Univerzitet u Istonom Sarajevu Saobraajni fakultet Doboj

Informatika I -Seminarski rad Word-

Profesor: prof.dr Danimir Mandi

Uenik: Armin Batalevi

Seminarski rad iz Worda

Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. - Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemaki politiar, voa Nacionalsocijalistike njemake radnike stranke (njemaki: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistika stranka. Bio je apsolutni diktator Njemake od 1934. do 1945., s naslovom Kancelara Reicha od 1933. do 1945. i naslovom poglavara drave Fhrer) od 1934. do 1945.; njegova puna titula bila je Fhrer** und Reichskanzler.

**

Prevedeno sa njemakog doslovce "vodi,voa"

Seminarski rad iz Worda

Bio je odlikovani veteran Prvog svjetskog rata. Pridruio se pretei nacistike stranke, DAP-u (Radnika stranka), 1919., a njezin je voa postao 1921., od kada se stranka naziva NSDAP. Nakon to je zatvoren poslije neuspjelog Pivnikog pua u Bavarskoj 1923., dobio je podrku zbog irenja njemakog nacionalizma, antisemitizma, antikapitalizma i antikomunizma sa svojom govornikom nadarenou i nacistikom promidbom. Kancelarom je postao 1933. i brzo U tri godine rata Njemaka i Sile osovine okupirale su veliku veinu Europe, veinu Sjeverne Afrike, Istone i Jugoistone Azije te Tihi Ocean. Meutim, prevratom na Istonom bojitu, Saveznici prelaze u vodstvo od 1942. pa nadalje. Do 1945. Saveznici su napadali sa svih strana njemaka okupirana podruja i njezine saveznike. Nacistike snage bile su upletene u razna zloinaka dijela tijekom rata, ukljuujui i sustavno ubijanje 17 milijuna civila, od toga priblino 6 milijuna idova i oko pola do milijun i pol Roma Druge mete nacistikog etnikog ienja uvelike su bili i Poljaci, sovjetski civili, sovjetski ratni zarobljenici, ljudi s nedostatcima, homoseksualci, Jehovini svjedoci i ostali. U zadnjim danima rata, pred pad Berlina, Hitler i njegova supruga Eva Braun, da bi izbjegli sovjetsko zarobljenitvo, izvrili su samoubojstvo 30. travnja 1945. je Weimarsku Republiku pretvorio u Trei Reich, dravu s jednostranakim sustavom, s diktatorskom i autokratskom vlau i idealima nacionalsocijalizma.

Tabela1:Lini podatci Roen Preminuo Prethodnik 2.Septembra 1943.g. 30.Aprila.1945.g. Paul von Hindenburg Nasljednik Politika stranka Supruga Zanimanje Karl Dnitz NSDAP Eva Braun politiar, vojnik

Seminarski rad iz Worda

Porijeklo
Adolf Hitler roen je u austrijskom graninom gradu Braunau am Inn 20. travnja 1889., kao etvrto od ukupno estero djece[4] carinskog inovnika Aloisa Hitlera i njegove ene Klare (roene Plzl). Od sve djece preivjeli su on i sestra Paula. Alois je bio vanbrani sin Anne Marie Schicklgruber, a u svojoj 40. godini ivota je promijenio prezime u Hitler. Nikada nije dokazano je li kasniji mu od Aloisove majke zapravo bio i njegov bioloki otac, no Johann Georg Hiedler (Hitler je razliita pisana varijanta istog prezimena) sam nikada nije priznao njegovo oinstvo, iako je nakon smrti naveden kao Aloisov otac u dokumentima. Podatak o nepoznatom oinstvu su saveznici mnogo koristili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su savezniki avioni bacali propagandne letke iznad Njemake koje su zapoinjale s Heil Schicklgruber. Sam Adolf je jednom u ali komentirao da je jedina pametna odluka koju je njegov otac donio u ivotu bila upravo promjena prezimena. Zbog posla obitelj Aloisa Hitlera preseljavala se esto: prvo iz Braunaua u Passau, zatim u Lambach te najposlije u Leonding kod Linza. Alois je opisivan kao strog i hladan ovjek; po izjavama keri, Paule, Adolf mu se znao suprotstavljati zbog ega je esto dobivao batine. Majka Klara je bila vrlo brina i popustljiva i Adolf ju je jako volio.

Seminarski rad iz Worda

Postoje takoer izvori koji upuuju da je Adolf Hitler dijelom idov to je obilno koriteno u propagandi politikih protivnika, a prije pogubljenja je isto tvrdio i njegov suradnik Hans Frank. Navodno je Hitlerova baka, majka njegovog oca Maria Schicklgruber, zaela dijete dok je bila slukinja u jednoj idovskoj obitelji u Grazu. Ove tvrdnje pobijaju povjesniari Werner Maser i Ian Kershaw jer su idovi bili protjerani iz Graza u 15. stoljeu te nisu imali pravo ivjeti u Grazu za vrijeme kada je Maria Schicklgruber navodno radila kao slukinja u tom gradu.

kolovanje

U osnovnoj koli je bio dobar uenik, a isticao se i drutvu svojih vrnjaka. 1900. nakon zavrene osnovne, Alois je odluio da mu sin upie Realschule i njegovim stopama krene u inovniku karijeru, iako je ta ideja Adolfu bila potpuno odbojna jer je elio postati umjetnik. U srednjoj koli nije bio uspjean: morao je ponavljati prvu godinu, a u kasnijim je iao na popravne ispite. Iako je kasnije tvrdio da je jako volio povijest, zemljopis i vjeronauk, i iz tih predmeta je imao prosjene ocjene. Do kraja je zbog loih ocjena bio prisiljen prijei u drugu kolu. Hitler opravdava svoj lo uspjeh eljom da na taj nain razljuti oca s kojim se nije slagao; iako je loe ocjene imao i nakon oeve smrti 1903., u pozadini njegove odbojnosti prema koli vjerojatno jest sukob s ocem. Veina profesora tvrdi da se mladi Hitler nije ni po emu isticao, ni na pozitivan ni na negativan nain; neki smatraju da je bio bistar, ali nedovoljno zainteresiran te da je imao problema s autoritetom. Profesor povijesti, Leopold Poetsch, ga je svojim priama o njemakoj povijesti i mitologiji zainteresirao te je od njega upio ideje pangermanskog nacionalizma. Nakon zavretka Realschule 1905., Hitler nije nastavio s daljnjim kolovanjem. Nije pokazivao ni elju za bilo kakvim radom, a financijsko stanje obitelji ga nije ni prisiljavalo na to. Umjesto toga, uz potporu svoje popustljive majke, proveo je dvije godine ivei neurednim ivotom, itajui knjige, svirajui klavir, slikajui i sanjajui da e jednom postati veliki umjetnik. Ovo razdoblje je opisao kao "najljepe u ivotu". Druio se s Augustom Kubizekom, mladiem koji je dijelio Hitlerove snove i bio vrlo fasciniran njime i njegovim idejama.

Seminarski rad iz Worda

Prvi svjetski rat

Godine 1913. dobio je pravo na preuzimanje oevog nasljedstva, a istodobno se bojao kazne zbog izbjegavanja regrutacije jer se nije elio boriti u habsburkoj vojsci. Odluio je pobjei u Mnchen, no Austrijske vlasti su ga i tamo pronale. Nakon medicinskog pregleda je proglaen fiziki nesposobnim za vojnu slubu (tada mu je izmjerena i visina: 174 cm). S vojnom otpusnicom vraa se u Mnchen i ulaskom Njemakog Carstva u 1. svjetski rat oduevljeno pristupa Bavarskoj vojsci ve 2. kolovoza 1914. Dana 20. listopada je zavrio obuku i dodijeljen je tzv. Listovu puku s kojim je poslan u Belgiju gdje je 29. listopada sudjelovao u prvoj bitci u kojoj je izginula veina puka. Hitler je u vojsci bio kurir[8]; iako to u Mein Kampfu nije spomenuo, sugerirajui tako da je bio obian vojnik, omalovaavanje njegove slube od strane politikih neprijatelja je neopravdano: od osam kurira u njegovom puku, troje ih je poginulo, a jedan je ranjen. I sam Hitler se nekoliko puta naao u situacijama u kojima je preivio pukom sluajnou. U studenom 1914. je promaknut u in kaplara, a u prosincu je dobio eljezni kri II. klase. Do kraja rata Hitler nije vie napredovao u inovima; Kershaw smatra da je sam Hitler odbijao razgovore o njegovom daljnjem promaknuu (koje je jedno vrijeme bilo razmatrano iako su neki nadreeni smatrali da mu nedostaju "vjetine voe") jer nije elio otii iz puka u kojem se osjeao ugodno; drugi povjesniari smatraju da je razlog njegovo austrijsko dravljanstvo. Hitlera su suborci smatrali udakom. Iako su mu neki zamjerali nekritiki odnos prema nadreenim asnicima, nije bio posebno nepopularan. Ni tada nije imao posebno bliskih prijatelja, veinu vremena je provodio itajui, nije pio, puio, niti posjeivao javne kue (tvrdio je "da nema vremena za ene"), svoje dunosti i rat je shvaao vrlo ozbiljno. U kolovozu 1918. je dobio eljezni kri I. klase; kaplari su rijetko primali ovo odlikovanje. Kraj rata Hitler je doekao u bolnici gdje se lijeio od kratkoronog sljepila koje je zadobio trovanjem bojnim otrovom. okiran kapitulacijom carske Njemake u studenom 1918, Hitler je ostao u uvjerenju da njemaka vojska nije bila poraena u ratu, nego je, navodno, "izdana" od skupine koju su inili ratni profiteri, idovi, socijalisti, trajkai i razni nenjemaki "unutarnji neprijatelji" koji su se uvukli u vladajue strukture.

Nacistiki reim

Seminarski rad iz Worda

Osiguravi apsolutnu politiku vlast bez veinske podrke njemakog birakog tijela, Hitler je htio zadobiti njihovo povjerenje kroz svoje govore, kao i kroz vjetu medijsku kampanju koju je provodio njegov ef propagande Dr. Joseph Goebbels. Goebbels je u suradnji s Hitlerom i Nacistikom partijom uspio uvjeriti veinu Nijemaca da je Hitler bio spasitelj Njemake od ekonomske depresije, komunista, Versajskog ugovora i jarma idova.

Gospodarstvo i kultura
im je zadobio mo, Hitler je pokrenuo jednu od najveih ekonomskih ekspanzija Njemake. Poveao je industrijsku proizvodnju** i pokrenuo je velike graevinske pothvate: izgradnju auto cesta (autobahn), eljeznica, akumulacijskih jezera, stanova... Kroz ovu ekspanziju ostvario je gotovo potpunu zaposlenost, i proirio je ekonomsku i industrijsku bazu. Kroz propagandu i razne druge programe promovirao je razvoj zdravstva, kolstva i obiteljskog ivota u kojem mukarci rade dok ene brinu za "kuu, djecu i odlaske u crkvu". Hitler je elio perfekciju (po nacistikim idealima), te je sponzorirao velike arhitektonske projekte, a jedan od njih bile su i ljetne olimpijske igre u Berlinu 1936. One su predstavljene kao reprezentacija Njemake vrline. Albert Speer je imao titulu glavnog arhitekta Rajha, a napravljeni su i planovi o preureenju Berlina (Germania) po uzoru na stari Rim.

**

Upravo dananja najjaa automobilska kompanija je na njegov zahtjev osnovana "VW-Volks Wagen"

Seminarski rad iz Worda

Put do poraza
U Bitci za Staljingrad njemaka vojska je pretrpjela prvi ozbiljni poraz u ratu, dok je u sjevernoj Africi Britanija porazila njemake snage u bitci kod El Alameina slomivi Hitlerove planove da osvoji Sueski kanal i Srednji Istok. Ovi porazi napravili su preokret u Drugom svjetskom ratu, jer su poslije njih Hitlerovi vojni potezi postali eratini, dok je svakim danom njemaka vojna sila i ekonomija slabila. Hitlerovo zdravlje je postalo sve slabije: lijeva ruka mu je drhtala, a Hitler je imao tekoe kontrolirati je. Biograf Ian Kershaw smatra da je Hitler bolovao od Parkinsonove bolesti.[18] Hitler je objavio rat SAD-u 11. prosinca 1941. zbog pakta s Japanom, i time je stavio Njemaku protiv koalicije koju su sainjavale: SAD (najvea industrijska i financijska sila tog vremena) Britanska imperija - najvea tadanja zemaljska imperija jedna od najmnogoljudnijih nacija svijeta - Sovjetski savez. Nakon iskrcavanja saveznika u Siciliji i na Talijanski poluotok 1943., Hitlerov saveznik Benito Mussolini je zbaen s vlasti. Na istoku je Crvena armija zapoela s potiskivanjem njemakih snaga s teritorija SSSR-a. Dana 6. lipnja 1944. saveznici se iskrcavaju na obalama sjeverne Francuske, i tako su otvorili zapadni front. Realisti unutar njemake vojske uvidjeli su da je poraz neizbjean, i jedna skupina asnika skovala je urotu da se Hitler ubije. Dogovoreno je da se Hitler ubije podmetnutim eksplozivom koji je bio skriven u torbi. Ovu akciju je trebao izvesti Claus von Stauffenberg, postavljanjem bombe u Hitlerovom vojnom tabu tzv. Vujem gnijezdu 20. srpnja 1944. Bomba je bila razorna no nije uspjela ubiti Hitlera, ak niti ga teko raniti. Poslije ovog napada Hitler se osvetio svim urotnicima, ubivi vie od 4000 ljudi i tako je razbio pokret otpora .**

Poraz i smrt
Krajem 1944., sovjetske vojne snage su istisle zadnje njemake jedinice s teritorija kojeg su drali prije 1941. godine, i poeli su ulaziti u podruje Centralne Europe, dok su zapadne vojske zapoinjale prodor u Njemaku. S vojnog gledita Njemaka je izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa saveznikom snagama, te su zbog toga

**

Shirer 1990

Seminarski rad iz Worda

njemake snage nastavljale borbu. Zadnji mjeseci rata prolaze u po njegovom nareenju vrenoj medijskoj kampanji o obnovi uda dinastije Brandenburg koje e spasiti Njemaku. Bez obzira na tu "nadu" u travnju 1945. kad je Crvena armija dola na domak granica Berlina, mnogi su Hitlerovi savjetnici predlagali da se Hitler skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje odrati, no Hitler je bio odluio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Na ovo odluku je uvelike utjecao Joseph Goebbels.Poto je Crvena armija opkolila parlament u centru grada gdje se Hitler nalazio u jednom od bunkera, smatra se da je Hitler izvrio samoubojstvo 30. travnja 1945. pitoljem u glavu. Hitlerovo tijelo kao i tijelo Eve Braun (dugogodinje ljubavnice i ene koju je oenio par dana prije smrti), naeno je spaljeno u vrtu parlamenta .

Seminarski rad iz Worda

10

Tabela 2: Ua porodica Eva Braun Alois Hitler Paula Hitler Alois Hitler Bridget Dowling Angela Hitler Raubal Maria Schicklgruber ljubavnica koju je oenio nekoliko dana prije smrti otac sestra polubrat urjakinja polusestra baka

Literatura: http://hr.wikipedia.org/wiki/Adolf_Hitler#cite_note-18

Sadraj