Filozofski fakultet u Rijeci Odsjek za psihologiju Razvojna psihologija I. Ak.god. 2004./2005.

STRAHOVI U DJETINJSTVU

Stjepan tajduhar

08.04.2005.

UVOD
Strahovi i razliiti oblici anksioznosti sastavni su dio razvoja svakog djeteta , a me usobno vrlo isprepleteni i teko ih je razlikovati. Dok strahovi ukljuuju istovjetne reakcije na specifine podraaje, anksioznost je u veoj mjeri difuzna reakcija na nespecifine podraaje. Epstein (1972; prema Vuli-Prtori,2002) navodi kako kod anksioznosti postoji dominantan osjeaj neugode koji je vremenski trajniji, dok kod straha neugoda nestaje brzo nakon rjeavanja opasne situacije. Pokuaji klasifikacije strahova su esti te tako Poulton i sur.(1997; prema VuliPrtori,2002) djeje strahove klasificiraju u etiri kategorije obzirom na njihov sadraj : socijalni strahovi, specifini, agorafobini strahovi te viestruki strahovi. Ollendick (1995; prema Vuli-Prtori,2002) navodi kako su najei strahovi kod djece konzistentni kroz dob, spol i kulturalnu pripadnost, a dijeli ih u pet osnovnih kategorija : strah od neuspjeha i kritiziranja, strah od nepoznatog, strah od ozlje ivanja i malih ivotinja, strah od opasnosti i smrti te strah od medicinskih postupaka. Prema Reissiovoj teorija fobija, strahova i paninih napada (1991; prema Vuli-Prtori,2002) postoje tri temeljna i vei broj svakodnevnih strahova. Temeljni su strahovi prema Reissu oni koji ukljuuju one podraaje koji su zastraujui za veinu ljudi, a ine ih strah od ozljede i bolesti koji ukljuuje strah od smrti, strah od negativne evaluacije te anksiozna osjetljivost odnosno strah od straha. Svakodnevni strahovi su pak oni koji se logiki mogu reducirati na temeljne strahove, a neki od njih su strah od ivotinja, visina te socijalni strahovi. Iako su strahovi sastavni dio razvoja svakog djeteta, doga a se da postanu toliko intenzivni i dugotrajni da rezultiraju znaajnom neugodom i uznemirenou djeteta. U takvim se sitacijama namee pitanje radi li se o prolaznom strahu ili se radi o anksioznim poremeajima i fobijama. U razlikovanju normalnih od patolokih oblika strahova koristi se pet osnovnih kriterija : 1. situacijska primjerenost - strah se procjenjuje obzirom na kontekst u kojem se javlja te se procjenjuje njegova primjerenost i opravdanost u odre enoj situaciji 2. intenzitet simptoma, koje se moe kretati od blaih simptoma pa sve do paninog napada, a najee varira ovisno o stupnju i blizini zastraujue situacije

3. trajanje simptoma kao dijagnostiki pokazatelj te je odre en kriterijima. Tako je npr. kod mjeseci. 4. stupanj u kojem simptomi ometaju svakodnevno funkcioniranje - odnosi se na znaajnu neugodu ili potekoe na planu socijalnog, kolskog i svakodnevnog funkcioniranja 5. razvojna primjerenost straha - u sluaju kada simptomi nisu primjereni dobi djeteta, kada postanu toliko intenzivni da ometaju svakodnevno djetetovo funkcioniranje dijgnosticira se anksiozni poremeaj Sadraj samih strahova mijenja se s vremenom kao rezultat djetetovih razvojnih iskustava i poveanih kognitivnih sposobnosti, te su tako neki od najeih strahova djece predkolske dobi strah od ivotinja, strah od lijenika, strah od pljakaa, otmiara i lopova, strah od vremenskih nepogoda, strah od imaginarnih bia te noni strahovi i more. Obzirom na broj strahova istraivanja su pokazala kako mla a djeca doivljavaju vei broj strahova od starije djece, te kako djevojice doivljavaju vei broj strahova od djeaka(Vuli-Prtori,2002). osoba mla ih od 18 godina za dijagnozu specifine fobije ili generaliziranog anksioznog poremeaja potrebno da simptomi traju najmanje 6

METODA
Problem : utvrditi dominantne izvore straha kod djece, te usporediti dominantne strahove djeaka i djevojica Ispitanici : u vjebi je sudjelovalo 42 djece (M=20, =22) iz 5 vrtia na podruju grada Rijeke, prosjene dobi 5,5 godina. Pribor : u vjebi je koritena Skala strahova (Ryall i Dietiker,1979) namjenjena ispitivanju strahova kod djece u dobi od 4-12 godina metodom samoprocjene.

Postupak : vjeba je provedena u 5 vrtia na podruju grada Rijeke, a provodili su je studenti 2. godine psihologije. Studenti su podjeljeni u 5 grupa koje su ile u razliite vrtie. Po dolasku u vrti zadatak je bio ispitati jednog djeaka i jednu djevojicu. Ispitivanje je provedeno na nain da je student s djetetom razgovarao odvojeno od ostale djece u vrtiu, ispitujui dijete o njegovim strahovima. U uputi se djetetu objasni da e ga se pitati boji li se nekih ljudi, stvari ili doga aja te da pritome moe rei da li se uope ne boji, da li se malo boji ili da li se jako boji . U ispitivanju je koritena Skala strahova (Ryall i Dietiker,1979) koja se nalazi u prilogu. Kako bi se utvrdilo dominantne izvore straha kod djece, odgovor uope se ne boji bodovan je s 0, odgovor malo se boji s 1, a odgovor jako se boji s 2 boda.

REZULTATI I DISKUSIJA
Primjenom Skale strahova eljeli smo utvrditi dominantne izvore straha kod djece starije predkolske dobi. U Tablici 1. prikazano je 10 najeih te 10 najrje ih izvora straha kod ispitane djece
Tablica 1. Deset najeih i najrje ih strahova kod ispitane djece starije predkolske dobi Strah od : morskih pasa otmice runih snova zmija pitolja udovista smrti kue s duhovima mranih,praznih soba potresa brae runo nacrtati ravnatelja tete odgajateljice maaka pasa ne znati pjesmicu tate tui se zubara Aritmetika sredina 0,93 0,79 0,76 0,74 0,71 0,71 0,69 0,69 0,67 0,64 0,05 0,12 0,12 0,14 0,14 0,19 0,21 0,21 0,26 0,29 Standardna devijacija 0,921 0,871 0,878 0,767 0,864 0,835 0,897 0,869 0,874 0,821 0,309 0,395 0,453 0,472 0,417 0,505 0,565 0,520 0,627 0,673 N 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 42 n a j e i s t r a h o v i

n a j r j e i

s t r a h o v i

Iz tablice je vidljivo kako se ispitana djeca najvie boje morskih pasa, otmice, runih snova, udovita itd, to se moe dovesti u vezu s razvojnom dobi ispitane djece. Dobiveni podatci o najeim strahovima djece u skladu su s podatcima koje navodi Vuli-Prtori(2002), te se moe uoiti kako me u najee strahove spadaju strah od ivotinja (strahovi od morskih pasa i zmija), strah od otmiara (strah od otmice), strah od vremenskih nepogoda (strah od potresa), strah od imaginarnih bia (strah od udovita) te noni strahovi i more. Nadalje se tako er eljelo utvrdit koji su dominantni strahovi kod djeaka i djevojica (Tablica 2.)
Tablica 2. Deset dominantnih strahova kod djeaka i djevojica Strah od : smrti morskih pasa zmija otmice udovista kue s duhovima lavova i tigrova medvjeda vatre biti bolestan Djeaci Aritm.sred. ,75 ,75 ,60 ,60 ,60 ,55 ,55 ,50 ,45 ,45 Std.devijacija ,910 ,910 ,754 ,883 ,821 ,887 ,759 ,827 ,686 ,826 Strah od: pitolja runih snova morskih pasa otmice injekcije potresa mranih,praznih soba zmija otrova kue s duhovima Djevojice Aritm.sred. 1,18 1,14 1,09 ,95 ,95 ,91 ,91 ,86 ,86 ,82 Std.devijacija ,853 ,889 ,921 ,844 ,899 ,868 ,921 ,774 ,941 ,853

Iz tablice je vidljivo kako kod djeaka dominiraju strah od smrti, strah od ivotinja te strah od otmice, dok su kod djevojica dominantniji strah od pitolja, runih snova te morskih pasa. Zajedniki strahovi djeaka i djevojica su strah od morskih pasa, strah od zmija, strah od otmice, strah od udovita te strah od kue s duhovima. Iz Tablice 2. tako er se moe uoiti da samoprocjene djeaka na skali strahova imaju neto nie intenzitetne vrijednosti nego samoprocjene djevojica. Iz tog razloga smo provjerili ima li razlike izme u ukupnih strahova me u spolovima, te je t-test pokazao statistiki znaajnu razliku (t= 2.07,p< 0.05) izme u ukupnih strahova djeaka i djevojica, te djeaci(aritm.sred.=15,40 ; st.dev.=19,14) iskazuju manje strahova koji su slabijeg intenziteta negoli djevojice (aritm.sred.=30.05 ; st.dev. =25.86).

Tablica 3. Individualni rezultati i prosjeni rezultati (aritmetika sredina) grupe.

Individualni rezultat 53 M 8

Grupni rezultat 30,05 M 15,40

Iz tablice je vidljivo kako su rezultati djece koju sam ja ispitao razliiti od prosjenih rezultata grupe, te je t-testom utvr eno kako se rezultat djeaka ne razlikuje statistiki znaajno od prosjenog rezultata svih djeaka (t=1,73 ; p>0,05), dok se rezultat djevojice znaajno razlikuje od prosjenog rezultata svih djevojica (t=4,16 ; p<0,01), te je djevojica koju sam ja ispitivao iskazala neto vie strahova negoli grupa.

ZAKLJUAK
Dobiveni rezultati pokazuju da su me u ispitanom djecom openito najei strahovi od morskih pasa, strah od otmice te strah od runih snova, dok su se najrje ima pokazali strah od brae, runog crtanja i ravnateljice. Me u djecom su tako er utvr ene i spolne razlike u strahovima, te se tako se djeaci najee boje smrti, morskih pasa i zmija, dok se djevojice najee boje pitolja, runih snova i zmija. Spolne razlike su tako er uoene i u intenzitetu procjenjenih strahova, te su openito intenzitetne razine strahova kod djeaka nie nego kod djevojica. Sam posjet vrtiu protekao je u zanimljivoj i zabavnoj atmosferi u kojoj su djeca pristala na suradnju, iako je bilo vidljivo kako im nakon nekoliko pitanja vie nije bilo zanimljivo. No iako se ispitivanje djeteta nastojalo provesti podalje od druge djece, takvu situaciju bilo ja nemogue izbjei te je nerijetko uz dijete koje se ispituje bilo prisutno jo par njihovih prijatelja. Uslijed toga, ini mi se da su i odgovori djetata bili neto neiskreniji i podloniji procjeni od strane drugih, to je posebno bilo uoljivo dok sam ispitivao djeaka koji se pred prijateljima pokazivao hrabrim.

LITERATURA
Vuli-Prtori,A.(2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5, 271-293