



i$J
separator s centri-
plinska boca fugaInom silom
topline (CIKLON)

posuda 5

spiralni
ot
centrifuga

elementima topline
-
$
posuda s izmjenlji-
LJ 0=
centrifuga s punim
vim podnicama parni kotoo


O
posuda s
@
industrijske
0=
centrifuga sa
:'0.:
dnom
' , sitastim


posuda s
tj
filtarski aparat

tanjuraste centrifu-
dnom
ga tanjurasti
separator
O
posuda s
O
filtar za
-Et
puna centrifuga s
punim
D
posuda s

filtar s
-Et
puna centrifuga
iz podlogom, za
polucijevi ---
rastresiti sloj
sa sitom
n
posudo s
trakasti filtar
Q=
centrifuga s punim
iz
t
omotocem s
---
za
punih cijevi elektromotorom

posuda s
-O
filtar za pli n ;
1\,:\ .... 1

filtar za zrak

izvane

posuda s
l$-
aparat za
--y'v-1
gnjetnico
i mijealicom ,pogon prosijavanje
-
elektromotorom
Simboli za instalaciiske crtee l DIN 40717
Spojni simboli Spojni simboli Znocenje Spojni simboli
X
svjetiljka
Gr
grijalo
[JtIJ
za poziv i
- - ' vode odziv
X
so sklopkom
@)-
oparot za vrucu
vodu. -

so t
X
s promjenljivom

infracrveni rotilj

aporot za kontrolu
kartica. pokretan.
X
sigurnosno svjetilj-
GJ

centrala vatrojavnog'
ko u trajnome parilo hrane

spoju
)(
upriprovnosnom

stroj za pranje'
lIJ lJl
sporedni vatrojav s
spoju
rublja
pritisnim dugmetom
eX
reflektorna

za rublje
rn
temperoturni
svjetiljka dojavnik
,X,
s za
[mJ
stroj za pranje
[z]
policijski dojavnik
niz arulja

CD
svjetiljka s dodatnom
E@]
suilo za ruke,
IT]
sigurnosnom svjetilj-
dojavnik
kom u trajnom spoju
za kosu
CD
svjetiljka s dodatnom
mm
grijanje prostorija,
[]J
dojavnik potresanja
slje!iliJ4?m
-opcenito-
u pnpravnosnom sPOJu
GD
svjetiljka za izbojnu
)r a 11]1
.
akumula.cijska.

propusna
svjetiljku
grijalica
I--f
svjetiljka za fluore-
.rC::A
infracrvena
[]
dojavnik na svjetlo-
scent nu cijev
grijalica
sne zrake. svjetlosna
prepreka
I I
I I
niz svjetiljki npr. 3
(j) [J
40W
svjetiljke po IIJW
ventilator dojavnik poara
[jJ
$
predaparat
Lfj
aparat za

is klopka za
klimatizaciju zatamnjivanje
,
-O
starter

rashladni aparat.
fi
telefonski aparat
npr, za du-
boko
[Il
aparat
1*=*1
aparat za smrzova-
y
viestruki telefon,
nje
npr. telefon
[ID
=D
[]8-
interfonski
kuhinjski stroj zvono aparat npr. ili
veni telefon
0
::(]
[]a-
istodobni interfonski
zujalo
aparat, ili
veni telefon

mikrovalna
=9
gong
y
antena

kruna
D::7
truba


[ill]
<xl
=t>
sirena
c(]

podgrijavanje
Q
prenicu
I '"'" ""-
brava

rodio aparat
&-
akumulacijsko
(8)
si!jnalna svjetiljka.
[Q]
televizor
grijalo vode
sVjetlosna arulja.
svjetlosni signal
Spojni simbol Spojni simbol Spojni simbol
vod
T
odvojno kutijo

svijetle6:J. tipko

-'"'\./'-
gibljivi
dJ

GO
impulstlCl tipko .,
ormane
.-.
zakriljen
CP
kobeiska glava,zo.vlini
<D>
efekt pribtienp.
\.;1
ogranak. kratka stra-

na = kabelski uvod
-


sklopka na pribi i -
- II zemlji po izboru
enje (sklopkoJ
e
nadzemni
[z]

fj}
efekt dodira
npr. slobodni vod

aparot,npr.

sklopka na dodir
/ll
na fbuci
napra\Q za
sklopka)
na izmj. struju
ll; uibua
m

fi

(isklopko)
/ll
..J..
niskonaponski
)..
jedllO!>truka
ispod buke
[ll
I NH )
T
O
u cijevi
I
mtitna strojna
.lt
sa zatitnim
instalocije
-\"14
sklopko, letveropolna kontaktom
fozdjelnik, rosklop-
-l
auto mot

trofozno so
II III
kontaktom.
na postrojenja voda
3/N/PE
npr. peteropolno
2Iltitni (PE),
I
motorna zatitna
K
--_._.-
neutralni (PEN).
sklopko. tropoina
isklopljiva
za
l..
potencipla (Pl)

isklopka za
k
7
po izboru (PE)
nudu
blokirana
l.
I
po izboru (PEN) rf
sklopka


trostruka
neutralni (N).
,
s kontrolnom
l
nul (M l aruljom
ako je potrebno cf
sklopka l/l (isklop-
Q
li rastavni m
-----
transformatorom,
razlikova nje
ka jednopolna )
npr. za aporot
,
po izboru
rf
sklopka 1/2
n
telekomunikacijska
T {isklopka dvopolna}

I
napajanje vodi

sklopka 1/3
w!=u
antensko
prema gore
(isklopka tropoinal
napajanje vodi
V
sklopka 5/1 (serij -
EJ
.,
sko sklopka
brojilo
prema dolje
jed no polna)
I
napajanje provodi
/
sklopka 6/1
@
u klOkni sat,npr. za
prema I jednopolna prek a panje ton fe
prema olje sklopka J struje
r----,
okvirna crta
X
sldopka 7/1 (krino
[JJ
vremenski relej.
i i sklopka jednopolna )
npr. za rasvjetu
'---........ stubita
i
spoj
dt
vremenska sklopka
[:tJ
relej za svjetluca-
nje, sklopka za
svjetlucanje
O
kutija

tipka

relej tonfrekvent-
noga mrenog
upra vljanja
6.1.23j SIMBOLI U ELEKTROTEHNICI
Vrste struje I napona, impulsa i modulnih impulsa DIN 40 700
Oznaka Oznaka Oznaka
--
istosmjerna struja
JL
pozitivni pra vo-
-Il
PAM-impulsno-am-
---
istosmjerni napon kutni impuls plitudno moduliran
--
"'-'
struja,
lJ
negativni provo-
.:Fl::.
PPM-impulsno-fazno
napon
--
kutni impuls moduliran
niskofrekventna
11-
pozitivni i negativni
PWM-impulsno-

struja, pravokutni impuls I
rt
napon npr. d voli ka struja
moduliran
""-'
visokofrekventna
fl
stupnjeviti impuls PCM -impuIsno-
""-
struja. npr. za potrebe
ft
- kodna moduliran
""-'
napon brojenja npr. kod
elementi DIN 40700
Spojni simbol Spojni simbol Spojni simbol
-w-
otpor ovisan o
-tt-
dvosmjerna dioda
Vl)
magnetskom
PNP -trozinstor
polju
(varistor)
-cp-
Hallov generalor


VI!
NPN -tranzistor
aporot
fotootpornik
EfI
tiristor
V-"
PNP-foto-
--eJ-
tranzistor

povratno nevod-

11
jednoslojni tranzisto( $


ljiva tiristorsko
bazom N-lipa (unijunc-
dioda
tion transistor, dl0dl;1 $
dioda dvostrukom bo.zom)
kapacitivna
Itl:
povratno vodljivo
e
11
N -konaini FET so

'(varicap) dioda
tiristorska
zapornim slojem
dioda
+
dvosmjerna
v
11
P-kanalni FET sa
8i3
tu nelska dioda tiristorska
zapornim slojem
dioda
Z-dioda za rad povratno nevodljiva
@
1) lG - FE T

u probojnom

tiristorska trioda s P- kanalom no
lanodno upro'lljivo l N -supstratu

Zene rove diode u

povratno nevodljiva
@
11 I G - FET
protu spoju tiristorska Irioda s N -kanalom na
(katodna upravljivaj P-supstratu
'l

isklopna tirislorska
@
II P-kanalni

fotodioda triodo (onodno IG-FET li izvedenim
upravljiva l no su pst.
./

povratno nevodl)iva

1) N-kanalni
!)I./
diode tiristorska
G-FET i internom
tetroda vezom supstrol-uvod
'"

povratno vodljivo
(w
II
-n-
fotaelement
tiristorska !riada N-kanalni
(anodno upravljiva ) lG-FEr
D3:
.bockward-
-fr-
dvosmjerna
(@)
II N-kanal"; IE-FETsdvije
(natrana. unitu tiristorSka triode
ul"avijal!ke elektrode i
nels ko l dioda ( !rijak)
sfZ'Vttienim prildjtJ!kom
na $up$1.mt
1) Uokvirenje se primjenjuje samo kado lo iziskuje preglednost.
Posude, aparati. toplinske naprave i strojevi DIN 2481
Spojni simbol Spojni simbol Spojni simbol
D
suilo
eD
centrifugalna
@
rQots
crpko vakuumska crpka
-S
-oblik kutije
ep
r@
turbo-vakuumska
suilo - stapna crpka crpka
pletena
-ES-
Sl$ilo:
0
membranska
r@
vakuumska crpka s
tanjurasto ,
crpka radijalnim tokom
prstenasto etaino
:fl
s ulazom i

@y
vakuumsko crpka s
izlazom i crpka
oksijoinim tokam
za grijonje
-O
suMo s

crpka
@)
vokuumska crpka
rosprivonjem s prstenom
'$J
stroj za

r@y
turbo- molekulorna
usit njavanje potisna crpko
crpka

a
drobilica



ejektorska
putne crpke vakuumska crpka
8
dll)bilico s
0
crpke za
rIJ
difuzijsko
voIjcimo crpka
@
mlin
0
eleklll)magnetska

adsG rpe i j ska
crpka crpka

mijealica
O
kompresor
@

vakuumsko crpka getter - crpka

6
mijea lica u


@
crpka za
obliku lislo (vakuumsko) crpka isparavanje

reetkasta
@

@
mijealica
(vakuumsko) ionska crpka
crpka
l
sidrasta
@
stapna vakuumsko
@
krio - crpka
mijealica crpka
i
spiralno
rD
membranska

ventila tor
mijealica vakuumsko crpka
CL
propelerska
rl?;
rotacijska
@J
radijalni
mijealica

ventilotor
crpko
o-lo

@
rotacijska

aksijalni
mijealica
plunger
ventilotor
vakuumska crpko
Jn
kruna mijealica ,
1J
( krilnoJ
(Ej
pogonski stroj
centrifugalna rotocijsko
mjeolico vokuumsko crpko

g
stroj lO
e
rotacijska
@
elektromotor
obli<ovonje stopna vakuumsko

- crpka
O
crpko za
@
vakuumsko crpko
tf

s prstenom
turbina

Otpornici i kondenzatori DIN 40712






Otpornik
-6
neprekidno pro-

sa stupnjevi to
-C::J-
-
mjeniji vi s kliznim promjenljivim
kontaktom induktivitetom
( potenciometar)
8
. H
naponski ovisan ot-
-H-
Kandenzo to r
po izboru pornik (promjena)
kapacitet
W
otpora suprotna

pramjeni napona l
m-
s odvojcima
Nomot.
-HJ-_-'!
polarizirani elektro-
---
induktivnost
litni kondenzator

6
s kliznim
nepo!arizirani elektro-
kontaktom
po izboru
-1]0- litni kondenzator
-O::J-
djelatni
------
s jezgrom

provodni konden-
zator. koaksijalni
--CD-
prividni otpor
---l l-
s jezgrom i
rasporom
:p-
promjeniji vi s


kapacitet namje-
nelinearnom zakriljen
stivi (trimer l
karakteristikom
M jel I ii instrumenti DIN 40716

Znaeenje




CD
mjerni instrument,
s obostranim
otklonom

voltmetar za
smjerni i
_n_apon

sinkronoskop
0 EJ
univerzalni mjerni

instrument s krinim
ampermetar
instrument kazaljkama
P.-ii ld...,. I'::: sheme DIN 40700
Spojni simbol Spojni simbol Spojni si mbot
0
generaw,

prijamnik.
oscilator teleprinter
prijamni aparat
-
14gz I
s podatkom o
EJ
filtar

pretvornik
frekvenciji
f2
frekvencije


G
niski propust


vibrator impulsa



visoki propust
[2]
korektor
aparat
G
is

pojasni
EJ
usporni
aparot propust
1>

"-
pojasna
dB
za

brana priguenje "-
Rotacijski strojevi
DIN 40715
Jednostavni
Spojni simbol
Jednostavni
Spojni simbol
<spojni simbol spojni simbol


motor s ka veznim


istosmjerni
rotorom. statorski
namot u spoju
serijski motor
zvijezda'

motor s ko lutnim

istosmjerni

rotorom s dva usporedni
M
'ogranka, namot generator
-
statara lJ spoju
zvijezda
0
U
motor s kaveznim


generator s uzbudom
rotorom bez zalet- s trajnim magnetom
G
nag namota. nije
(npr. tahogenerator J
samozaletan
CD
i
w
generator s
nim rotorom (turbo-
serijski motor
( G
generator) bez pri-
(univerzalni motor)
gunag koveza. Sta-
'-

tarski namot u spoju
zvijezdo s
-
+
'lli

motor s kaveznim

i6l
generator s istaknu-
tim pcAovima (stroj
/
rotorom i za!etni m
s unutarnjim polovi-
( )
namotom na stato-
cro) stotarski namot
ru s kondenzatorom
@+
u trokutnome spoju

PriguAnice transformatori, transduktori DIN 40714
Jednostavni
Spojni simbol
Jednostavni

spojni simbol spojni simbol
Spojni simbol


I'
"
sirujni
-fV'VV"\...

transformator

-
jednofazni
,

transformator
spoj

2 odvojena
namota
9
]


3 odvojena
][
naponski
namota
[
transformator



dvofazni

r::
istosmjerni
transformator -
r::
-
mjerni

linijski/
transformator
fazni
--8-
J>
II * I
transduktor
trotazni
9
'$7j7(]
transformator

magnetsko
YNd5
7/


A-A HU;x fJ I... ,f/lO .... '_
'" -
j:t......
'" "",,--"
- . ,-"
I l i!l-::;j;

"> 1 r::'l '
V ":7'1
1;; 7;' //777;

, R<G .
l
,
'"
I
L- l
I .
H22. x 1.5.
I
lA
A
!!!JI/fl, i!W
h
.
l b
. ,
Plan
Oznake obradbe:
stara. NOVeL
---
!tl -
/-
--


Naziv: i
fb",.
fl:,loi!''!i ,,,
SIm. Ha.terfjc.tl
ngere N
iA e/:I,I
P::': ""mwa/:.
1
dTh
Npr,.
Ifl.pr 2.x

O;?7x 31
T
--
I
,

,
--i -

,
"
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
e
Doo/a to.. k
1.2. Obrada i hrapavost povrine (tekstura povrine)
povrine strojnih dijelova su sve one povrine koje su dobivene obradom
odvajana ili nekom od obrade bez odvajanja Stoga, povrine
nisu idealno glatke geometrijske plohe koje razdvajaju dva dijela ili medija, nego su to,
mikroskopski gledano, hrapave plohe karakterizirane nizom neravnina
oblika i rasporeda. hrapavosti povrina moe utjecati na:
o smanjenje izdrljivosti,
a trenje i troenje tamo povrina,
a smanjenje preklopa kod steznih spojeva,
o ubrzavanje korozije.
1.2.1. Novi hrapavosti povrina (ISO 4287:1996 i
ISO 1302:2001):
a) Na crteima
Zahtjevi na hrapavost povrine slovima imaju
e
a
d b
a - zahtjev za hrapavost povrine;
a, b - dva ili vie zahijeva za hrapavost povrine Ra, Ramax, Rz1;
c - postupak obrade ili prevlaka;
d - smjer prostiranja tragova obrade;
e - dodatak za strojnu obradu.
Osnovni simboli:
- doputeni svi postupci (uz napomenu),
- obrada odvajanjem
- obrada bez odvajanja
:t"
A
al
b) cl dl el
B
d'
a) b) c) d) e) f) g}
e

lc
II
it! M
II
ml


I

I (
J::
Slika 1.8 simbola za kvalitete povrine na
crteima
A - osnovni i dopunski simboli i njihove izmjere prema tablici 1.1;
B - dopunski znakovi i slova;
e - potpuni simbol (slova u e mogu biti velika ili mala)
'J)-2.
A m e n k l no6n proji"ciroryo.
..... ~
/

E vropsh n a i n projiCirarvo.
/
@
~ - - -.,.'

11
<p120 H1
Rz 6,1
<p120 h6
SJika 1,12 Zahtjev za stanjem povrine uz kotni broj
Rz 6,5
Ra 1,4
Slika 1.13 Uporaba mjernih crta za isticanje zahtjeva hrapavosti
tijeJa
z
,;--;-
U Ra 1,7
= L Ra 0,9
F'
Slika 1.14 Oznaka hrapavosti u prostora za crtanje

Tablica 1.1 Izmjere simbola i oznaka na slici 1.8
Dimenzije
Visina brojki i slova; h 2,5 3,5 5 7
I--[)ebljina crte za simbole;
0,25 0,35 0,5 0,7
crte za slova; d
--
Visina; H, 3,5 5 7 10
Visina; Hl 7,5 10,5 15 21
Primjena oznaka hrapavosti na dokumentaciji
cro
N
o:;
Ra 0,7
Rp 1,3
mm
10
1
14
30
Rz 11
14 20
1,4 2
20 28
42 60
Slika 1.9 Smjer teksta (poloaj simbola)
Rz 11
Rz 6,5
Rz 11
Rz 6,5
Slika 1.10 Zahtjev za stanjem povrine na obrisu koji predstavlja povrinu
,
<p28
aj
Slika 1.11 Alternativna uporaba pokazne crte
tokareno
Rz 3,5
b)
( J)
Rz 6.4
Rz 1.3
Slika 1.15 Pojednostavljeni prikaz Vi ( povrina s istim kvalitetom)
Rz 6,6
Rz 1.1
Slika 1.16 Pojednostavljeni prikaz V2 ( povrina s istim kvalitetom)
kromirana
/ Rz 1.5
/:///// !

o!
v1 '
13-j
Slika 1.17 Postavljanje zahtjeva za stanje povrine prije i poslije obrade
b) U tekstu izvjetaja, ugovora ili
Slovne oznake za simbole na slici (uz izvomi tekst
APA
-V
(any manufacturing process permitted),
MRR

(material shall be removed),
NMR

(material shall not be removed),
Primjeri:
na crteu
MRR tokareno Rz 3,2
MRR glodano Ra 0,7; Rz1 3,1
MRR U Ra 0,9; L Ra 0,3
NMR Fe/Ni 15 p Cr r; Rz 0,6
MRR Ramax 0,7; Rz1max 3,3
tokoreno

glodano
Ra 0,7
.-l RZ1 3, l
U Ro 0,9
L Ro 0,3
vj' Fe/N; 15 p Cce
Rz 0,6
Ramax 0,7
RZ1max 3,3
1.2.2. Stari hrapavosti povrina
U prilogu ovih materijala, na stranicama koje slijede, su i dvije stranice oznaka
hrapavosti povrine po starom u vrlo saetom obliku.
Prik:azJvQ'!je I kotira '?le oavCVa.
vanjski nav!:!! unuto.mfna.vOJi"
1116

,
I
<:Il
!
I
II)
<:\I
f
Md
j
!
-
!
I I
I
-
I

<
I
!
I
,
e
p - korak
I
'" ll.
If
._ .. _.
\j
(\) -;:;;-
<.o
::g 'k
<;x,) tn
0- -:::.,-
(I <I
(f) <I)
Sklop:
1 - uvrtn/ vi/ak
2. - matica
:3 - podlona
lt -
S - kuc'ite
1
vanjsk/
- ----
strojno reza!,!): nQvq;a (tokarenje)
(ob!tkovQ,!je izla.za za alat) .
A
A
R ~
{ ~
"- l7
-
-
--6
r-----
I-
~
<5
L... _______ ---' ~ ,
unutarnji
Pi, - uspon navq;Cl
p - korak:
(
(2+5)R.
(2+ SJA,
B
dj< du
" iz tabl/ea
prirucmka.
I
5. Strojni dio prikazan nacrtnom projekcijom (N",1I2) u mjerilu M1:2 treba kotirati (mjeriti i upisati kolne
brojeve na mjemice). Nacrtajte isti strojni dio to iznmelriji (samo u pogledu) prema danom planu
dimenzija u priblinom \.ljeni u M 1 :5.
'h
W
6. Kotirajte slijepim kalama (bez kolnih brojeva, ali oznake tf;, R, NI i sL) vratilo, le unesite
. '.
znakove obrade. !<:onus i ploha s utorom za pero fino su
A "I
A-A
-
1--.- 1------ --'-- I- --f{-----f--
A .. I
VRIJEME ZA RAO; 1 sat
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1