Predavanja:

Dr.sc.Suzana Markovi,docent
E-mail: suzanam@hika.hr

Vjebe:
Ana Vuak, dipl.oec.
E-mail: vucaka@yahoo.com



STATISTIKA

Temeljni pojmovi

1. to je statistika?
2. to je predmet izuavanja statistike?
Statistika je znanstvena disciplina koja se bavi prikupljanjem,. analizom i tumaenjem podataka masovnih
pojava.
3. to je deskriptivna, a to inferencijalna statistika?
Statistika se kao znanstvena metoda dijeli na:
Opisnu (deskriptivnu) i Inferencijalnu (induktivnu, analitiku)

Deskriptivna statistika sastoji se od primjene postupaka kojima se podaci ureuju, te tabelarno i grafiki
prikazuju.
U sklopu DS provodi se i raznovrsna brojana analiza.
Rezultati statistike analize dobiveni primjenom metoda DS slue za donoenje sudova o pojavi koju oni
predouju.

Inferencijalna statistika
Temelj IS je uzorak, tj. podaci o dijelu jedinica statistikog skupa. Na temelju podataka o dijelu zakljuuje
se o svojstvima cjeline.

Primjenom metoda IS, a na temelju tih podataka iz realnog ili zamiljenog skupa, donose se sudovi o cjelini
(skupu).

5.Statistiki skup
Statistiki skup je temeljni pojam u statistici.
Statistiki skup sastoji se od jedinica kojima se ispituje (mjeri) jedno svojstvo ili vie svojstava (varijabli,
obiljeja) koja od jedinice do jedinice oituju statistiku promjenjivost.

Broj jedinica naziva se opsegom skupa.

Prema opsegu se statistiki skupovi dijele na:
konane i beskonane, te stvarne i zamiljene.

Podaci o danoj varijabli za svaki element statistikog skupa tvore skup podataka koji se naziva
statistikom populacijom odnosno osnovnim skupom.

Podskup statistikog skupa naziva se uzorkom. Uzorkom se takoer smatraju podaci o dijelu statistike
populacije.








www.belimantil.info 2
7.Statistika obiljeja (varijable) dijele se na:

Svojstva jedinica po kojima se lanovi statistikog skupa razlikuju ili jedni drugima nalikuju nazivaju se
statistikim obiljejima, odnosno statistikim varijablama.

KVALITATIVNO obiljeje se naziva kategorijalnim.
Nominalno obiljeje oznaava svojstvo jedinice skupa koje se izraava opisno. Podvrste nominalnih
obiljeja su atributivna i geografska obiljeja.
Atributivnim obiljejem izraava se opisom svojstva (atribut) elementa statistikog skupa (npr. pismenost,
narodnost, vrsta proizvoda, nain plaanja rauna i sl.)
Geografsko ili prostorno obiljeje je nominalno obiljeje kojim se oznaava mjesto s kojim je jedinica
statistikog skupa u nekoj vezi (npr. mjesto regulacije tvrtke, mjesto roenja, mjesto porijekla turista i sl.)
Obiljeje kojim se izraava stupanj nekog svojstva naziva se redoslijednim, odnosno ureajnim
obiljejem, ili obiljejem ranga (npr. ocjena).

KVANTITATIVNA ili numerika obiljeja izraavaju se brojano. Ako obiljeje poprima konaan broj
vrijednosti, naziva se prekidnim (diskontinuiranim, diskretnim) numerikim obiljejem (npr. broj uenika u
razredu). Obiljeje koje moe poprimiti bilo koju vrijednost iz nekog intervala jest neprekidno
(kontinuirano) obiljeje (npr. visina, teina, stopa nezaposlenosti, potronja elektrine energije i sl.).

Vrijednosti numerikog obiljeja tvore mjerne skale. Vrste mjernih skala: nominalna, ordinalna (rang),
intervalna i omjerna.

7.Vrste i izvori statistikih podataka

Podaci e se smatrati statistikim ako su prikupljeni prema odreenom planu prikupljanja, odnosno
poznatom nacrtu eksperimenta, ako su varijabilni i ako ih je dovoljan broj.

Izvori podataka mogu biti: primarni i sekundarni.

Primarni podaci se prikupljaju na temelju plana promatranja ili eksperimenta(reprezentativniji), a njihov
opseg i struktura ovise o zadacima odreenog istraivanja (skuplji).

Sekundarni podaci rezultat su djelatnosti drugih institucija, odnosno subjekata (pojavljuje se greka).
Suvremeni je pristup podacima preko informacijskih sustava (internet i intranet), zato su jeftiniji.





STATISTIKA OBILJEJA
(VARIJABLA)
KVALITATIVNA

KVANTITATIVNA

- Nominalna: atributivna i geografska
-Redoslijedna (ureajna, rang)
-prekidna (diskretna)
-neprekidna (kontinuirana)
www.belimantil.info 3
10. Kako nastaje statistiki niz?

UREIVANJE I PRIKAZIVANJE PODATAKA

Ureivanje statistikih podataka provodi se nakon prikupljanja podataka.

Da bi se mogli koristiti prikupljenim podacima potrebno ih je urediti i prikazati u odgovarajuem obliku.

Ureivanje podataka provodi se na razliite naine. Podaci se navode prema nekom pravilu ili se
grupiraju.

Ako se podaci grupiraju istodobno prema modalitetima dvaju ili vie obiljeja, rije je o
dvodimenzionalnom ili viedimenzionalnom grupiranju.

Ureivanjem podataka nastaje statistiki niz. Statistiki nizovi pregledno se prikazuju u tabelama i
grafikonima.


FORMIRANJE STATISTIKIH NIZOVA

Grupiranje je postupak kojim se statistiki skup raslanjuje u disjunktne podskupove prema oblicima
obiljeja,i to tako da se u svaki podskup rasporede jedinice s jednakim, odnosno jednakim i slinim oblikom
obiljeja.

Broj jedinica statistikog skupa koje imaju isti oblik obiljeja naziva se frekvencijom. Zbroj frekvencija
ini opseg skupa.

Grupiranjem se dobiva statistiki niz. Statistiki niz grupiranih podataka je skup parova razliitih oblika
obiljeja s pripadajuim frekvencijama.

Disjunktni podskupovi nemaju nijedan zajedniki element.


VRSTE STATISTIKIH NIZOVA

Statistikih nizova ima onoliko vrsta i podvrsta koliko ima vrsta i podvrsta obiljeja.

Grupiranjem kvalitativnih podataka, te nizanjem grupa s pripadajuim frekvencijama nastat e kvalitativni
statistiki niz. Urede li se podaci o modalitetima nominalne varijable doi e do nominalnog niza.
Redoslijedni niz nastaje ureenjem podataka o rang varijabli. Nominalni i redoslijedni niz ubrajaju se u
kvalitativne statistike nizove.

Nizanjem numerikih grupa nastaje numeriki ili kvantitativni niz.
Kronoloko ureivanje podataka ini posebnu vrstu niza koji se zove vremenski niz.

11. to je tabeliranje i emu slui?
12. Nabrojite vrste statistikih tabela?

TABELIRANJE

Tabeliranje je postupak svrstavanja podataka u sheme, redove i stupce - tabele, prema odreenom pravilu.
Tabelarnim nainom prikazivanja olakava se praenje statistikih podataka, a time i zakljuci o pojavama
koje oni predouju.
Postoji vie vrsta tabela.
www.belimantil.info 4

13. Koje se tabele nazivaju izvjetajnim?
One u kojima se navode svi prikupljeni podaci zovu se izvjetajnim tabelama.

Analitika tabela sadri dio ureenih podataka izdvojenih za odreenu analizu. Analitike su tabele manjih
dimenzija.

Tabele se dalje dijele na: jednostavne, skupne i kombinirane.

Jednostavna statistika tabela sadri samo jedan statistiki niz.

U skupnoj statistikoj tabeli nalaze se dva statistika niza ili vie njih. Nizovi prikazani u skupnoj tabeli
odnose se na podatke razliitih skupova, ureenih prema oblicima istog obiljeja.

U kombiniranoj tabeli prikazani su podaci grupirani istodobno prema dva ili vie obiljeja.

Tablica se sastoji od zaglavlja (preko cijele tablice vodoravno, prvi okomiti stupac je PRETKOLONA,
najira sredina zove se BROJANI DIO TABLICE (POLJE TABLICE), krajnji desni stupac zove se
ZBIRNI STUPAC. U dnu vodoravno nalazi se preko cijele tablice ZBIRNI RED (SUME STUPCA).

Naslov tablice:

ZAGLAVLJE



P
R
E
T
K
O
L
O
N
A

BROJANI DIO
(POLJA TABLICE)







Z
B
I
R
N
I

S
T
U
P
A
C




ZBIRNI RED (SUME STUPACA)


Izvor:

14. emu slui grafiko prikazivanje u statistici? Nabrojite vrste grafikona.


GRAFIKO PRIKAZIVANJE

-iz njega moemo zakljuiti neto o pojavi koju promatramo

VRSTE GRAFIKONA

POVRINSKI LINIJSKI

- stupci (jednostavni, dvostruki, - linijski grafikon (numeriki i vremenski niz)
viestruki, razdijeljeni) - poligon frekvencija (numeriki niz)
- strukturni krug i polukrug
- kvadrat (Varzarov znak)
- Histogram (numeriki niz)
- Kartogrami, a to su dijagramska karta,
statistika karta, piktogram (geografski niz).
www.belimantil.info 5

Grafikon stupaca

Grafikon stupaca je povrinski grafikon statistikog niza koji se crta u pravokutnom koordiniranom sustavu.
Frekvencije se prikazuju pravokutnicima (stupcima) jednakih osnovica.

Tablica turistikih noenja u RH 1997. godine

VRSTA OBJEKTA NOENJA U 000 (Fi)
Hoteli 11.247
Turistika naselja 3.791
Radnika odmaralita 685
Kampovi 7.857
Kuanstva (privatne osobe, stanovi i sl.) 5.660
Ostali objekti 1.075
UKUPNO 30.314
Izvor: Mjeseno izvjee, broj 10,1998.,str. 59

STUPAC MORA BITI OBAVEZNO JEDAN CENTIMETAR, KOLIKA JE IRINA STUPCA TOLIKI JE
I RAZMAK IZMEU STUPACA (kod crtanja grafikih prikaza); CRTATI VEI GRAFIKON

Tablica turistikih noenja u RH 1997. godine















Izvor: Mjeseno izvjee, broj 10,1998.,str. 59

Shema jednostavnih stupaca

Dvostruki stupci

Usporedba vie nizova se provodi dvostrukim odnosno viestrukim stupcima.

Tabela: Vanjskotrgovinska razmjena RH u 1996. prema ekonomskoj namjeni proizvoda.
NAMJENA PROIZVODA IZVOZ (u mil.kuna) UVOZ (u mil.kuna)
Proizvodi za reprodukciju 12.087 22.280
Proizvodi za investicije 3.734 8.164
Proizvodi za potronju 8.657 11.593
UKUPNO 24.478 42.037
Izvor: Statistiki ljetopis RH,1997.str 316

Razmak stupaca obavezno 1 cm.Svaki grafikon i tabela moraju imati naslov obavezno.
12000



10000



8000



6000



4000



2000
N
o

e
n
j
a

u



0
0
0

Hoteli turistika radnika kampovi kuanstva ostali objekti
naselja odmaralita

vrste objekata

www.belimantil.info 6

Tablica: Vanjskotrgovinska razmjena RH u 1996. prema ekonomskoj namjeni proizvoda.
















Izvor: Statistiki ljetopis RH,1997.str 316

primjer dvostrukih stupaca

Razdijeljeni stupci

Razdijeljenim se stupcima prikazuje statistiki niz kod kojega se frekvencije rastavljaju na dva ili vie dijela.
Mogu se crtati na osnovu apsolutnih i relativnih frekvencija.



Grafikon s krugovima

Krugom se mogu prikazati nominalni nizovi tako da se istakne struktura skupa, usporede opsezi dvaju ili
vie statistikih nizova, te usporedi opseg i strukturu vie statistikih nizova.

Ako je svrha grafikona prikazati strukturu skupa, osim strukturnog stupca, koristi se i strukturni krug.
Polumjer strukturnog kruga odreuje se proizvoljno. Dijelovi kruga, isjeci (sektori), proporcionalni su
frekvencijama niza. Za njegovo crtanje, treba izraunati broj stupnjeva sektora kruga. Krug ima 360
stupnjeva, a stupnjevi sektora jesu:
fi-zadano
180 *
N
f
S
i
i
= ; N-ukupno



Tabela: Zaposleno osoblje u trgovini prema djelatnostima poslovnih subjekata u RH 1997.

DJELATNOST POSLOVNIH
SUBJEKATA

Broj zaposlenih
fi
SEKTORI KRUGA
360 *
N
f
S
i
i
=
Trgovina na malo 45.674 258,46
Trgovina na veliko 7.719 43,68
Ostale djelatnosti 10.224 57,86
UKUPNO 63.617 360,00
Izvor:Statistiki ljetopis RH,1998.,str. 347

30 000



25 000



20 000



15 000



10 000



5 000
m
i
l



k
u
n
a

Namjena proizvoda

Legenda: izvoz

uvoz
www.belimantil.info 7
Zaposleno osoblje u trgovini prema djelatnostima poslovnih subjekata u RH 1997.







Strukturni krugovi primjenjuju se i za usporedbu vie nominalnih nizova. Usporeivati se moe i njihov
opseg.

Grafikon kojim se usporeuje struktura vie nominalnih nizova s istim nominalnim obiljejem zove se
grafikon strukturnih krugova.
Usporeuje li se istodobno opseg skupova i njihova struktura, rije je o grafikonu proporcionalnih
strukturnih krugova. Tim se grafikonom mogu usporeivati frekvencije istog niza.
Grafikon vie strukturnih krugova konstruira se ovako: najprije se nacrtaju krugovi jednakih polumjera s
ishoditem na istom zamiljenom pravcu, a zatim se za svaki krug pomou frekvencija izraunaju stupnjevi
kruga.

U grafikonu proporcionalnih strukturnih krugova razlike u povrinama krugova razmjerne su razlikama
opsega skupova. Usporedbom isjeaka krugova uoavaju se razlike u veliinama frekvencija istih nizova. Za
crtanje grafikona potrebno je odrediti povrinu kruga (P=r
2
) i polumjer kruga:
[
=
P
r

Grafikon strukturnih polukrugova

Struktura dvaju nominalnih nizova usporeuje se i strukturnim polukrugovima. Ako se istodobno
usporeuju opseg i struktura nizova, mogu se primijeniti proporcionalni strukturni polukrugovi.

Za crtanje proporcionalnih strukturnih polukrugova, osim sektora polukruga potrebno je odrediti i radijuse i
strukturne isjeke primjenom slijedeih izraza:

[
=
P
r
2
;P= ukupno iz tabele 180 *
N
f
S
i
i
=


Tabela: Prihodi i rashodi od putovanja u mil USD
GODINA PRIHODI RASHODI ISJEAK ZA
PRIHODE
(D/C*180)
ISJEAK ZA
RASHODE
(D/C*180)
1997. 2.529,1 521,4 86,62 83,67
1998. 2.726,3 600,3 93,38 96,33
UKUPNO 5.255,4 1.121,7 180,00 180,00
Izvor:Statistiki ljetopis RH,1998.,str. 347

86 , 57
14 , 3
4 , 5255 2 2
=

= =
[
P
r
p
7 , 26
14 , 3
7 , 1121 2
=

=
R
r






x-trgovina na veliko
y-ostale djelatnosti
z-trgovina na malo
x
z


y
www.belimantil.info 8
Prihodi i rashodi od putovanja u mil USD

prihodi rashodi 1997.
1998.











Izvor:Statistiki ljetopis RH,1998.,str. 347

Kartogrami


Kartogrami slue za prikazivanje geografskih statistikih nizova. Osnova za crtanje kartograma


15. Koje grafikone nazivamo povrinskima?
16. Kako se crta strukturni krug, a kako strukturni stupci? to je po vaem miljenju prikladnije?
17. Kada koristimo dvostruke, a kada viestruke stupce?
18. Kojom vrstom grafikona prikazujemo numeriki niz?


RELATIVNI BROJEVI


Svaki relativni broj nastaje dijeljenjem dviju veliina. Veliina s kojom se dijeli zove se osnovom
relativnog broja. Relativni se brojevi razlikuju jedan od drugog ovisno o tome to im je osnova.

Vrste relativnih brojeva
1. RELATIVNI BROJEVI STRUKTURE (DIO/CJELINA)
- postoci (dio/cjelina x 100),
- promili (dio/cjelina x 100).
2. RELATIVNI BROJEVI DINAMIKE (INDEKSI)
- INDIVIDUALNI INDEKSI (BAZNI I VERINI INDEKSI)
- SKUPNI INDEKSI (KOLIINE, CIJENE, VRIJEDNOSTI)

3. RELATIVNI BROJEVI KOORDINACIJE

Relativne frekvencije


Relativne frekvencije danog oblika obiljeja (grupe) statistikog niza raunaju se dijeljenjem frekvencije
tog oblika obiljeja sa zbrojem vrijednosti.

Pomnoimo li spomenuti omjer sa 100, dobiti emo postotnu relativnu frekvenciju


www.belimantil.info 9
Postotak

Postotak (P) je omjer postotnog iznosa (D) i postotne osnovice , pomnoen sa 100, tj.

100 =
C
D
P

Postotak se grafiki prikazuje razdijeljenim stupcima.


Tabela: Zaposleni u podruju preraivake industrije i trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima
vlasnitva, stanje 31.oujka 1997.

OBLICI
VLASNITVA
BROJ ZAPOSLENIH STRUKTURA U %

Preraivaka
Industrija Fi1
Trgovina
Fi2
Preraivaka
Industrija Pi1
Trgovina
Pi2
Dravno 61,037 15.658 21,77 13,54
Privatno 96,419 70,785 34,39 61,23
Zadruno 519 1.613 0,19 1,40
Mjeovito 122,428 27,544 43,65 23,83
UKUPNO 280,403 115,600 100,00 100,00

Izvor: Statistiki ljetopis RH, str.112


Tablica: Zaposleni u podruju preraivake industrije i trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima
vlasnitva, stanje 31.oujka 1997.
















Izvor: Statistiki ljetopis RH,1997.str 112

Za grafikon baza razmaka izmeu razdijeljenih stupaca od 1 cm.


Indeksi (individualni indeksi)

Indeksi niza kvalitativnih podataka su relativni brojevi koji nastaju dijeljenjem vrijednosti lanova niza s
baznom veliinom i mnoenjem omjera sa 100.

100



80



60



40



20

PI T
Legenda: dravno

privatno

zadruno

mjeovito
%
www.belimantil.info 10
Bazna veliina je odabrana vrijednost niza ili neka druga prikladna veliina.

Simboliki se taj omjer predouje izrazom:

100 =
B
f
I
i
i


Indeksi niza kvalitativnih podataka grafiki se prikazuju jednostavnim stupcima.

Primjer: Bazni indeksi

Tabela: Neto plaa po zaposlenome u podruju djelatnosti prijevoza, skladitenja i veza u RH za IX. Mjesec
1998.

VRSTA
DJELATNOSTI

PROSJENA MJESENA
PLAA U KUNAMA
INDEKSI (PROSJENA
PLAA U DJELATNOSTI
VODENOG PROMETA =100)
Kopneni prijevoz i
Cjevovodni transport

2.816

88,77
Vodeni prijevoz 2.947 100,00
Zrani prijevoz 4.499 152,66
Pratea i pomone
djelatnosti u prijevozu

2.819

95,66
Pota i telekomunikacije 3.076 104,38
Izvor: Mjeseno statistiko izvjee broj: 11,1998, str.38


Tabela: Neto plaa po zaposlenome u podruju djelatnosti prijevoza, skladitenja i veza u RH za IX. Mjesec
1998.





















Izvor: Mjeseno statistiko izvjee broj: 11,1998, str.38

Grafikon mora imati naslov isto kao i tablica.


160


150


140


130


120


110

100


90


80
VP=100
Legenda: izvoz

uvoz
KP ZP PIPD PiT
www.belimantil.info 11

Relativni brojevi koordinacije

Relativni brojevi koordinacije (statistiki pokazatelji, omjerni brojevi) nastaju diobom dviju veliina
koje ima smisla usporeivati.

Npr. usporeivanje uvoza i izvoza (ukoliko jedinica izvoza dolazi na jedinicu uvoza), gustoa napuenosti
na odreenom podruju (odnos broja stanovnika i povrine podruja), stupanj gospodarske razvijenosti
(odnos narodnog dohotka i broja stanovnika), itd

Raunanju RBK prethodi odreivanje pojava koje se usporeuju, njihovih brojanih vrijednosti, te osnovice
usporedbe. Ako se s R oznai statistiki omjerni broj, v njego brojnik, a B njegov nazivnik, izraz omjernog
broja moe se napisati:
i
i
i
B
v
R =

Relativni brojevi koordinacije (statistiki koeficijenti) se grafiki esto prikazuju jednostavnim stupcima ili
pravokutnicima (Varzarov znak) kojima su baze ovisne o nazivniku relativnog broja, a ovise o njegovoj
vrijednosti.

Kada elimo istaknuti samo veliine RBK, nacrtat emo grafikon jednostavnih stupaca. Stupci su
jednakih osnovica, a visina im je odreena vrijednou koeficijenta u aritmetikom mjerilu osi ordinata.
Visine stupaca govore o veliini koeficijenata, a razlike visina o razlikama vrijednosti koeficijenata.


Kada se eli istaknuti i veliinu osnovice RBK, onda se za prikaz upotrebljavaju pravokutnici (Varzarov
znak), kojima su osnovice proporcionalne bazama relativnog broja, a visine relativnim brojevima
koordinacije. Visina pravokutnika predstavlja izraunatu vrijednost RBK, osnovica njegovu bazu (nazivnik
RBK), a povrine veliinu u brojniku RBK.

Primjer:
Tabela: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja
ZEMLJA BROJ STANOVNIKA
U 000 (V
I
)
POVRNA U KM
2
(BI)

BROJ STAN.
NA KM
2
(RBK)
Austrija 7.987 83.858 7987000/83858=95,2
Hrvatska 4.776 56.610 4776000/56610=84,4
Maarska 10.372 93.032 10372000/93032=111,5
Slovenija 2.052 20.251 2052000/20251=101,3

Izvor: Statistiki ljetopis RH, 1996, str.20-821.














www.belimantil.info 12
Tabela: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja
















Izvor: Statistiki ljetopis RH,1997.str 316




SREDNJE VRIJEDNOSTI STATISTIKOG NIZA


Definicija srednje vrijednosti


Srednja vrijednost je konstanta kojom se predstavlja niz varijabilnih podataka.




.Potpuna SV odreuje se na temelju svih podataka.

Poloajna SV po pravilu je jedan modalitet statistike varijable, koji se identificira sukladno definiciji SV ili
se aproksimira pomou manjeg broja podataka.




VRSTE SREDNJIH VRIJEDNOSTI
POTPUNE
POLOAJNE

1. Aritmetika sredina,
2. Harmonijska sredina
3. Geometrijska sred.
1. Mod
2. Medijan
120


100


80


60


40


20
A HR H SLO povrina u km
2
Mjerilo: 1cm= 50 000 km


VAZAROV ZNAK
(pravokutnika)
-slui za prikazivanje RBK
RBK
www.belimantil.info 13
ARITMETIKA SREDINA

AS je najvanija i najrairenija SV. Odreuje se tako da se zbroje vrijednosti numerike varijable i
podijele s njihovim brojem.

Zbroj vrijednosti numerike varijable naziva se total, pa je AS jednaki dio totala po jedinici.

Jednostavna (neponderirana) AS

Ako su dane pojedinane vrijednosti numerike varijable Xi: X1, X2, X3,, Xi, , Xn, njihova je
aritmetika sredina, (to je suma svih Xi kroz N)ovo u zagradi je dovoljno znati za ispit)
N i
x X X X X x AS ,..., ,..., , ,
3 2 1
= =
N
x
N
x x x
x
N
i
i
N

=
=
+ + +
=
1 2 1
.....


Vagana (ponderirana) AS

Ponderi su veliine kojima se mnoe (vau) vrijednosti numerike varijable Xi. Postavljaju se pitanja:
ime je vagana ponderirana AS? -frekvencijama

to se vae pri izraunavanju vagane AS? -vrijednost numerikog obiljeja (frekvencije, relativne
frekvencije ili njima proporcionalne veliine).

=

=

= =
=
=
k
i
i i
k
i
i i
k
i
i i
m x x P x
x p
x
N
x f
x
1
1
1
,
100


Izraunavanje AS pomou apsolutnih frekvencija


Negrupirane jedinice

Grupirane jedinice

N
x
x
N
i
i
=
=
1

=
=
=
k
i
i
k
i
i i
f
x f
x
1
1

(rijetko se javlja na pismenom ispitu).








www.belimantil.info 14
Linearna transformacija (kodiranje)




Oko a

N
d
a x
N
i
i
=
+ =
1


d
i =
x
i-
a

=
=
+ =
k
i
i
k
i
i i
f
d f
a x
1
1

d
i =
x
i-
a


Oko a uz b

N
d
b a x
N
i
i
=
+ =
1



b
a x
d
i
i

=
=
+ =
k
i
i
k
i
i i
f
d f
b a x
1
1


b
a x
d
i
i

=
(ovo se rijetko javlja na ispitu)

Izraunavanje AS pomou relativnih frekvencija

Grupirane jedinice - Vagana (ponderirana) AS



Oko nule

=
=
k
i
i i
x p x
1





Linearna transformacija ili kodiranje



Oko a

= + = a x d d p a x
i i i i
,



Oko a uz
b (b0)

= + =
b
a x
d d p b a x
i
i i i
' '
,




Primjer 1. Izraunavanje jednostavne AS (negrupirani podaci)

Koliko iznosi AS za navedeni numeriki niz?
X
i
: 17,17,21,34,35,40,41,42,50,50,53,55



www.belimantil.info 15
Rjeenje:

=
i
x
N
x
1

= 455
i
x

91667 , 37 455
12
1
= = x
(zbroj svih x kroz ukupan broj brojeva)

Primjer 2: Izraunavanje vagane AS (grupirani podaci)

Koliko iznosi AS za navedeni numeriki niz?

x
i
: 500 550 600 700 750 800
f
i
: 35 78 22 15 10 4 164
f
i
x
i
: 17 500 42 900 13 200 10 500 7 500 3 200 94 800
(pomoni stupac koji treba izraunati)

Rjeenje:
04878 , 578
164
94800
= = =

i
i i
f
x f
x

Primjer 3: Izraunavanje AS distribucije frekvencija s razredima

Razredi f
i
(razredna sredina) x
si
f
i
x
i

0-5 123 2,5 307,5
5-10 157 7,5 1177,5
10-15 20 12,5 250,0
15-20 10 17,5 175,0
ukupno 310 - 1910


2
2 1 i i
si
l l
x
+
=
Rjeenje

Vagana AS distribucije frekvencija iznosi:

1612903 , 6
310
1910
= = =

i
i i
f
x f
x
www.belimantil.info 16

3.ARITMETIKA SREDINA ARITMETIKIH SREDINA

Aritmetika sredina aritmetikih sredina izraunava se kao vagana sredina u kojoj se za pondere uzima broj
podataka za koje su izraunate pojedine sredine ili tom broju proporcionalne veliine.

Izraunavanje ASAS

Izraunavanje AS na temelju ve izraunatih AS

- Kada je osnovni skup podijeljen u k-podskupova:
N1,N2,, Nk

- U svakom od k-podskupova je izraunata AS:
k
x x x ,...., ,
2 1

=
=
=
k
i
i
k
i
i i
N
x N
x
1
1
i=1,2,,k.


Primjer 5: Aritmetika sredina aritmetikih sredina

Za podatke o prosjenoj ocjeni studenata EF u Osijeku, na pojedinim studijskim godinama, potrebno je
izraunati prosjenu ocjenu za sve etiri studijske godine.


Studijska godina Broj studenata Prosjena ocjena NiXi
Ni
I 600 2,7 1620
II 400 3,0 1200
III 350 3,1 1085
IV 200 2,8 560
Ukupno 1550 4465

(ovaj etvrti
stupac je pomoni)

Rjeenje:
88 , 2
1550
4465
1
1
= = =

=
=
k
i
i
k
i
i
i
N
x N
x
Prosjena ocjena na sve etiri studijske godine iznosila je 2,88.








www.belimantil.info 17
HARMONIJSKA SREDINA

Definicija harmonijske sredine

HS je reciprona vrijednost AS njezinih recipronih vrijednosti.

Uporaba HS (rjea od AS)

Za izraunavanje prosjenog vremena za izradu jedinice proizvoda,
- srednjeg vremena obrtaja kapitala,
- prosjenog vremena prijeene jedinice puta i sl.,
- izraunavanje sredine relativnih brojeva s istim brojnicima



Izraunavanje HS

Jednostavna HS (negrupirani podaci)

=
=
N
i i
x
N
H
1
1

Vagana HS (grupirani podaci)

=
=
=
k
i i
i
k
i
i
x
f
f
H
1
1




Primjer 7: Vagana HS

Prosjena prodajna cijena proizvoda 2002.godine, te struktura vrijednosti prodaje prema prodajnim
podrujima:

Podruje Prosjena prodajna cijena u kunama Struktura vrijednosti prodaje u %
Sjever 490 35,0
Sredinja regija 500 40,0
Jug 494 25,0

Odredite kolika je prosjena prodajna cijena za sva tri podruja zajedno.

Rjeenje:
9615 , 494
2020359 , 0
100
494
25
500
40
490
35
25 40 35
= =
+ +
+ +
= =

i
i
i
x
f
f
H
Prosjena prodajna cijena za sva tri podruja zajedno je (zaokrueno) 495 kuna.


5. GEOMETRIJSKA SREDINA

Geometrijska sredina je potpuna sredina vrijednosti numerike varijable.

Izraunava se za niz pojedinanih vrijednosti (jednostavna) i za grupirane podatke (vagana).

www.belimantil.info 18
Koristi se u analizi vremenskih nizova, za izraunavanje prosjene stope promjene pojave.


Izraunavanje GS

Jednostavna GS: Vagana GS
N
N i
x x x x G ,.... ,...
2 1
=
N
fk
k
fi
i
f f
x x x x G ,... ,...
2
2
1
1
=

=
=
N
i
i
x
N
G
1
log
1
log

=
=
k
i
i i
x f
N
G
1
log
1
log


Primjer 8: Jednostavna GS

Zadane su pojedinane vrijednosti numerike varijable:
x
i
: 115 120 98 117 134 100 104 95 125 130 116

Kolika je geometrijska sredina? Odredite i aritmetiku sredinu.

broj brojeva u nizu
997 , 112 116 130 ... 98 120 115
11
= = G 727 , 113 = x

Primjer: 9: Vagana GS

Distribucija anketiranih prema broju lanova je:
x
i
: 1 2 3 4 5 6
f
i
: 3 6 26 15 6 4

Odredite vrijednost geometrijske i aritmetike sredine.
N
fk
k
fi
i
f f
x x x x G ,... ,...
2
2
1
1
=

suma svih f
i
23 , 3 6 5 4 3 2 1
60 4 6 15 26 6 3
= = G


Aritmetika sredina distribucije je 3,45 lanova.

6. MEDIJAN
(Me)

Medijan je poloajna SV koja numeriki niz ureen po veliini dijeli na dva jednaka dijela.

U jednom se dijelu numerikog niza nalaze elementi koji imaju vrijednost numerikog obiljeja jednaku ili
manju od medijana, dok se u drugom dijelu nalaze oni elementi koji imaju vrijednost numerikog obiljeja
jednaku ili veu od medijana.
Xmin
2
N
Xmax

50 % jedinica Me 50 % jedinica




www.belimantil.info 19
Izraunavanje medijana


Medijan
za negrupirane statistike nizove

Ako je broj podataka neparan, medijan je vrijednost varijable sredinjeg lana niza ureenog po veliini.
r
x Me =
Ako niz ima parni broj lanova, medijan je jednak poluzbroju vrijednosti varijable sredinjih dvaju
lanova ureenog niza.

+
=
+
2
1 r r
X X
Me

Primjer 10: Izraunavanje Me za NEPARNI broj podataka:
X
i
: 2 12 3 4 2 5 2 7 8
Koliko iznosi medijan?

Ureeni podaci su:
2 2 2 3 4 5 7 8 12

N=9, X
r
=5, Me=4

Medijan je 4, to znai da 50% elemenata niza ima vrijednost numerikog obiljeja 4 i manju od 4, a 50%
elemenata niza ima vrijednost 4 i veu od 4.

Primjer 11: Izraunavanje Me za PARNI broj podataka

X
i
: 2 12 3 4 2 5 2 7 8 2 9 2
Koliko iznosi medijan?

Ureeni niz podataka:
2 2 2 2 2 3 4 5 7 8 9 12
5 , 3
2
4 3
2
1
=
+
=
+
=
+ r r
x x
Me
Me je srednja vrijednost dvaju srednjih lanova (X
r,
X
r+1
)
Me=3,5

Medijan je 3,5, to znai da 50% elemenata niza ima vrijednost numerikog obiljeja 3,5 i manju, a 50%
elemenata niza ima vrijednost obiljeja 3,5 i veu od 3,5.

NUMERIKI NIZ
NEGRUPIRANI GRUPIRANI

PARNI BROJ LANOVA NEPARNI BROJ
LANOVA
DISKONTINUIRAN
I

KONTINUIRAN
I

www.belimantil.info 20

MEDIJAN
za grupirane statistike nizove u razrede (bitno)

i
f
f
N
l Me
med

+ =
1
2
-samo kad imamo zadanu distribuciju s razredima !

N - broj frekvencija (apsolutnih ili relativnih): f
med
-frekvencija medijalnog razreda; i - veliina medijalnog
razreda; l
1
- donja granica medijalnog razreda; f
1
- frekvencija kumulativnog niza manje od ispred
medijalnog razreda.

Primjer 12: Izraunavanje Me za distribuciju frekvencija s razredima

Naslov:Osobe prijavljene u Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, stanje potkraj 1999.godine:

Godine ivota

broj osoba
Kumulativni niz
manji od
Veliina razreda (i)

15-20 67170 67170 5
20-25 48482 115652 5
25-30 119819 235471 5
30-40 82263 317734 10
40-50 10604 32338 10
50-(65) 13392 341730 (15)
ukupno 341730 - -
N

Veliina rasta (i) predstavlja razliku izmeu donje i gornje granice razreda,

RJEENJE: Medijalni razred
|
.
|

\
|
2
N
:
304402 . 27 5
119819
115652 170865
25
2
1
1
=

+ =

+ =

i
f
f
N
l Me
med
170865
2
341730
2
= =
N

kumulativni niz manje od
primjer 25-30 (ista ili prva vea vrijednost)

Medijan iznosi (zaokrueno) 27 godina. Prema njemu, dob prve polovice osoba koje su bile prijavljene u
zavodu za zapoljavanje iznosila je 27 i manje godina, a druga polovica osoba je starija od 27 godina.



Primjer 13: Izraunavanje Me za diskontinuirani numeriki niz.
Test sadri pet zadataka.Broj rijeenih zadataka 43 studenta bio je ovakav:
BROJ RJEENIH
ZADATAKA
BROJ STUDENATA
f
i
KUMULATIVNI NIZ
MANJE OD
0 3 3
1 7 10
2 12 22
3 16 38
4 3 41
5 2 43
UKUPNO 43 -
www.belimantil.info 21

Koliki je medijalni broj rijeenih zadataka?
5 , 21
2
43
2 2
= = = =
i
f
N
Merazred 22; 2 = Medijan (u istom razredu kao
mediijalni razred)


MOD

Mod je poloajna SV.
To je vrijednost ili modalitet varijabli koji se najee pojavljuje u nizu. Mod postoji ako su u nizu bar dva
jednaka podatka.
Prema tome, mod je modalitet nominalne varijable, rang - varijable, ili numerike varijable, sa najveom
frekvencijom.
Mod dijeli distribuciju na rastuu i padajuu stranu.

Izraunavanje moda distribucije frekvencija sa razredima
( )
( ) ( )
i
c b a b
a b
l M
o
+

+ =
1

b-najvea (korigirana) frekvencija;
a-frekvencija ispred nje;
c-frekvencija iza najvee korigirane frekvencije;
l-donja granica modalnog razreda;
i-veliina modalnog razreda

Kada su razredi jednakih veliina koristiti e se originalne frekvencije. Ako su razredi nejednakih
veliina, vri se korigiranje frekvencije (
i
f
f
i
ci
= ).
Modalni je razred onaj sa najveom frekvencijom.

Primjer 14: Izraunavanje moda za niz negrupiranih podataka (ispit)
Za statistiki niz:
X
i
: 2 12 3 4 2 5 2 7 8 2 9 2

Odredite koliko iznosi mod za navedeni niz podataka

Rjeenje: Na temelju podataka iz tabele, moe se zakljuiti da je najea vrijednost 2. Prema tome, mod je
2.

Primjer 15:Izraunavanje moda za niz kvalitativnih podataka.
Rezultati prvog kolokvija iz statistike odranog u zimskom semestru 2002.g. na FTHM Opatija (grupa
zadataka B), prikazani u tabeli:

ocjena izvrstan Vrlo dobar dobar dovoljan nedovoljan
Br. studenata 2 9 20 23 57

Odredite MOD za niz podataka u tabeli.

Varijabla ocjena je kvalitativna (rang-varijabla). Mod je ocjena koju je postigao najvei broj studenata. U
primjeru je modalna ocjena - nedovoljan.

Mod nije najvea frekvencija, ve je mod obiljeje (kvalitativno, kvantitativno) sa najveom frekvencijom.

www.belimantil.info 22
Primjer 16. Izraunavanje moda distribucije rekvencija sa razredima.
Broj prometnih nezgoda prema godinama starosti:
God.
starosti
Br. sudionika u prom.
nezgodama f
i

Precizne granice
razreda
Razredna
sredina x
si

Veliina razreda
i
0-4 12 0-5 ,5 5
5-9 20a 5-10 7,5 5
10-14 28b 10-15 12,5 5
15-19 19c 15-20 17,5 5
20-24 11 20-25 22,5 5
ukupno 90 - -

(x
i
)

x
si=
2
2 1
l l +


i
f
f
i
ci
= - nije sada primjer

Precizne granice razreda (stupac 3) odreujemo tako da donja granica razreda kojeg promatramo mora biti
jednaka gornjoj granici prethodnog razreda.

Rjeenje:
( ) ( )
god M
o
35 , 12 5
19 28 20 28
20 28
10 =
+

+ =


Dobna skupina koja najee stradava u prometnim nezgodama je stara 12, 35 godina.


MJERE DISPERZIJE (RASPRNOSTI)


MJERE DISPERZIJE
(RASPRNOSTI)

MJERE DISPERZIJE
(RASPRNOSTI)
RELATIVNE
MJERE DISPERZIJE
1. Raspon varijacije (R)
2.Interkvartil (I
Q
)
3.Varijanca(
2
)
4.Standardna devijacija

()



1.Koeficijent varijacije(V)
2.Koeficijent kvartalne devijacije (I
Q
)


1. Raspon varijacije je najjednostavnija mjera disperizije.

Ako su svi podaci jednaki, vrijednost mu je jednaka nuli, a poveava se sa poveanjem stupnja varijabilnosti
podataka.

Raspon varijacija niza kvalitativnih podataka je razlika izmeu najvee i najmanje vrijednosti u nizu, tj.

R
x
= X
max
- X
min
.




Modalni razred s
najveom frekvencijom
www.belimantil.info 23
2. Interkvartil je apsolutna mjera disperzije. To je raspon varijacije sredinjih 50% lanova niza ureenih
podataka. Pripadajua relativna mjera je koeficijent kvartilne devijacije.

Interkvartil je razlika izmeu gornjeg i donjeg kvartila, a koeficijent kvartilne devijacije je omjer
interkvartila i zbroja kvartila



25% 50% 75%
X
min

4
N

2
N

4
3N
X
max


Q
1 Me
Q
3



I
Q
(50%)


Interkvartili Koeficijent kvartne devijacije I
Q=
Q
3
Q
1

1 3
1 3
Q Q
Q Q
V
Q
+

=
I
Q

0 V
Q
1

KVARTILI za negrupirane podatke

Donji kvartili (Q
1
) Gornji kvartili (Q
3
)

=
=
=
+
+
INT
N
X
INT
N X X
r
r r
Q
4
,
,
2
1
1

=
=
=
+
+
INT
N
X
INT
N X X
r
r r
Q
4
3
4
3
,
2
3
,
1




Izraunavanje kvartila u distribucijama frekvencija s razredima

Donji kvartil (Q
1
) Gornji kvartil (Q
3
)

i
f
f
N
l Q
Q1
1
1 1
4

+ = i
f
f
N
l Q
Q3
1
1 3
4
3

+ =

Opis simbola iz formule:

Donji (prvi) kvartil, Q
1:

4
N
- etvrtina elemenata niza (odreivanje razreda Q
1
)
L
1
- donja granica razreda Q
1

f
1
- frekvencija kumulativnog niza manje od ) ispred razreda Q
1

f
Q1
- originalna frekvencija Q
1

i - veliina razreda Q
1



www.belimantil.info 24
Gornji (trei) kvartil Q
3
:
4
3N
- tri etvrtine elemenata niza (odreivanje razreda Q
3
)
L1 - donja graniza razreda Q
3

f
1
- frekvencija kumulativnog niza manje od ispred razreda Q
3

f
Q3
-originalna frekvencija Q
3

i - veliina razreda Q
3


Primjer - . Izraunavanje kvartila za distribuciju frekvencija sa razrednim
Tabela. Nezaposlenost prijavljene Hrvatskom zavodu za zapoljavanje, stanje 31.12.1997.!!!

Sati nastave
X
i
Studenti
f
i

Sredina razreda
X
si

Veliina razreda
i
Kumulativni niz
manje od
118-126 3 122 9 3
127-135 5 131 9 8
136-144 9 140 9 17
144-153 12 149 9 29
154-162 5 158 9 34
163-171 4 167 9 38
171-180 2 176 9 40
ukupno 40 - - -
Zadano treba izraunati

Donji kvartil Q
1
Gornji kvartil Q
3

frekvencija ispred razreda
i
f
f
N
l Q
Q1
1
1 1
4

+ = i
f
f
N
l Q
Q3
1
1 3
4
3

+ =
138 9
9
8
4
40
136
1
=

+ = Q 8 , 158 9
5
29
4
40 3
154
3
=

+ = Q



Momenti distribucije frekvencija

MOMENTI OKO SREDINE MOMENTI OKO SREDINE
Neprupirani podaci Grupirani podaci


( )
N
X X
r
i
r

=
( )

=
i
r
i i
r
f
X X f


( )
N
X X
i

=
2
2

( )

=
i
i i
f
X X f
2
2


0 1 0
; 1
=
= const.







Q
1

Q
3

www.belimantil.info 25
MOMENTI OKO NULE MOMENTI OKO NULE
Negrupirani podaci Grupirani podaci

( )
N
x
N
x
m
r
i
r
i
r

=

=
0

( )

=
i
r
i i
i
r
i i
r
f
x f
f
x f
m
0

x m =
1


VARIJANCA ()

Varijanca je prosjeno kvadratno odstupanje od prosjeka, tj. od aritmetike sredine. Varijanca (sigma ) je
jednaka drugom momentu oko sredine (Mi2).

Negrupirani podaci Grupirani podaci

( )
2
2
2
o =

=

N
x x
i

( )
2
2
2
o =

i
i i
f
x x f





STANDARDNA DEVIJACIJA ()
Standardna devijacija je prosjeno odstupanje originalnih vrijednosti od aritmetike sredine, tj. pozitivni
drugi korijen iz varijance:

2
o o = varijanca


KOEFICIJENT VARIJACIJE

Koeficijent varijacije je relativna mjera disperzije, a izraena je omjerom standardne devijacije i
aritmetike sredine pomnoenim sa 100.

100
x
V
o
=
Koeficijent varijacije je postotak standardne devijacije od aritmetike sredine.


MJERE ASIMETRIJE I MJERE ZAOBLJENOSTI

Mjera asimetrije je brojana karakteristika naina rasporeda podataka.
Najvanije su mjere asimetrije: koeficijent asimetrije (znak) Pearsonova i Bowleyjeva mjera.
Koeficijent asimetrije alfa tri omjer je treeg momenta oko sredine i standardne devijacije podignute
na treu potenciju, tj.

3
3
3
o

o = koeficijent asimetrije

Temelj mjere je trei moment oko sredine (alfa tri). U simetrinom rasporedu alfa tri jednak je nuli, u
pozitivno asimetrinom je pozitivan, a u negativno asimetrinom negativan.

www.belimantil.info 26
Koeficijent asimetrije alfa tri uobiajeno poprima vrijednosti iz intervala +2, a ponekad i vee
vrijednosti.

Trei moment oko sredine (
3
)

Negrupirani podaci Grupirani podaci


( )
N
x x
i
3
3

=
( )
i
i i
f
x x f
3
3

=

PEARSONOVA MJERA ASIMETRIJE

Ta je mjera standardizirano odstupanje vrijednosti medijana ili moda od aritmetike sredine.
U simetrinim distribucijama kontinuirane varijable sve su tri vrijednosti jednake, pa je razlika moda ili
medijana i aritmetike sredine jednaka nuli.

U pozitivno asimetrinim distribucijama ta je razlika pozitivna, a u negativno asimetrinim razlika je
negativna.

Pearsonova mjera uobiajeno poprima vrijednosti iz intervala +3, ali moe biti i izvan tog intervala.

Pearsonova mjera asimetrije:
( )
o
Mo x
S
k

=
1

( )
o
Me x
S
k

=
3
1



BOWLEYEVA MJERA ASIMETRIJE

Bowleyeva mjera asimetrije se temelji na odnosima kvartila i medijana.

U simetrinom rasporedu vrijednosti razlika gornjeg kvartila i medijana, jednaka je razlici medijana i donjeg
kvartila tj. Q
1
+ Q
3
-2Me=0

U pozitivno asimetrinom rasporedu razlika gornjeg kvartila i medijana vea je od razlike medijana i donjeg
kvartila, a u negativno asimetrinom razlika gornjeg kvartila i medijana manja je od razlike medijana i
donjeg kvartila.

Mjera poprima vrijednosti iz intervala + 1.
Bowleyeva mjera asimetrije:
1 3
3 1
2
Q Q
Me Q Q
S
KQ

+
=
Primjer: Izraunavanje mjera asimetrije
Tabela: Sudionici prometnih nezgoda prema godinama starosti
Godina
starosti
Broj
sudionika f
i

Precizne
granice
Sredina
razreda X
si

Veliina
razreda

f
i
X
si


f
i
(X
i
-X)

0-4 12 0-5 2,5 5 3,0 -11294,394
5-9 20 5-10 7,5 5 150,0 -2211,84
10-14 28 10-15 12,5 5 350,0 0,224
15-19 19 15-20 17,5 5 332,5 2871,552
20-24 11 20-25 22,5 5 247,5 11673,288
ukupno 90 - - - 1110,0 838,919
www.belimantil.info 27
Koeficijent asimetrije (
3
o )
Aritmetika sredina = 12,3 godine
Standardna devijacija = 6,03
( )
043 , 0
90
92 , 838
3
3
= =

i
i i
f
x x f

043 , 0
26 , 219
32 , 9
03 , 6
32 , 9
3 3
3
3
= = = =
o

o
Pearsonove mjere asimetrije
Aritmetika sredina = 12,3 godine
Mod = 12,35 godina
Medijan = 12,3 godine
017 , 0
03 , 6
35 , 12 3 , 12
1
=

=
o
Mo x
S
k

( ) ( )
0
03 , 6
0
03 , 6
3 , 12 3 , 12 3 3
2
= =

=
o
Me x
S
k


Bowleyeva mjera asimetrije

Medijan = 12,3
Donji kvartil = 7,63 0
63 , 7 97 , 16
3 , 12 2 97 , 16 63 , 7 2
1 3
3 1
=

+
=

+
=
Q Q
Me Q Q
S
KQ

Gornji kvartil : 16,97


MJERE ZAOBLJENOSTI

Zaobljenost modalnog vrha distribucije mjeri se koeficijentom zaobljenosti (
4
o ).
Koeficijent zaobljenosti
4
o -omjer etvrtog momenta oko sredine i standardne devijacije na etvrtu
potenciju, tj. alfa etiri:
4
4
4
o

o = .
etvrti moment oko sredine
4
:

Negrupirani podaci Grupirani podaci
( )
N
x x
i

=
4
4

( )

=
i
i i
f
x x f
4
4


Ako je u empirijskoj distribuciji frekvencija:
-
4
o =3, distribucija ima zaobljenost normalne krivulje,
-
4
o >3, distribucija je oblikom iljastija od normalne,
-
4
o <3, distribucija je oblikom plosnatija od normalne,
-
4
o = 1,8, disribucija je pravokutnog oblika,
-
4
o < 1,8, rije je o U-distribuciji.






www.belimantil.info 28
Primjer: Koeficijent zaobljenosti
Tabela: Sudionici prometnih nezgoda prema godinama starosti

Godina
starosti
Broj
sudionika
f
i

Precizne
granice
Sredina
razreda
X
si

Veliina
razreda

f
i
X
si


f
i
(X
i
-X)


f
i
(X
i
-X)
4
0-4 12 0-5 2,5 5 3,0 -11294,394 110684,17
5-9 20 5-10 7,5 5 150,0 -2211,84 10616,832
10-14 28 10-15 12,5 5 350,0 0,224 0,0448
15-19 19 15-20 17,5 5 332,5 2871,552 13872,07
20-24 11 20-25 22,5 5 247,5 11673,288 119067,53
ukupno 90 - - - 1110,0 838,919 254260,64

etvrti moment oko sredine:
( )
12 , 2825
90
64 , 254260
4
4
= =

i
i i
f
x x f


Koeficijent zaobljenosti:
1368 , 2
12 , 1322
12 , 2825
4
4
4
= = =
o

o
Koeficijent zaobljenosti je manji od 3, pa se moe zakljuiti da se radi o distribuciji koja je plosnatija od
normalne.
Primjer:
Vjeba 13/98 Numeriki niz


x
i

p
i


f
i

Kumulativni
niz manje od

f
i
x
i

i
i
x
f



f
i
(x
i
-
2
) x

f
i
(x
i
-
3
) x

f
i
(x
i
-
4
) x
0 0,05 10 10 0 0 99,225 -312,56 984,56
1 0,1 20 30 20 20 92,45 -198,77 427,35
2 0,15 30 60 60 15 39,675 -45,63 52,47
3,3 0,3 60 120 180 20 1,35 -0,20 0,03
4 0,25 50 170 200 12,5 36,125 30,71 26,10
5 0,05 10 180 50 2 34,225 63,32 117,14
6 0,1 20 200 120 3,3 162,45 462,98 1319,50
200 630 72,8 465,5 -0,15 3027,15


f
i
=N*p

Numeriki niz zadan je svojim relativnim frekvencijama : p(x=0)=0,05, p(k=1)=0,1, p(x=2)=0,15,
p(x=3)=0,3 p(x=4)=0,25, p(x=5)=0,05, p(x=6)=0,1. Ako je N=200 odredite frekvencije tog niza, zatim mod,
medijan, aritmetiku sredinu, harmonijsku sredinu, koeficijent asimetrije i koeficijent zaobljenosti.
0 0,05 10 10 0 0 99,225 -312,56 924,

1. Mod
Mo=3

2. Medijan
100
2
200
2
= = =
N
Me Me=3

www.belimantil.info 29
3. Aritmetika sredina
15 , 3
200
630
= = =

i
i i
f
x f
x
4. Harmonijska sredina
75 , 2
8 , 72
200
= = =

i
i
i
x
f
f
H
5. Koeficijent asimetrije
3
3
3
o

o =
2
o =
( )
33 , 2
200
5 , 465
2
2
= =

i
i i
f
x x f

= =
533 , 1
00075 , 0
3
o 0,0002 53 , 1 33 , 2 = = o

( )
00075 , 0
200
15 , 0
3
3
= =

i
i
f
x x f

6. Koeficijent zaobljenosti

4
4
4
o

o =
( )
14 , 15
200
15 , 3027
4
4
= =

i
i i
f
x x f

76 , 2
34 , 15
14 , 15
4 4
= = o