BR.

Novine Graanske inicijative za Muzil Volim Pulu kolovoz, 2012.

IV. GOD.

Tema: KoLEKtIVne BorBE zA mATeRiJAlNe rESuRSe

Uvod:

KAkVo UpRAVlJaNJe eLIMo?

esti broj novina Otvoreni Muzil posveen je kolektivnim borbama za materijalne resurse koje se trenutno odvijaju u razliitim hrvatskim gradovima Rijeci, Zagrebu, Splitu, Kutini, Puiima i Dubrovniku.
Tema broja je rasprava o naoj zajednikoj osnovi u vremenu kada su protesti oko nas sve glasniji, broj nezadovoljnih kapitalizmom rapidno raste, a prostori grada postaju popritima sukoba gdje je zahtjev za neposrednom demokracijom stavljen u prvi plan. Otvaranjem takve rasprave u novinama inicijative za Muzil elimo proiriti platformu za razliite inicijative i time povezati lokalne probleme u Puli sa to je mogue veim brojem srodnih situacija koje vlasti, bilo one dravne ili lokalne, godinama proizvode. Kao to je graanima Pule dobro poznato, u sluaju Katarine, Muzila, luice Delfin, Lungomarea, kupalita Stoja i brojnih drugih lokacija u gradu vlast iskljuuje graane iz planiranja grada kako politiki tako i ekonomski, budui da su jedine kategorije planiranja koje kapitalizam poznaje parcele, katastarske estice, graevinske estice, vlasniki listovi i, u konanici - koncesije. Iako takva vladavina vlasnitva iskljuuje graanina iz demokratskog procesa, ista ta vlast ve deset godina nema dovoljno snage sama razviti naputena podruja grada. Ni ne udi stoga da se za dugo oekivani natjeaj Brijuni rivijere za dvije lokacije (Hidrobazu i Pinetu) nije javila niti jedna firma, a za podruje Katarine i Monumenata javila se jedino firma Danka Konara. Ovi primjeri pokazuju koliko je opravdano zahtijevati drugaiji nain politikog odluivanja jer je posve oito da ovaj dananji ne koristi nikome osim samodostatnoj stranakoj klasi. Kakvu vrstu upravljanja elimo? Kakvu distribuciju vrijednosti zahtijevamo? Kako bi se nae drutvo moglo razvijati kada bi se ti zahtjevi ispunili? Konano, kakve su prostorne posljedice naih zahtjeva? Razliiti odgovori na ta i druga pitanja mogu se iitati u seriji intervjua s protagonistima sukoba te s profesorom Michaelom Hardtom, suautorom knjiga Imperij, Mnotvo i Commonwealth. Prikupljeni radovi za ovaj broj novina Otvoreni Muzil nastali su u sklopu priprema Pulske grupe za bijenale arhitekture u Veneciji gdje e u Arsenalu od 29. 8. do 29. 11. biti postavljen hrvatski paviljon pod nazivom Neposredna demokracija zahtijeva neposredan prostor.

Dejan tifani

Naklada novina 3.000 primjeraka Troak tiska 4.797 kuna Nain financiranja samodoprinos 2.797 kuna i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva 2.000 kuna Tiskanje novina dijelom je financijski podrala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga drutva. Njihov sadraj iskljuiva je odgovornost autora i nuno ne odraava stajalite Nacionalne zaklade (Ugovor o financijskoj podrci 421-02/11-2-4/01/01, ur.broj 07578-11-01, korisnica sredstva: Zelena Istra)

oblikovanje pismo

Oleg uran Herbert Marija Juza Arno Pro, Myriad Pro, Snell

pITAnJe PRoSTOra I eKSpERImENtIRAnJE s DEmOkrACIJom nERazdVOJnI Su

Michael Hardt profesor je knjievnosti na sveuilitu Duke u SAD-u te, s Antonijem Negrijem, koautor knjiga Imperij, Mnotvo i Commonwealth. Nedavno su u elektronikom obliku samizdali pamflet o pokretima zauzimanja trgova iz 2011. i 2012. godine pod nazivom Deklaracija. Razgovarali smo o demokratskom kapacitetu tih pokreta, njihovoj povezanosti s prostorom grada, ali i vezama izmeu tih ideja i aktualnih radnikih i borbi za zajedniki prostor u Hrvatskoj. STVAraNJe NOvIh OblIKA DemOKrAcIjE

Michael Hardt

line zgrade zahtijevajui besplatno obrazovanje za sve, istovremeno uvodei novu metodu borbe kao to su dnevni zborovi, koje su nazvali plenumima. Iz tog su se plenuma razvile brojne skupine aktivne u irenju direktne demokracije na druga mjesta sukoba. Mnogi radnici sad koriste radnike savjete kao bolji oblik organizacije od sindikata. ini se da se pojam direktne demokracije zaista sa sveuilita proirio i na druga podruja, a potom stvorio i nove navike.

panjolska je juer, 15. svibnja, obiljeila godinjicu pokreta 15M, a Madrid se ponovno masovno mobilizirao. ini se zanimljivim da, umjesto da pokuaju pronai neko tehniko rjeenje za financijsku krizu, ljudi je odbijaju i suprotstavljaju se zahtijevajui demokraciju. Vrlo brzo, kroz moda godinu ili dvije, pojam financijske krize transformiran je u krizu predstavnike demokracije. Otkud taj pomak?

esto pokrete zauzimanja trgova nazivate istinskim konstitutivnim procesom?

Ako vojne zone u Puli sad postanu vlasnitvo, one postaju ekskluzivne. Graani ne samo da nemaju mogunost profitirati od tih podruja, ve ni donositi odluke o njima!

Mislim da je gotovo svakome jasno da se pokuaji rjeavanja krize s jo vie neoliberalizma, poput poveanja kontrole ili privatnog vlasnitva, ine idiotskim. Traenje rjeenja za krizu nekom vrstom kejnzijanskog ili socijalistikog odgovora, tj. investiranjima u javno vlasnitvo, takoer se ini neuinkovitim i zastarjelim. Ovo novo eksperimentiranje, koje nije ni javno ni privatno, ini se stoga loginim ishodom. Na primjer, zauzimanje trgova je put k ponovnom preuzimanju i drugaijem upravljanju javnim prostorom. Puerta del Sol u Madridu je javni prostor, ali umjesto da gradska ili dravna administracija donosi odluke o upravljanju njime, ljudi su ga zauzeli te sami razvili mehanizme za sudjelovanje, za donoenje odluka i konstruiranje vlastite zajednice. Dakle, prva posljedica pokreta zauzimanja trgova je postavljanje pitanja upravljanja prostorom u sredite rasprave, a druga je, kao to ste i sami primijetili, pitanje demokracije. Smatram da je u alter-globalizacijskim pokretima otprije desetak godina u fokusu bilo pitanje pravde te su se esto u SAD-u nazivali Globalni pokreti za pravdu. Sad je, poevi od 2011. godine, dolo do premjetanja fokusa s pravde na pitanje demokracije, a mogue je da su pokreti u Europi preuzeli, a potom i transformirali pokrete iz Sjeverne Afrike i s Bliskog istoka, koji su prvi odaslali ove pozive za demokracijom.

Ti razliiti pokreti zauzimanja javnih gradskih trgova, eksperimentirajui s demokratskim formama, pokuavaju razviti mehanizme kolektivnog i otvorenog donoenja odluka. Konstitutivni proces takoer podrazumijeva stvaranje institucija, odnosno ponavljajuih praksi koje mogu produiti vijek samog dogaaja. Proteklih deset godina, iz perspektive sudionika i aktivista tadanjih dogaanja, postojalo je veliko unutarnje nezadovoljstvo injenicom da se mnoge nevjerojatne i predivne stvari mogu dogoditi danas, a ve sutra nestati. Prema tome, premjetanje fokusa na konstitutivnu prirodu pokreta, to bih ak okarakterizirao kao izgradnju institucija, bio je sljedei nuni korak. No, pitanje je kako postii trajanje, uiniti neto kontinuiranim. Neodluan sam kad koristim rije institucija budui da ne mislim na stvaranje neke fiksne, nepromjenjive birokracije, ve na promiljanje institucije kao to to ine antropolozi, institucije kao ponavljane prakse, poput rodbinskih veza ili, jednostavno, stvaranja stabilnih meuljudskih odnosa. Dakle, dvije stvari koje me interesiraju pod pojmom konstitutivnog procesa su: demokratska odluka da se stvore participativne forme i pokuaj produenog trajanja tih formi. Ne da bi se neto uinilo fiksnim, ve kontinuiranim procesom. Smatram da tu imamo temelj na kojem moemo graditi novi stupanj inovacije.
Kontinuirana borba podsjea nas na studentski trajk u Hrvatskoj koji je zapoeo 2009. godine. Studenti su zauzeli sveui-

I u Europi, i u SAD-u, svakom dobrom ljeviaru (mislim pritom na cininu osobu) demokracija se inila kao zastarjeli ili iskvaren i neupotrebljiv koncept. Tako je ak i poruka Democracia real YA! (Prava demokracija sad!), odaslana tijekom pokreta 15M, mnogim aktivistima zvuala poprilino naivno. Ovi novi pokreti obnovili su raspravu o demokraciji, tj. vratili su demokraciju na dnevni red. Taj novi fokus, naravno, i dalje ukljuuje pravdu, ali naglasak borbe vie nije na tome to je pravedno, ve na stvaranju demokratskih formi. To se esto odvijalo na veoma malim mjestima, primjerice kada 300-tinjak ljudi koji su zauzeli trg na njemu i donosi demokratske odluke, ali ponekad je takve skupove inilo i preko pet tisua ljudi, koji su na isti takav nain eksperimentirali s demokracijom. Htio bih ovdje naglasiti sljedee posljedice: pojaani fokus na prostor i naglasak na eksperimentiranju s demokracijom. To su dvije najvanije posljedice borbi i pokreta zauzimanja nastalih u 2011. godini, a ini se da te posljedice uvijek idu zajedno.

trAnsVErzaLNe bORbE
Zanima nas meusobna povezanost borbi unutar grada te nain na koji se njihov radijus iri. Kao ilustracija moe posluiti primjer unitene tekstilne tvornice Kamensko u Zagrebu: radnici su krenuli u trajk zbog neisplaenih plaa, a studenti su im pruili podrku u borbi. Kroz komunikaciju s radnicima i uz pomo informacija do kojih su uspjeli doi zakljuili su da je korijen problema zapravo pekuliranje nekretninama tvornice. Zatim supovezali radnike s Pravom na grad, inicijativom ve angairanom u nekim drugim borbama, gdje se takoer radilo o pekuliranju zemljitem. Od tada je pobuna prela na novi, openitiji stupanj koji je omoguio i drugim grupama i graanima da je primijete, da se ukljue i, u konanici, da se razviju nova saveznitva i oblikuje zajedniki jezik.

Ponekad se ljudi bore, doive poraz i idu tek jednodnevni, ve trajniji susret. Jedna od doma. Meutim vi mi dajete sve te primjere znaajnijih razlika izmeu pokreta zauzimaljudi koji se bore s jednim, a nakon poraza nja koji su krenuli 2011. i pokreta otprije dezavre borei se s neim drugim. To su tran- setak godina jest ta da su alter-globalizacijski sverzalne borbe. Ponekad su borbe paralelne pokreti bili nomadski, selei se od okupljanja i ljudi se meu njima mogu kretati. Ako pu- do okupljanja. Dananji protesti su sjedilakne jedan vor mree, oni su ve vidjeli dru- ki, ukorijenjeni su u teritorij. U biti, ne samo ge mree. Mo i kontinuitet tih borbi lei i u da se ne miu, oni se ne ele maknuti! To je injenici da oni stvaraju teritorij njegovim za- njihova bit. Dijelom to znai fokusiranje na uzimanjem, a tada je izazov proiriti ta zauzi- veoma specifina lokalna pitanja poput otmanja tako da ih ukorijenjenost u odreenom plate hipoteke na vlastite stanove, studenata mjestu ne ograniava. Pokreti zauzimanja koji ne mogu na fakultet, vodoopskrbe, sva odrani tijekom prole godine istovremeno vrlo lokalna i specifina pitanja. Na taj nain su i lokalni i transnacionalni, a ono to je zani- se sve razvilo u vrlo prostorno pitanje, radi se mljivo je da svoj uspjeh duguju upravo svom o upravljanju trgom koje istovremeno predsjedilakom karakteru. Kao nekakva solidar- stavlja upravljanje gradom. nost koja se iri od mjesta do mjesta, poput Na neki se nain ponovno sreejeke. Dakle, imate situaciju gdje neto krene mo. Skoro pa ponovno agora. iz vrlo specifinog politikog i drutvenog pitanja u Egiptu te se proiri do panjolske gdje Svia mi se ovo ponovno, to je ono o emu se transformira putem neto izmijenjenih za- govorim kad priam o institucijama, to je i upravljanja resursima koji nadilazi htjeva, a ipak djeluju na istoj frekvenciji, onoj mjesto na koje se moemo vratiti. Mjesto na pojam vlasnitva. Zajedno s Negrijem solidarnih vibracija koje ih prevode i pojaa- koje se svatko moe vratiti. predlaete pomak s pojma vlasnivaju. Na neki nain zamiljam napredak bortva na pojam zajednikog dobra. be kao krunu putanju koja see od jednog do drugog podruja. Pitam se je li to nain na koji ini mi se znaajnim koliko se iroko pojam su ove borbe u Hrvatskoj izrasle u, kako sam zajednikog rasprostranjuje, ak i izrabljuje. ih nazvao, transverzalne borbe. Razlog zbog To je na neki nain ubrzala financijska kriza. To je jedan od onih koncepata koji se toliko kojeg se toliko koncentriram na to je to, iako brzo kreu da postaju zbunjujui. Ponekad su te borbe zauzimanja trgova puno monije sam sumnjiav oko nekih upotreba tog pojma jer su ukorijenjene u teritoriju, postoji rizik zajednikog koje ga promiljaju kao povratak da one nemaju zajedniko globalno stajalite. nekoj proloj drutvenoj organizaciji, ak zaZnate, postoji rizik kratkovidne prirode naciPonekad se prostor grada koristi kao miljajui pretkapitalistiko doba. To je moja onalnog. Oni izvana mogli bi rei ah pokret mjesto mobilizacije jer nam je to zaprva reakcija na koritenje pojma zajed15M, pa to je samo panjolski problem, ili, repravo jedino preostalo. Mediji odailju niko u slubi sintagme zajednika dobra. cimo, stvar u Grkoj je jo specifinija. jednostrane informacije vladajuih, kao Pretpostavljam da moj strah nastaje kada se Treba postojati intelektualni rad koji se i institucije ili stranke, i zato nam treba zajedniko definira kao odjek prolosti, a to bavi prepoznavanjem naina na koji su razliiprostor pojavnosti gdje nas se moe sa sobom nosi opasnost od preslikavanja pote borbe povezane. Ve kod borbi u Zagrebu, vidjeti i uti. Na primjer, protest ispred drazumijevanih prolih hijerarhija. SpomePuli ili Dubrovniku moemo primijetiti da su ulaza u tvornicu ili sveuilita nuan je nuli ste da je i komunal tradicionalni koncept, veoma sline i da se vjerojatno obraaju istim jer ono to se odvija unutar zgrade se pitam se to to povlai za sobom. privatnim i dravnim interesima, neprijatelji ne primjeuje. Istovremeno, danas se u su im vrlo slini. Ipak, to zahtijeva neku vrstu Hrvatskoj, nakon 20 godina privatizacije, Ovaj pojam se jo uvijek koristi u Istri pedagoke artikulacije interesa razliitih iniini kao da je zemlja jedino preostalo i neki prostori se i dalje opisuju kao cijativa, studenata i ostalih. Zanima me stoga dobro koje se moe privatizirati. U takvoj komunal, ali u pogrdnom smislu. Na prikoliko va rad ukljuuje pedagogiju. etnje situaciji nae su aktivnosti uglavnom mjer, ako postoji komad zemlje o kojem koje ste organizirali u Puli ine mi se kao neka fokusirane na prostor, zemlju, materijalne se nitko ne brine i svi ga koriste kao, na vrsta javnog poduavanja.

zAJedNIKo // nOvI NaiNI UprAvLJAnJa rESUrsImA

resurse i probleme oko njihova vlasnitva.

To je zasigurno tono, ako postanu privatno vlasnitvo, u tom sluaju je to vrlo jasno. Meutim, ako postanu javno vlasnitvo, netko bi mogao zamisliti drutvo u kojem su odluke drave zapravo demokratske odluke, ali trenutno su odluke drave najee maska za privatno vlasnitvo. Neoliberalna drava funkcionira kao kanal, alat ili sredstvo privatnog vlasnitva. Svakako ni socijalistika drava nije bila demokratska. Socijalistika drava je takoer imala veoma ogranien krug tijela ili Moda je ono to brojni pokreti danas ue ljudi koji su donosili odluke. Pretpostavljam zapravo mo bivanja zajedno u duem, trajni- da, ako smo prisiljeni birati izmeu te dvije jem, dugoronijem vremenskom periodu. Ba opcije, pokuao bih odbiti obje. Vano je rei zato trebamo teritorij, prostor trga, na primjer. da to nisu nae jedine mogunosti i da trebaPokretima zauzimanja trgova esto se spoita- mo stvoriti novi nain upravljanja resursima. va da nemaju koherentnu poruku, ali ne radi Dakle, ne radi se o pitanju vlasnitva, se toliko o poruci koliko o susretu, koji nije
ve o nainu organiziranja proizvodnje

Ne bismo to nazvali pedagogijom. Vie je nalik Ranciereovom uitelju neznalici. Mi takoer otkrivamo stvari zajedno s ljudima s kojima pokuavamo suraivati. Prije se radi o razmjeni nego o pedagogiji, osnovna ideja bila je napraviti s ljudima, a ne za ljude. Tim etnjama prethodila je karta nazvana Park malih otkria, kao park koji tek treba otkrivati na podruju bive vojne zone Monumenti. Karta je sadravala toponime koji su istovremeno bili i postojei i fikcionalni. Zapravo smo samo otvorili vrata tog zatvorenog podruja i prozvali ga parkom, kao mjestom gdje su radovi zavreni i svi smo pozvani istraiti ga. Poigrali smo se s postojeom paradigmom arhitekata kao onih koji donose rjeenja na nain da smo predstavili kao projekt neto to ve odavno postoji. Postoji, ali je zabranjeno. Bilo je to kolektivno istraivanje, jednodnevni susret kroz otkrivanje.

Jedan od problema s vladavinom vlasnitva je njegova iskljuiva priroda jer ne dozvoljava demokratsko odluivanje te mnoge iskljuuje iz onoga to trebaju. Na primjer, ako govorimo o podrujima kao to su vojne zone u Puli, ako one sad postanu vlasnitvo, one postaju ekskluzivne. Graani ne samo da nemaju mogunost profitirati od tih podruja, ve ni donositi odluke o njima.
Ako postanu privatno vlasnitvo?

primjer, odlagalite smea, smatra se komunalom. Staro znaenje tog pojma je danas nestalo jer su i institucije koje su tu zemlju prozvale komunalom nestale, ali zemlja je ostala zajednika. Mi smo krenuli razvijati taj koncept, poevi od njegove sadanje negativne pozicije i pokuavajui na njemu graditi pozitivnu konotaciju. Moda je jedno od rjeenja zadrati povijesni naziv, ali raspraviti o tome kako bi se danas moglo upravljati komunalom. Slian je sluaj i s pojmom samoupravljanja u Jugoslaviji, modelom koji je imao svoje prednosti i nedostatke. Neki radnici u Hrvatskoj danas, poput onih u brodogradilitima, zahtijevaju samoupravljanje, ali ne zahtijevaju model koji je bio primjenjivan prije 60 godina. Ti koncepti se danas vraaju iz zaborava i ne samo da se koriste, ve se i preoblikuju.

Jedna od znaajnijih razlika izmeu pokreta zauzimanja koji su krenuli 2011. i pokreta otprije desetak godina jest ta da su alter-globalizacijski pokreti bili nomadski, selei se od okupljanja do okupljanja. Dananji protesti su sjedilaki, ukorijenjeni su u teritorij. U biti, ne samo da se ne miu, oni se ne ele maknuti!

Jedno od kljunih pitanja kod pojma zajedniko je da li se proizvodnja, odnosno proizvodna suradnja, moe organizirati na autonoman nain. To je pitanje samoupravne tvornice, mogu li radnici sami organizirati sve aspekte proizvodnje i distribucije? Isto tako je i s prostorom, jesu li oni koji ga koriste sposobni organizirati njegovo koritenje za dobrobit svih? To je ono to su pokreti zauzimanja trgova dokazali da su ljudi za to sposobni!

Ali ak i ako smo svjesni da smo sposobni to uiniti, neto nas koi. U svom radu esto se fokusirate na pitanje najma kao mehanizma kojim se viak vrijednosti crpi odsvuda, ak i iz autonomno organizirane proizvodnje.

Jedno od kljunih pitanja kod pojma zajedniko je moe li se proizvodnja organizirati na autonoman nain. Mogu li radnici sami organizirati sve aspekte proizvodnje i distribucije? Isto tako je i s prostorom, jesu li oni koji ga koriste sposobni organizirati njegovo koritenje za dobrobit svih? To je ono to su pokreti zauzimanja trgova dokazali da su ljudi za to sposobni!

Mislim da je gotovo svakome jasno da se pokuaji rjeavanja krize s jo vie neoliberalizma, poput poveanja kontrole ili privatnog vlasnitva, ine idiotskim. Traenje rjeenja za krizu nekom vrstom kejnzijanskog ili socijalistikog odgovora, tj. investiranjima u javno vlasnitvo, takoer se ini neuinkovitim i zastarjelim. Ovo novo eksperimentiranje, koje nije ni javno ni privatno, ini se stoga loginim ishodom. Na primjer, zauzimanje trgova je put k ponovnom preuzimanju i drugaijem upravljanju javnim prostorom.

Najam je u biti crpljenje vrijednosti koja se proizvodi drugdje. Najmodavac, onaj koji prikuplja najamninu, nije ukljuen u proces proizvodnje, ali jednostavno od nje uzima postotak, dok nam je kapitalistika ideologija stoljeima govorila da je kapitalist, naprotiv, produktivan. Staro trojstvo tradicionalne politike ekonomije govori o tri resursa - najmu, kapitalu i radu, a u biti se kroz dvjesto godina kapitalistikog razvoja dogodio postupan pomak od najma prema kapitalu. Ono to kapitalist ini jest da ulazi u proizvodni proces, stvara proizvodne odnose, povezuje radnike i na taj nain proizvodi vrijednost. To se jasno moe vidjeti u radu Johna Maynarda Keynesa. On opisuje i prieljkuje eutanaziju najmodavca, kraj tog parazitskog prisvajanja vrijednosti putem crpljenja, te slavi kapitalizam kao aktivan proces stvaranja vrijednosti. Ali, ono to se dogaa zadnjih desetljea, korak je unatrag, od kapitalista prema najmodavcu. Na apstraktnom nivou, i nekretnine i financijski kapital, kao dva dominantna tipa crpljenja vrijednosti, funkcioniraju kroz najam. Trite nekretnina crpi vrijednost pritom ne radei nita produktivno. Nain na koji se zarauje putem nekretnina uglavnom nije kroz poboljanja, ve jednostavno trinim odnosima crpljenja vrijednosti od drugih. Financijski kapital takoer ne sudjeluje u proizvodnom procesu, ve distancirano od stvarne proizvodnje crpi iz nje vrijednost. U nekom smislu nekretnine, zajedno s financijama, postaju glavni nain zarade. To nije glavni nain proizvodnje vrijednosti, ve je osnovni nainna koji se ona crpi.S gledita tradicionalne kapitalistike ideologije ovo je naopako jer je tradicionalna slika kapitalista ona poduzetnika koji zapravo stvara i organizira, dok najmodavac, trgovac nekretninama ili menader samo sie krv.
Je li to sluaj i s turizmom?

emo njihov turizam. Ovo se pokazalo kao relativno uspjean nain u sprjeavanju toga da Korzika postane turistiki raj. Ne preporuujem takvo rjeenje. Ne znam odgovor, ali to je dobro pitanje, kako se oduprijeti bespotednoj moi novca? U SAD-u 80-ih to je napravio kokain. Vrijednost nekretnina u New Yorku nije rasla zbog cracka. Drao je vrijednost nekretnina niskom. Dakle, imate bombe i crack. U redu, smislit emo neto.

BloKIraJmO graD
Zanimljivo nam je da, zajedno s Negrijem, tvrdite da je metropolis mnotvu ono to je tvornica bila industrijskom radniku. Zato je metropolis toliko bitan?

sektorima. Govorei danas o tome, to bi trebala biti puno vea drutvena blokada. U Pontecorvovom filmu Bitka za Alir objavljen je trajk, ali to nije bio samo radniki trajk, radnicima se pridruilo drutvo u cjelini i svi su odbijali prekinuti trajk. Dakle, metropolitski trajk zapravo je vrlo radikalno, generalno neodobravanje. Takva protivljenja ne zahtijevaju nuno apsolutnu blokadu budui da bi bilo vrlo teko organizirati da svatko zaustavi svoj drutveni ivot. Ono to moe natetiti trenutnom sistemu su brojne razliite vrste pobuna.

Za nas je najvanije pitanje kako takva vrsta pobune unutar grada moe postati stvaralakom snagom koja ga moe transformirati, kako moemo neodobravanje pretvoriti u stvaranje?

Uoili smo tri paralelne veze izmeu metropolisa i tvornice. Poput tvornice, metropolis je sada mjesto gdje proizvodimo, gdje se na rad eksploatira i, ba poput tvornice, to je mjesto pobune. Metropolis postaje mjesto gdje su pobune mone i produktivne. Blokada grada je stvarna prijetnja. Dok je prostor tvornice bilo mjesto proizvodnje vrijednosti, a ostatak teritorija bio je, na neki nain, toj proizvodnji podreen, sada su elementi i postupak proizvodnje mnogo vie rasprostranjeni urbanim teritorijem. Budui da je cjelokupni urbani teritorij postao mjestom proizvodnje, istovremeno je postao i mjestom pobune. Smatram konceptualno inspirativnim razmiljati o piqueterosima u Argentini 2001. godine koji su sami sebe ak paradoksalno definirali kao nezaposlene radnike, a potom izjavili: na koji nain moemo u trajk ako nismo radnici? Pa su umjesto blokiranja tvornice odluili blokirati grad. Shvatili su da blokiranje grada u dananje vrijeme, isto kao to je bilo i blokiranje tvornice, istovremeno znai i blokadu proizvodnje. Ako prihvatimo ideju proizvodnje diljem cijelog teritorija metropolisa, tada se otvara i vie moguih mjesta pobune.
Takoer, ova promjena teritorija mijenja i zahtjeve, kao 70-ih u Italiji, kada se borba proirila iz tvornice u grad, zahtjevi i taktike su se promijenili - od borbe za plae na one za stanovanje, smanjenje cijena komunalnih usluga, najamnina

Jasno je da jedno ne ide bez drugoga. Samo odbijanje ne vodi nikamo. Takoer, smatram da pobune mora pratiti produktivnost, ak eksperimenti koje ste spominjali. U Puli se, na primjer, ne moe raditi samo o pukom protivljenju prodaji teritorija jednom developeru koji eli sagraditi vile za bogatae, ve pobunu treba kombinirati s prakticiranjem alternativnih naina koritenja prostora.

Oni koji profitiraju od turizma, hotelska industrija i slino, profitiraju od eksternalija. Karakteristino za profit u kapitalizmu je da sudjeluje u proizvodnom procesu, a ovo su sve stvari koje nisu ukljuene u proizvodni proces, ve su izvan njega. U njih se uklapa i turizam.
I turizam se temelji na pekuliranju nekretninama, ima istu logiku. Podie vrijednost zemljita tako to mu nametne, na primjer, termin atraktivno. Mi ovdje ivimo u teroru atraktivnosti! Ne moe izgraditi vrti na atraktivnom podruju, ne moe izgraditi kolu iz istog razloga... Gradonaelnik Dubrovnika nedavno je izjavio da je vrijednost zemljita u Dubrovniku toliko porasla da je gradskoj upravi postalo nemogue njime upravljati. Glavno pitanje je stoga kako izbjei taj reim atraktivnosti.

U klasinim ekonomskim terminima, za koje smatram da vie nisu primjenjivi, pobune se premjetaju s mjesta produkcije k mjestu reprodukcije, ili kao to ste vi rekli, ono to je openito smatrano mjestom reprodukcije stanovi, hrana, zdravstvo, svi ti elementi sada postaju mjesta pobune. Rekao bih da vie ne postoji jasna distinkcija izmeu produkcije i reprodukcije. U nekom smislu to je teoretsko pitanje, ali ima stvarne posljedice na nae ivote, stvarajui mjesta na kojima smo u mogunosti uinkovito se pobuniti.
Ponekad opisujete te pobune kao metropolitski trajk. Neke nama poznate pobune koje su se dogodile u Kutini ili Puiima na Brau, u kojima se radnika borba proirila po cijelom mjestu, mogu se usporediti s ovime. Moete li objasniti razliku izmeu generalnog i metropolitskog trajka?

U otporu takvom reimu nema preaca ili spontanih radnji, takve stvari jednostavno treba organizirati, ali svakako je jasno da ljudi mogu pokrenuti takav otpor. to se tie toga kako se tome suprotstaviti, iako to nikako ne preporuujem, spomenuo bih korzikanski model dizanja nepoeljnih zgrada u zrak. Ako ele izgraditi luksuzni hotel, dii emo ga u zrak, ako ele dovesti turizam, sabotirat

Dosta je slino, promijenila su se jedino mjesta gdje je pobuna uinkovitija. Generalni trajk u vrijeme Rose Luxemburg bio je zajedniki trajk radnika zaposlenih u razliitim

Radnica Kamenskog koja je htjela ostati anonimna i studentica Jelena Milo:

mi SMo uNitEni KaPITaLizMom!

Tek sad vidimo da se unitenje tvornice odvijalo planirano, a tada smo bile sretne i dobivale plau, izjavila je radnica Kamenskog u jeku borbe za Kamensko. Kako je sve poelo?

Sve je poelo tonuti kanjenjem prve plae u lipnju 2009. godine. No, to nam se nije inilo traginim jer su nakon dva mjeseca plae uredno stizale sve do prosinca. Tad je puknu- nice izvan tvornice. Dva direktora su otkupljilo, shvatili smo da se neto dogaa iza vrata vala dionice od radnika govorei da to rade uprave, poela je smjena direktora. Upravlja- jer ne ele da nam doe netko izvana i uniti nje je preputeno grupi koja je planirala doi nas budui da imamo perspektivu. Meutim, do vlasnitva ne marei za preseljenje tvorni- 2005. godine direktor je pustio svoje dionice ce, kao ni za ulaganje u tekstilnu proizvodnju. na trite. Kupci tih dionica bile su preteno Prvih est mjeseci 2010. godine nismo dobiva- graevinske tvrtke. li plae, 1. srpnja krenuo je prvi etverodnevni Znai li to da je vlasnitvo nad trajk i dogovori za pokretanje steaja. Naanekretninama u pozadini prie? lost, nakon to smo pokrenuli steaj, shvatili smo da nas posljednja tri mjeseca sindikat Kad je steaj pokrenut i prihvaen 12. listonije podravao. Odustali smo od sindikata. pada, zahtijevali smo preustroj. Veinu proBili smo prevareni i odluili se sami boriti za izvoda smo izvozili i imali smo stalne kupce. svoje. Proizvodnju nije trebalo pokretati, ve samo nastaviti s naim strojevima na novoj lokaZato vas sindikat nije podravao? ciji, u industrijskoj zoni u Gorici, gdje ve Kada smo krenuli u generalni trajk 20. rujna postoji tekstilna tvornica. Meutim, interes 2010. godine, sindikat nam je okrenuo lea, pojedinaca koji su doli do vlasnitva nad Kanisu se ni pojavili pred nama, ni savjetom ni menskim bio je iskljuivo doi do njegovih podrkom. Tada smo prvo zvali predstavnika nekretnina. Sindikata koe i obue, no on je rekao da ne to urbanistiki planovi moe pomoi, da sluamo direktora jer mopredviaju na toj lokaciji? emo sutra dobiti otkaz odemo li u trajk. Nismo ga posluali i, nakon peticije u pogonima, Godine 2005. napravljena je studija za taj krenuli smo deset dana u trajk glau, a zatim prostor. Predloena je poslovno-zelena oaza uz podrku studenata organizirali mimohod skroz od Doma sportova do Ilice. Nekretnina gradom. Kljuno je bilo krenuti u borbu sam, Kamensko je povezana s dvije strane stambebez sindikata. nim zgradama, a susjedne stanare su posjetili direktori Kamenskog i predlagali im preseJesu li vas u borbi podrali graani? ljenje u stanove na Lanitu koji su takoer u Jesu, i to nam je davalo najveu snagu. Iako je njihovom vlasnitvu. Bilo je jasno da su u igri uprava mislila da je to preteno enska radna graevinske tvrtke, ali budui da smo tada snaga koju e lako zastraiti, uz veliku podr- dobro poslovali, nismo vjerovali da e ugasiti ku studenata Filozofskog fakulteta i njihovih proizvodnju. prijatelja, borba je odjeknula irom Hrvatske. Ako ste dobro poslovali, otkud gubitak? Ukljuili su se i udruga Pravo na grad i Zelena akcija koji su tu kampanju kasnije nastavili sa Naalost, na sve steajeve i propasti tvrtki od studentima, prosvjedujui ispred suda i zgra- 2006. najvie je utjecao zakon o mogunosti de DORH-a. otvaranja sestrinskih firmi bez ijednog zaposlenog. Direktori su isisavali novac preko Kako su na sluaj reagirali mediji? sestrinskih firmi na druge raune i tako radili Mediji jesu pomogli, pogotovo oko eksponi- gubitak. Na sestrinsku firmu kupili su lokaciju ranja kriminalne strane. No do problema je za novu tvornicu, ali to zemljite nije ni dandolo u trenutku kad su prestali gurati borbu danas isplaeno. Na njega je dignut kredit a da radnica Kamenskog kao politiku injenicu zemljite nije vlasnicima ni isplaeno. Kad je i preli na humanitarnu stranu prie. Stvori- pokrenut steaj, drava je sjela na to zemljite la se dvostruka otrica izmeu solidarnosti i da bi pokrila svoje doprinose. Interes je bio samilosti, a samilost je otupila otricu borbe. napraviti to vei gubitak ne bi li se opravdao steaj. Iz istog se razloga menadment u tom Potekoe u poslovanju razdoblju poveao dva i pol puta, dok se proikrenule su ve nakon privatizacije? zvodni sektor smanjio pet puta. Privatizacija je provedena 1993. godine, dok Zato je steajni postupak toliko opasan? smo uspjeno poslovali. No, im su radnici otplatili dionice, njihova je vrijednost poela Zakon o steajnom postupku nalae da se to padati. Do 2005. nije se smjelo prodavati dio- bre namire vjerovnici pa steajni upravitelj

Kamensko je tekstilna tvornica u Zagrebu osnovana 1949. godine. Nakon to su samoorganizirane radnice 2010. godine stupile u trajk glau, iri krug javnosti ih je podrao u borbi.
nema uope interesa pokrenuti proizvodnju, nego mu je najlake sve prodati. U tvornici su postojale dvije struje jedna skupina je eljela preustroj, ali nastaviti s radom; druga je smatrala da se treba prekinuti s proizvodnjom. Zato smo uvali strojeve cijelo vrijeme, ali jednom kad smo izile iz tvornice, to vie nismo mogle i strojevi su odneseni.
Zato ste odluili protestirati izvan tvornice?

S jedne strane da dobijemo na vidljivosti. Drugi razlog je bio taj to radnicama nije dozvoljeno prosvjedovati unutar tvornice, nego na trgu gdje je to uvijek doputeno. Dakle moe se izraavati nezadovoljstvo, ali ne i dirati u temeljne postavke drutva koje jasno definiraju tko i kako upravlja tvornicama te kako zavrava steaj.
to biste sada, nakon vlastitog iskustva, savjetovali radnicima kojima se sprema slina sudbina?

Radnici ne smiju dopustiti steaj i da sud odluuje o njihovim sudbinama. Vjerujem da se radnici mogu oduprijeti tom kapitalizmu, nekretninskom lobiju. Mi nismo uniteni niti ekonomskom krizom niti trinom konkurencijom - mi smo uniteni kapitalizmom!

Radnici ne smiju dopustiti steaj i da sud odluuje o njihovim sudbinama. Vjerujem da se radnici mogu oduprijeti tom kapitalizmu, nekretninskom lobiju. Mi nismo uniteni niti ekonomskom krizom niti trinom konkurencijom mi smo uniteni kapitalizmom! Direktori su isisavali novac preko sestrinskih firmi na druge raune i tako radili gubitak. Na sestrinsku firmu kupili su lokaciju za novu tvornicu, ali to zemljite nije ni dan-danas isplaeno. Na njega je dignut kredit a da zemljite nije vlasnicima ni isplaeno. Kad je pokrenut steaj, drava je sjela na to zemljite da bi pokrila svoje doprinose. Interes je bio napraviti to vei gubitak ne bi li se opravdao steaj

Studentski trajk, pokrenut 2009. godine, obuhvatio je gotovo sva sveuilita u Hrvatskoj, a ovakvo zauzimanje fakulteta studenti su legitimizirali putem direktno demokratskog odluivanja na dnevnim plenumima otvorenim za sve graane. Sama blokada je dobila iroku podrku, prvenstveno od onih koju su se ve borili za svoja radna mjesta i materijalne resurse, te se na toj platformi dalje razvija ideja o irenju neposredne demokracije i na druga arita sukoba protiv kapitalizma. Iste godine je odran meunarodni kongres Grad Postkapitalizma u Puli na tri razliite lokacije u gradu Rojcu, Katarini i Muzilu. Zavrnog dana u tvravi Maria Louise na Muzilu sastavljena je Deklaracija o Komunalu koja sadrava etiri naela za samoorganizaciju grada: pravo na mobilnost, fleksibilnost organiziranja, prisvajanje alata i grad mnogih ekologija. Godinu dana kasnije, 2010., u Zagrebu je kulminirao sukob u Varavskoj ulici koji je povezao mnoge kolektive, suoene sa istim problemom privatizacije zajednikih prostornih dobara. Pokrenuto je formiranje ire mree Forum za prostor koja danas obuhvaa graanske inicijative u razliitim gradovima. Danas, nakon tri godine umreavanja mnogih konfrontacija sve je intenzivnija mrea u kojoj razliiti protesti meusobno komuniciraju i ire informacije neovisno o politikim i medijskim blokadama reima, podravaju se, razmjenjuju iskustva, taktike, strategije i svojim vezama premouju meusobne udaljenosti komprimirajui arita sukoba u jedan jedinstveni prostor pojavnosti prostor politike akcije.

Slaven Tolj, lan inicijative Sr je na:

iZguBimo li grAd, iVJeT emo u ResorTu

Sr je na! je inicijativa graana Dubrovnika koji se protive projektu apartmanizacije Sra.
Aktivni ste lan inicijative Sr je na. to je tono Sr?

Sr je jedini prostor na koji se grad u budunosti moe iriti budui da se Dubrovnik nalazi izmeu brda i mora i to brdo je jedina urbanistika budunost grada, koji naalost sve vie postaje turistika destinacija. To nam se ve dogodilo u samim zidinama gdje je ostalo 800 ljudi ivjeti u odnosu na 6.000 prije dvadeset godina. Tu se nalazi znak jednakosti izmeu problema grada i Sra jer se grad poinje definirati u medijima i percepciji kao pusti prostor, isto kao i visoravan Sra.
to se tono planira na njemu?

Oito je da se putem zakonom propisane javne rasprave za urbanistike planove stvari ne mogu promijeniti. Koje ste taktike primjenjivali kao inicijativa?

Kakve ste jo akcije organizirali u gradu i na Sru?

Ljudi koji vode grad razmiljaju samo o zaradi i kako dovesti to vei broj turista, ali pritom gubimo grad i ivimo u resortu. Osim malog broja koji profitira, svi ostali smo na gubitku i zadana nam je uloga jeftine radne snage U Dubrovniku je svaki metar postao dragocjen, vodi se borba oko svakog pedlja. Ljudi moraju shvatiti to se dogaa i svatko se mora boriti na svoj nain

Plato koji je jednak povrini cijelog grada pokuava se pretvoriti u privatni posjed bez ikakvog javnog interesa. Minimalni javni sadraji koji su naknadno ukljueni u projekt samo su izgovor za ovjeru stvarne uzurpacije prostora.To je duga pria koja je poela Strategijom razvoja turizma temeljenom na izgradnji golf igralita i Zakonom o golfu. Plan za Sr narastao je s vremenom s nekih 100 ha na 310 ha, a vrijednost od nekih 80 milijuna eura 2003. godine na milijardu i 200 milijuna eura 2012. Povrina je poveana dolaskom Vladinog povjerenika koji je sam, nezakonito, ovo poveanje i potpisao. Iz svega je vidljivo da je na djelu velika pekulacija pretvaranja umskog i poljoprivrednog zemljita u graevinsko. Pritom se takozvani investitori stalno izmjenjuju ili ulaze novi. Kredibilitet takvih pekulanata, kao ni izvore novca, nitko ne provjerava. Radi se o okupaciji prostora s atraktivnim pogledom na staru jezgru Dubrovnika, more i otoke u blizini Dubrovnika.
U kakvoj su fazi ti planovi danas?

Inicijativa djeluje ve 4 godine, ali neke udruge bave se ovim pitanjem ve 7-8 godina. Umreeni smo u Forum za prostor na nivou Hrvatske, zajedno s Pravom na grad, Zelenom akcijom, Zelenom Istrom, Ekolokom udrugom Krka, udrugom Filaktiv Mislim da su rezultati naih aktivnosti vidljivi, da smo senzibilizirali graane i probudili svijest i savjest o ovim pitanjima. Dnevno sudjelujemo u diskusiji o problemima, razgovaramo s ljudima, organiziramo tribine. Pokrenuli smo i nezavisne novine jer jednostavno nismo imali prostor u medijima koji je potpuno kupila tvrtka Razvoj golf koja vodi projekt za Sr. Mi smo uspjeli alternativnim PR-om dobiti vidljivost i veina ljudi danas odbacuje namjere investitora povezanih s politikim strukturama. Samo 4% graana u potpunosti vjeruje propagandi golfera. Onaj dio stanovnika koji podrava projekt zna da se radi o koruptivnom projektu, ali ignorira tu injenicu mislei na eventualnu korist za sebe, da e im pripasti komadi kolaa.
Tebe su i fiziki napali zbog aktivnosti u inicijativi?

Pored izleta na Sr, organizirali smo niz malih diverzija. Recimo, stavljanje zastava Razvoj golf na gradske zidine. Time smo htjeli pokazati tko je stvarni vlasnik grada budui da je gradonaelnik jednom prilikom izjavio da onaj ija je zastava na zidinama upravlja gradom. Svaka od naih udruga jo posebno radi na ovim temama i izlobama i urbanistikom radionicom i tribinama i sl. kojima se problematiziraju teme javnog prostora.
to pojam javnog prostora znai za vas koji ivite u Dubrovniku?

Poetkom kolovoza oekujemo javnu raspravu za Sr. Oekivali smo ovakav tajming za javne rasprave, koje su namjerno tempirane u ljetnim mjesecima kad su graani okupiKako su se arhitekti postavirani osiguranjem egzistencije, budui da je li u odnosu na inicijativu? turistika sezona jedina prilika da neto zarade. Prva javna rasprava, prije godinu i pol, Oni su se, zaudo, dosta rano, zahvaljujui pripokazala je da graani, kao i struka, odbacuju je svega predsjednici Drutva arhitekata Dutaj projekt, a sada se ponovno pokuava pro- brovnika Mariji Kojakovi, ozbiljno i odgogurati isti plan, bez usvojenih primjedbi. U vorno postavili prema toj situaciji, meutim isto vrijeme na raspravu idu jo i planovi za nismo nikad uspjeli zajedno istupiti budui gradsku jezgru, spomenik Papi i sve mogue... da oni zadravaju distancu prema inicijativi, Proveli smo istraivanje javnog mnijenja koje bez obzira na to to se zalaemo za iste ciljeve. je pokazalo da 77% stanovnika podrava refeU posljednje vrijeme ste aktivni i oko rendum o pitanju izgradnje vila, apartmana teme izgradnje hidroelektrane Ombla? i golfa na Sru. Graani su se u provedenoj anketi veinski, 63%, izjasnili protiv apartma- Izgleda da se sinkrono ide s apartmanskim nizacije tog podruja. Usprkos tome, grado- gradom na Sru i ovom hidroelektranom. naelnik to ignorira, a upravo na obeanju Ombla je projekt koji se pokuava progurati referenduma je dobio glasove na izborima. po svaku cijenu, a koji je oito uasno riskantan i ekonomski upitan, a dovodi u pitanje i koritenje vode u budunosti.

Da, u klubu Revelin kada je TBF obukao majice kao podrku inicijativi. Nakon fizikog nasrtaja na mene putem lokalnih medija pozivani su graani da se obraunaju s nama kao prijetnjom napretku. Na kraju sam ja dobio krivinu prijavu, a vlasnik kluba je dobio priliku da u lokalnim medijima iznese niz lai o dogaaju optuujui inicijativu Sr je na. Policija je takoer stala u zatitu vlasnika kluba. No, neke stvari su se pokrenule nakon toga, ljudi su vidjeli da je vrag odnio alu i potpora inicijativi jo je vea nego prije.

Ljudi koji vode grad razmiljaju samo o zaradi i kako dovesti to vei broj turista, ali pritom gubimo grad i ivimo u resortu. Osim malog broja koji profitira, svi ostali smo na gubitku i zadana nam je uloga jeftine radne snage. Pokuavamo spasiti svoje male prostore slobode unutar ovakvog sistema, ali zahtjevi dominantne ideologije postaju sve vei pa se tako i depovi slobode polako gase. Mi u Art radionici Lazareti smo primjer te situacije, smetnja lokalnoj upravi koja bi ovaj prostor utrila za neki privatni interes. U Dubrovniku je svaki metar postao dragocjen, vodi se borba oko svakog pedlja. Ljudi moraju shvatiti to se dogaa i svatko se mora boriti na svoj nain.

10

Roland Suanj, radnik brodogradilita 3. maj:

3. MaJ tReEMaJCImA!
Inicijativa 3. maj treemajcima nastala je 2010. godine u rijekom brodogradilitu kada su sindikati i vijee radnika podrali radniki prijedlog alternative privatizaciji
Mislite li da je mogue da radnici sami organiziraju proizvodnju takvih razmjera?

Upravo se na tvrtkama kao to su Jaguar, Boeing ili Nokia koje sve imaju ESOP model pokazalo da je to mogue. Zato to je svaki radnik koji je uloio neka sredstva u svoju tvrtku i koji oekuje neku dobit sutinski zainteresiran da tvrtka funkcionira kako treba. Time se to se deavalo s 3. majem pojaava interes zaposlenih kao i efikasnost netom prije Vladine odluke njihovog rada, motivacija je puno vea kad o pokretanju privatizacije? ovjek radi sam za sebe nego kad radi za neU oujku 2010. godine 3. maj ostajao je bez po- kog drugog. sla. U toj situaciji javila se potreba nas radnika, to je ESOP model? koji egzistencijalno ovisimo o 3. maju, da poduzmemo neke korake, da pokaemo da smo To je model radnikog dioniarstva u kojem ivi. I da pokaemo da opstanak 3. maja nije radnici na osnovi vlastitog udjela direktno nuan samo nama, ve i itavom gradu Rijeci. upravljaju drutvom kroz radnike savjete, vijea ili odabirom svojih predstavnika u upravto je dovelo do privatizacije? nim tijelima. O privatizaciji se poelo govoriti u sklopu Kako je Vlada reagirala na to? pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom. Vlada se odluila na privatizaciju Taj na prijedlog smatrali su neprihvatljivim iako nisu sagledane sve posljedice. Svugdje zbog obaveza koje je RH potpisala s EU-om, u svijetu su brodogradilita ovog tipa u ve- tako da su se odluili na privatizaciju kroz inskom dravnom vlasnitvu, odnosno pod fondove, no detalji su jo u potpunosti nepatronatom drave, zbog velike vanosti koju poznati. Mi smo sedam dana nakon to su imaju za gospodarstvo. radnici usvojili Plan B sudjelovali u velikom prosvjedu na Korzu u Rijeci na kojem se okuVladi ste prije dvije godine prezentirali pilo najvie radnika 3. maja koji su zahtijevali Plan B koji je na zboru radnika 31. oujka ne samo zahtjeve inicijative, nego openito 2010. godine podralo preko tisuu ouvanje brodogradnje. Tada smo pokazali radnika. Koje prijedloge sadri taj plan? da neemo dopustiti da 3. maj tek tako apTada se dogodila situacija da su sva tri sindi- tom padne. kata koja djeluju u brodogradilitu bila suMislite li da je nakon svih tih odluka glasna oko inicijative jer su shvatila da nam Vlade i dalje mogue voditi borbu? je opstanak 3. maja u zajednikom interesu. Mi smo predlagali partnerski odnos izmeu Ne znam. Vidite i sami to se dogaa u Europdrave kao vlasnika i radnika kao upravljaa. skoj uniji, sustav se praktiki uruava i oito je Naime, radnici bolje poznaju ljude i situaciju da treba traiti neke nove izlaze i nova rjeepa stoga mogu bolje izabrati i ljude koji e vo- nja. Radniko samoupravljanje nam je zasad diti 3. maj, dok je do sada to inila Vlada koja jedino logino dugorono rjeenje. je optereena politikim odlukama u imenoKako komentirate izjave da je brodogradnja vanju kadrova.
to ste konkretno predlagali?

akcije u gradu. Sam gradonaelnik je pokazao veliki interes za budunost 3. maja jer shvaa da bez 3. maja nema ni grada. To je srce Rijeke.
Zato je 3. maj vaan za Rijeku?

Iz jednostavnih razloga: na svakog zaposlenog u brodogradilitu dolaze 3 zaposlena u nekim drugim djelatnostima; sve trgovine u Rijeci znaju kad 3. maj isplauje plau; dvije i pol tisue radnika puta prosjena neto plaa od 5.000, to vam je 12,5 milijuna kuna mjeseno koje se uglavnom potroe u ovom gradu.
Nekad su brodogradilita viak svojih sredstava investirala u komunalne servise, stanogradnju, sport, kulturu Mislite li da bi se taj viak koji sad odlazi u privatne depove mogao investirati u drutvenu vrijednost?

Banke su, poput one Rijeke, nekada bile oformljene upravo zbog industrije, a te su banke investirale viak i u javne stambene fondove. Budui da su sada banke u privatnom vlasnitvu, vie im nije u interesu razvoj proizvodnje. Danas se izvlae vikovi iz 3. maja putem kamata na kreditna sredstva koje drava plaa privatnim bankama, a sigurno bi bilo bolje da se ta sredstva investiraju u stanove ili objekte od opeg dobra.
Vjerujete li da bi neto takvo bilo mogue kad bi brodogradilite bilo u rukama radnika?

Neemo dopustiti da 3. maj tek tako aptom padne. Vidite i sami to se dogaa u Europskoj uniji, sustav se praktiki uruava i oito je da treba traiti neke nove izlaze i nova rjeenja. Radniko samoupravljanje nam je zasad jedino logino dugorono rjeenje

Budui da sav plasman kapitala, pa tako i u brodogradilitu, ovisi o bankama, vrlo vano u svemu bilo bi imati nau banku koja bi podravala proizvodnju, a ne potronju. Naalost, danas vam je puno lake dobiti kredit za kupnju auta nego za pokretanje proizvodnje.

Bilo je predloeno da radnici preuzmu upravljanje brodogradilitem na odreeni period u kojem bi pokazali da su u stanju, zajedno s dravom kao veinskim vlasnikom, upravljati brodogradilitem i postaviti ga na zdrave noge.
Dakle, predlagali ste da vlasnitvo ostane dravno, a da radnici preuzmu upravljanje?

djelatnost koja uvijek posluje u deficitu, kao i da u Europi ne moe konkurirati azijskoj proizvodnji? Gdje vidite budunost kverova?

Da, ali da se ak i dionice prepuste radnicima Jeste li u akcijama suraivali nakon tog perioda ako se pokae da su radi s nekim inicijativama izvan nici uspjeni. Nakon to je taj plan prihvaen brodogradilita? Koliko se Rijeka u Rijeci, prijedlog su prihvatili i predstavnici solidarizirala s problemom 3. maja? sindikata brodogradilita u Kraljevici i Splitu. injenica je da su tu inicijativu podravali Sve vie inicijativa zamilja proizvodnju svi sindikati, ali i Mrea anarhosindikalista na takav samoupravni nain, no rijeko (MASA) te studenti. Neprestanim ukazivabrodogradilite trenutno ima 2.500 zaponjem na na problem uspjeli smo izazvati reslenih, a s kooperantima i oko 3.000 ljudi.

Hrvatska brodogradnja, ak i u ovom trenutku kada je situacija izuzetno teka, dravi na jednu uloenu kunu vraa 2,61 kunu. Da bi vam situacija bila jasnija, u cijeni broda je oko 66% domaeg rada i opreme, dok je samo 1/3 uvozna komponenta, stoga je brodogradnja u ovom trenutku najvei izvoznik koji sudjeluje s oko 15% u ukupnom izvozu RH.

Bez 3. maja nema ni grada. To je srce Rijeke. Na svakog zaposlenog u brodogradilitu dolaze 3 zaposlena u nekim drugim djelatnostima; sve trgovine u Rijeci znaju kad 3. maj isplauje plau; dvije i pol tisue radnika puta prosjena neto plaa od 5.000, to vam je 12,5 milijuna kuna mjeseno koje se uglavnom potroe u ovom gradu

11

Anita Luni, lanica Mree solidarnosti:

Otpor nE mOe uSPjeTi BEz iROKe mrEe POdRkE

Mrea solidarnosti je inicijativa splitskih umjetnika, aktivista, anarhista, studenata, radnika i drugih oformljena s namjerom povezivanja razliitih borbi koje se trenutno odvijaju u Splitu i okolici.
Kad je Mrea solidarnosti zapoela s aktivnostima?

Potrebno je odmaknuti se iz protestnih akcija iscrpljivanja, koje samo slue za trenutno samozadovoljavanje i medijsku manipulaciju radnikim zahtjevima. Nikakav radniki ili bilo koji drugi otpor ne moe danas uspjeti bez iroke mree podrke. Vana je solidarnost ne samo izmeu radnika razliitih firmi, nego solidarnost svih slojeva drutva!

Prije nekoliko mjeseci organiziranjem izlobe, koncerta i tribine posveene pitanjima mogunosti i uspjeha radnike borbe u globalu. Okupili smo umjetnike, studente, nezaposlene, radnike i dr. u prostoru splitske tvornice Dalmacijavino s ciljem informiranja ire zajednice o problemu koji postoji u gradu, a o kojem se tako malo moe saznati putem medija. Htjeli smo pokazati da je potrebna podrka zajednice, kao i solidarnost ne samo izmeu radnika razliitih firmi, nego solidarnost svih slojeva drutva. Ono to se tamo spontano dogodilo jest da je meu radnicima i sindikalcima iz nekoliko firmi stvorena zajednika baza.
Radnicima kojih firmi?

knuti se iz protestnih akcija iscrpljivanja, koje samo slue za trenutno samozadovoljavanje i medijsku manipulaciju radnikim zahtjevima, na konstruktivne stvari. Jedino se kvalitetnim graenjem zajednikog prostora moe realizirati jedinstvo u obrani radnikih prava.
Tko ini Mreu solidarnosti?

trite. Ako proizvodi nisu na tritu, gomilaju se na lageru, ne postoje ni prostor, ni sirovine za daljnju proizvodnju pa se zakljui da tu proizvodnja nije potrebna, a u kupovnom ugovoru te firme stoji da, u trenutku kada ona postane neprofitabilna, vlasnik ima pravo zatvoriti pogon i svu proizvodnju premjestiti u drugi grad. Ovdje se uniti tvornica, ljudi dobiju otkaze zbog nekretnine i prostora.
Osim bivih industrijskih pogona, postoje li i neka druga mjesta pekuliranja nekretninama u Splitu?

Premreavanjem onih koji dolaze iz razliitih polja borbe stvaramo osnovu zajednikog djelovanja. Tako na primjer u Monteru radimo tribinu Uzora i sve vrijeme odravamo redovite meusobne kontakte. Ima onih koji imaju iskustva s razliitim graanskim akcijama, blokadama fakulteta, borbom za ouvanje javnih prostora, organizacijom umjetnikih dogaaja, poput Adria art anala, ali ima i onih koji nemaju ranijeg iskustva.
Koji su uzroci propadanja

Adriachema, Uzora, Dalmacijavina, Montera, tolikog broja firmi u Splitu? Jadrankamena i jo nekih firmi koje su propale. Nisu sve firme bile u mogunosti pokazati est uzrok propadanja firmi, poput Pivovare solidarnost budui da je iz onih koje su jo ra- i Dalmacijavina, je prenamjena zemljita radi nije zatvorene, poput Salonita, eljezare, Ja- iskoritavanja u turistike svrhe ili oping dranske pivovare, teko ponovno nai radnike centara. kolski primjer je sljedei: Netko i ukljuiti ih u taj pokret. Tijekom sastanaka kupi tvornicu i ima dva proizvodna pogokoji su se spontano poeli odvijati u Dalmaci- na, jedan u Splitu, drugi u drugom gradu. U javinu odlueno je da treba zajedno raditi na Splitu eli zatvoriti tvornicu, prodati zemljite, svojim zahtjevima i solidarnosti. To bi znai- prenamijeniti ga u turistike svrhe. Budui da lo da, ako jedna od firmi ostvari svoj cilj, tu firma dobro posluje i ima svoje trite, treba borba ne staje. Primjerice, da u zahtjevima opravdati steaj time to e dokazati da nije radnika Dalmacijavina stoji da i druge firme mogue nastaviti proizvodnju u Splitu, nego moraju ostvariti svoje ciljeve. Na taj nain se i samo u tom drugom mjestu. To se rjeava vri pritisak i ostvaruje jedinstvo. potpisivanjem ugovora o distribuciji svojih proizvoda po kojem se daje nekome da Zato ste se odluili za umjetnike akcije? na trite distribuira 100% tvojih proizvoda. Kao prvo, izloba i koncert jame radnicima Nakon toga vlasnik potpie odvojeni osobni dolazak drugih; drugo, medijska panja se ugovor s distributerom i dogovori se da proostvaruje kada imamo masu, a masa se realizi- izvode nee slati u odreene duane i ispod ra ako imamo program koji privlai medijsku odreene cijene. Potom distributer, budui panju, pa se oni uzajamno dalje uvjetuju. To da u ugovoru nema stavke o koliini proije dobro jer se sve odvija u prostoru tvornice zvoda koja se mora godinje poslati na trite, kojoj je potrebna medijska panja. Vano je njegove proizvode jednostavno ne alje na da, koliko god to moemo, otvaramo teme o mogunostima zauzimanja tvornice, reorganizacije, da dekonstruiramo pojmove prodaje i steaja. Takoer, ako radnici i jesu ve zajedno u borbi, treba priznati da nikakav radniki ili bilo koji drugi otpor ne moe danas uspjeti bez iroke mree podrke. Potrebno je odma-

Poznati sluaj privatnog interesa u nekretninama je Marjan. Ali postoji vie mjesta izravne konfrontacije interesa, poput ruenja srednjovjekovnog bedema Contarini gdje se opet, bez ikakve rasprave, otvaraju vrata privatnim interesima pod opravdanjem da mora postojati ekskluzivni hotel to blie centru grada; pa sve do ekstremnih sluajeva gdje se zbog ideologije turizma pokuava iseliti stanare iz povijesne jezgre, zbog ega su stanari i osnovali inicijativu Get getanima, kroz koju se udruuju i bore. Borbom za radna mjesta, a s druge strane borbom za ouvanje javnog prostora i prokazivanjem pekulacija zemljitem, stvara se fronta otpora prema privatnim interesima. Pokuava se raditi na premreavanju i ujedinjavanju oko ciljeva, kao i meusobnom pomaganju.
Znai u Splitu je ideologija turistikog grada dosta prisutna?

Da, ali ona ide u paketu s vie stvari koje se propagiraju na razini cijele drave. Tvornika proizvodnja se predstavlja kao neto to je nepotrebno u gradu koji se orijentira na turizam. Kao, to emo mi raditi sa kverom usred grada ako se elimo okrenuti turizmu? Ali nitko ne pita: tko se to tono eli baviti turizmom? I zato bi bavljenje turizmom znailo diskreditiranje onih koji se ele baviti drugim djelatnostima koje su osnova za bilo kakvo normalno i zdravo funkcioniranje drutva? Propagandom o prosperitetu u turizmu direktno se utjee na nedostatak solidarnosti ostatka drutva, pa tako ljudi, zbog takve medijske slike, na radnike gledaju kao na ljude koji ele predstavljati grad u nepoeljnom, neturistikom svjetlu.

12

eljko Klaus i Davor Raki Kio, radnici Petrokemije:

to bi za Petrokemiju znaila privatizacija?

NakOn 72 dAna blOKaDe iZborili sMO Se zA RadniKu KOntrOLu

Petrokemija u Kutini najvea je tvornica mineralnih gnojiva u bivoj Jugoslaviji. Njeni radnici, okupljeni u Stoer za obranu, ve su nekoliko puta uspjeno sprijeili privatizaciju tvornice.
Kakve ste sve oblike podrke imali u svojoj ve skoro 15-godinjoj borbi?

Mnogo toga u Hrvatskoj ovisi o Petrokemiji, i mi o njima. Od eljeznice, plinsko-opskrbnog sustava, elektrodistribucije, svega. Na primjer, etvrtina ukupne potronje plina u Hrvatskoj otpada na Petrokemiju, 90 posto prometa luke za rasuti teret u ibeniku ini naa sirovina ili nai proizvodi. etvrtina ukupnog prometa Hrvatskih eljeznica je Petrokemija Oito je da je to za jednu dravu strateka industrija. Privatizacija inae, sama po sebi, nije dobra, a pogotovo kad se radi o stratekim industrijama. Mi se ne slaemo s tim kako je Vlada svih ovih godina zamiljala privatizaciju.
Kako je Vlada zamiljala privatizaciju?

Pa prvi pokuaj bio je jo 1998. godine kad je bila aktualna kuponska privatizacija na nain da se kroz tadanji Privatni investicijski fond Petrokemija pretvori u kupone koji e biti podijeljeni. Tada se prvi put oformio Stoer za obranu Petrokemije koji od tada okuplja dva sindikata i jednu udrugu branitelja iz Petrokemije u zajednikoj borbi protiv privatizacije. Stoer tada zauzima Petrokemiju i blokira tvornicu na 72 dana. Zakljuak tadanjih vlasti bio je da nas ne trebaju vie akati jer su nas se valjda bojali te su s nama potpisali sporazum kojeg se mi i danas drimo. Temeljni zahtjev onda, pa i danas je da drava mora biti veinski vlasnik takve proizvodnje.
Niste zahtijevali da se vlasnitvo prebaci na radnike?

Oko ovih prosvjeda uspjeli smo okupiti sve ljude u Kutini, sve sindikate i seljake udruge. ak smo, kad im je bilo potrebno, ili i sa seljacima na prosvjede. Svi su imali dojam da smo mi u stanju neto pokrenuti, ali neke stvari se moraju rjeavati u Zagrebu, a ne u Kutini. Mi moemo biti samo inicijator.
A zagrebaki studenti?

vagona i pruga. Nema osnovne infrastrukture kojom bi se takva poveana proizvodnja i distribuirala.
Da li napredak industrije podrazumijeva da se cijeli sustav infrastrukture unaprijedi?

Nismo vjerovali da to moe funkcionirati na Koje ste akcije imali izvan tvornice? taj nain da radnici budu i vlasnici tvrtke jer je to prevelik sustav. Naravno, to ne isklju- 98. godine 72 dana i noi nita se nije dogaauje ulogu radnika da nadziru firmu, da ima- lo van ice tvornice. 2001. ne bismo izali na ju utjecaj na sve ono to je bitno. Tada smo cestu da je Vlada na vrijeme reagirala. Blokase izborili za to da nai predstavnici sjede u da autoputa je bila B varijanta. No, blokirali nadzornom odboru Petrokemije. Danas ima- su nam dovod plina, a nismo imali vremena mo etiri od devet lanova tog odbora. Dakle, za temeljitu pripremu pa smo jedan dan bloizborili smo se za radniku kontrolu. Imamo kirali Inine benzinske postaje, a uz lokalni informacije iz prve ruke i direktno sudjeluje- radio i televiziju informacija se proirila. Da mo u donoenju svih stratekih odluka preko smo 1998. Hrvatskim eljeznicama kazali da nadzornog odbora, mi biramo upravu i uvijek zaustave vlakove, oni bi ih zaustavili i blokibiramo one ljude koji su radili unutar tvorni- rali pruge. ce, koji znaju kako ona funkcionira.
Ono to je karakteristino za Petrokemiju je da se oko svakog protesta homogenizira gotovo itav grad. Kako problemi Petrokemije odjekuju u gradu? Prometna infrastruktura je kljuan faktor u distribuciji vaeg proizvoda.

S njima smo u vrem kontaktu od prve studentske blokade kad smo im odmah dali podrku. Imali su vrlo konkretan i artikuliran zahtjev gdje su uspjeli oko sebe okupiti dobar dio javnosti i medija. Malo smo usporeivali svoju i njihovu organizaciju. Njihova je direktno demokratska i jedan dio njihove snage je da nikoga od njih ne mogu uhvatiti u rvanj kao to su recimo napravili seljacima. Tu je prednost anonimne organizacije koja nema svog predstavnika, ali, s druge strane, nama je puno lake probiti se kroz medije s prepoznatljivim licem.

Da, nama osim pruge trebaju i dobri luki kapaciteti te planiramo uloiti u Luku ibenik. Drava mora uloiti u eljeznice, vagone, pruge, pa tek onda bi, paralelno s tim, trebalo dizati kapacitet proizvodnje.
To podrazumijeva da, osim Petrokemije, i sva potrebna infrastruktura mora ostati u vlasnitvu drave.

To je sasvim jasno. Drava vie nije u vlasnitvu nekih svojih resursa, poput plina, i sad mi plaamo plin skuplje od svih ostalih potroaa u Hrvatskoj jer je drava taj resurs ve prodala.
Stoer se nedavno ponovno aktivirao oko Petrokemije uslijed novih prijetnji privatizacije?

Kutina je grad s 15.000 stanovnika, od kojih dvije i pol radi u Petrokemiji. Grad zaista ovisi o tvornici i ivi s njom. Oko ovih prosvjeda uspjeli smo okupiti sve ljude u Kutini, sve sindikate i seljake udruge. ak smo, kad im je bilo potrebno, ili i sa seljacima na prosvjede

Kutina je grad s 15.000 stanovnika, od kojih dvije i pol radi u Petrokemiji. Grad zaista ovisi o tvornici i ivi s njom. Gradska uprava je donosila zakljuke koji su bili nai zakljuci. Ono to smo mi eljeli. Grad i radnici imali su apsolutno iste stavove.

Mi unutar tvornice imamo ranirni kolodvor, imamo svoje strojovoe, odakle se sve Hrvatskim eljeznicama alje dalje za luke. Dakle, onaj tko bi eventualno kupio Petrokemiju, vjerojatno bi samo iskoristio nau infrastrukturu, koja je povezana s dravnom, za distribuciju svoga proizvoda. Budui da je trite na koje sada izvozimo postojeom infrastrukturom zasieno, u sluaju poveanja proizvodnje za to ne bismo imali dosta

U ovim zadnjim pokuajima privatizacije Petrokemije samo smo poslali pismo na etiri adrese - predsjedniku drave, premijeru, predsjedniku Sabora i prvom potpredsjedniku Vlade. U njima smo postavili pitanja vrijedi li jo uvijek sporazum iz 1998. godine te je li Petrokemija strateka industrija. Oni su to sve preutjeli i nisu odgovorili, ali to je bilo dovoljno da izjave da ne misle prodati Petrokemiju. Prvi potpredsjednik Vlade je jedan dan rekao da ide u Rusiju prodati Petrokemiju, a kad se nakon nekoliko dana vratio, i nakon to smo mi izvrili pritisak, izjavio je da nije iao prodavati Petrokemiju. Tu se vidi da nas se jo uvijek boje.

Prvi potpredsjednik Vlade je jedan dan rekao da ide u Rusiju prodati Petrokemiju, a kad se nakon nekoliko dana vratio, i nakon to smo mi izvrili pritisak, izjavio je da nije iao prodavati Petrokemiju. Tu se vidi da nas se jo uvijek boje

13

Teodor Celakoski, Tomislav Domes i Tomislav Medak, lanovi inicijative Pravo na grad:

JAvni prOsToR mOrA biTi dosTUpaN bEz KOMerCijaLniH BARiJeRA

Pravo na grad je inicijativa usmjerena protiv upravljanja prostorom na tetu javnog interesa i iskljuivanja graana iz odluka o prostornom razvoju Zagreba.
je prostor komercijalizacije i komodifikacije Otpor je kulminirao blokiranjem gradnje kada ga okupiraju terase kavana. Investicijski rampe u Varavskoj ulici u prvoj polovici ciklusi u gradogradnji su spori i povrati od ula- 2010. godine i formiranjem ivog zida u to se desilo s Varavskom ulicom u ganja su neizvjesni zbog toga su uostalom kojem je sudjelovalo vie tisua graana, Zagrebu i kako je tako mala pjeaka esto generator ciklike izmjene ekonomskog a njih preko 150 je i uhieno. ulica uspjela okupiti velik broj graana? rasta i krize. Budui da javne prostore esto Kako je bilo organizirano zauzimanje? Varavska, odnosno pretvaranje dijela pjea- karakterizira intenzivna socijalnost, takvi su Zauzimanje Varavske u sklopu kampanje ke zone u toj ulici u samom centru Zagreba prostori pogotovo privlani investitorima jer Ne damo Varavsku! bilo je mogue zbog u ulazno-izlaznu rampu za podzemnu gara- nude povlatenu poziciju koja ima karakter angamana predane grupe stotinjak aktivista u privatnog shopping centra, bila je zadnja monopolne rente mogunosti da se osigui masovne podrke graana kampanji. Poeti najneprihvatljivija faza izvedbe projekta raju poveani povrati zbog intenziteta tako ni impulsi inicijative Pravo na grad nastali su Cvjetni prolaz Hoto grupe protiv kojeg su koloniziranog javnog prostora. iz zajednikih aktivnosti zagrebakih organiPravo na grad i Zelena akcija zapoeli kampaitav proces je postao javno zacija vaninstitucionalne kulture, organizacinju jo 2006. godine. Projekt je ukljuivao ruvidljiv s arhitektonskim natjeajem. ja mladih i ekolokih organizacija u Zagrebu enje zatienih povijesnih zgrada, poveanje Kako se reim koristio arhitekturom jo 2005. godine. I dok su te organizacije sve izgraenosti unutar ve izgraenog bloka za i urbanizmom tijekom cijelog procesa? vrijeme podupirale kampanju protiv projekta vie od 100 posto, izgradnju podzemne garaCvjetni i izgradnje garae, a ljudski nadasve e koja privlai veliku koliinu automobila u Da bi se stvorio privid javnog procesa, inveu ranoj fazi tijekom peticije protiv projekta, sredite grada te, budui da je centar zami- stitor je na samom poetku, oito u dogovoru sama kampanja voena je kroz kompleksnu ljen u pjeakoj zoni, izgradnju ulazne rampe s gradskom vlasti, organizirao anketni urbastrukturu. Na dnevnoj bazi kampanju je vou tu garau u javnoj ulici. U trenutku kad je nistiko-arhitektonski natjeaj. U struni sud dio ui tim lanova Prava na grad i Zelene predstavljen javnosti, takav je projekt prema za ocjenu pristiglih projekata bio je ukljuen akcije. Javne akcije taj tim je osmiljavao i vaeim pravilima, Generalnom urbanisti- vei broj predstavnika gradskih institucidogovarao s uim krugom od - na vrhuncu kom planu, bilo nemogue izvesti. No nizom ja - proelnici gradskog ureda za strategijsko kampanje - stotinjak aktivista. Uz aktivistipogodovanja, usprkos snanom protivljenju planiranje i razvoj grada, zavoda za prostorno ku grupu, kampanja se oslanjala na grupe javnosti, gradska ga je vlast omoguila. planiranje i zavoda za zatitu spomenika kuleksperata i javnih linosti koji su pomagali u ture i prirode. Iz ovog je odmah u poetku bilo pravnom osporavanju projekta i javnim istuZato je gradski javni prostor bitan? jasno da se ne radi samo o planu privatnog pima. U veim planiranim akcijama aktivistiJavni prostori nam jame zadovoljavanje ne- investitora, nego i o ozbiljnoj namjeri Grada. ma se pridruivala ua grupa od 500 graana kih temeljnih potreba kao to su mogunost Kao i u mnogim drugim sluajevima, ta se naod povjerenja, a na velikim javnim akcijama odmora ili susretanja, ali i ostvarivanje po- mjera i odluka legitimirala miljenjem struke, i demonstracijama pridruivala im se i iroka litikih prava kao to su pravo na slobodno ponajprije arhitektonske i urbanistike, ali i grupa od preko 2.000 graana koji su se prekretanje, javno okupljanje i iskazivanje mi- prometne. Pokazalo se, dakako, da je za svaku ko internetske forme prijavili za sudjelovanje ljenja. esto su to prostori intenzivne soci- politiku odluku mogue pronai strunjaka i u ivom zidu za Varavsku i koji su pozivani jalnosti u kojima se individualna i drutvena struni argument koji e je opravdati. SMS-om. egzistencija moe reproducirati u politikom Tako izgraena struktura omoguila je Akciju u Varavskoj karakteriziralo je i materijalnom pogledu. Za punu realizaciju i snano medijsko djelovanje. Kako je kontinuiranu viegodinju kampanju i vietih konstitutivnih dimenzija slobode i jednaono utjecalo na mobilizaciju graana? kratno zauzimanje Varavske prije no to je kosti javni prostor i njegove funkcije moraju policijska represija otvorila put realizaciji biti dostupni bez komercijalnih barijera i bez esto su performativne i vizualno atraktivne projekta Cvjetni i konanom izvlatenju dijedrutvenog iskljuivanja. Meutim, budui javne akcije zaobilazile zatvorenost i ignoranla Varavske ulice. da je suvremeni grad oblikovan i organiziran ciju mainstream medija i osigurale vidljivost procesima kapitalistike proizvodnje i po- i prepoznatost poruka u javnosti. Prvo ukljutronje, konkretni javni prostor uvijek nastaje ivanje graana uslijedilo je poetkom 2007. u sistemikoj tenziji naspram kapitalistikog peticijom protiv devastacije Cvjetnog trga i programa grada. On je izuzetak koji kapita- Donjeg grada koju je potpisalo preko 54 tisulistiki sistem mora osigurati za socijalnu re- e graana. Zahvaljujui steenoj reputaciji, produkciju radne snage i potronju, ali je on i tek nakon vie od godine dana kampanje, u proces u kojem se intenzivna socijalnost gradi sijenju 2008., organiziran je prvi veliki prokao izuzetak iz kapitalistikog programa. To svjed na koji se odazvalo izmeu 4 i 5 tisua je njegova ambivalencija. Formalni javni pro- graana. stor ulice ponekad je prostor javnog ivota kada ga okupiraju demonstranti, a ponekad

U veim akcijama aktivistima se pridruivala ua grupa od 500 graana od povjerenja, a na velikim demonstracijama pridruivala im se i iroka grupa od preko 2.000 graana koji su se preko internetske forme prijavili za sudjelovanje u ivom zidu za Varavsku i koji su pozivani SMS-om Javni prostori nam jame zadovoljavanje nekih temeljnih potreba kao to su mogunost odmora ili susretanja, ali i ostvarivanje politikih prava kao to su pravo na slobodno kretanje, javno okupljanje i iskazivanje miljenja

14

Protesti u Jadrankamenu su poeli u oujku kad su kasnile plae, narasli dugovi. Kako je dolo do toga?

Ivica epanovi, radnik Jadrankamena:

Problemi su nastali malo pri, poelo je sa privatizacijom pa se to razvlailo. Doprinosi nisu uplaivani ve tri godine, nismo mogli dobit jeftine kredite za pokrit dugove i ono to se vadilo pare iz Jadrankamena i stavljalo negdje drugdje. Kad su poeli problemi i sa neto plaama, onda se krenulo u trajk.
Kako ste krenuli u borbu?

Nepromiljeno. Kod nas ni problem organizirat trajk. To je vrlo jednostavno, problem je kako zavrit trajk. Prvi trajk je bija lani u 3. misecu i taj trajk nikad ni zavren. Nikad ni rijeen problem zbog kojeg je pokrenut bilo koji trajk kod nas.
Trenutno je Jadrankamen u steaju. Kolike su anse da pone ponovno raditi?

TreBa okUPirATi kamENolOm, OSNoVAti ZaDrUGu i pRoizVOdiTi

Jadrankamen je firma koja se bavi obradom brakog bijelog mramora. Nakon to su radnici blokirali steajni postupak, u mjestu je intervenirala specijalna policija pa je tako ovaj sluaj odjeknuo u cijeloj Hrvatskoj
drankamena. Mi smo pruili podrku radnica- caklo. Ali opet nisu mogli ui jer je unutra sve ma Uzora kad su one stupile u trajk i tijekom bilo solidno zabarikadirano. Tako da su morali steaja u vlastitoj reiji pokrenule proizvodnju ekat da im policija raisti put. ivanja robe. Jednostavno su dale oglas u noKad je dola policija, cijelo vinama: Donesite svoje materijale, mi emo se mjesto diglo na noge? vam sait to poelite, platit ete rad. Sindikat Jadrankamena je poslao neku pomo i one su Naalost ni. Realno bi bilo ne da se za Jadrankato uloile u proizvodnju. Naalost, Uzoru je za- men digne cilo misto, nego da se digne cili Bra. vrio steaj i ljudi su poli doma bez izgleda da Recimo, kada je raspisan referendum za opoziv se vrate natrag, Monter je danas u steaju ko i naelnika zbog toga a ni da podrku ovakvim akcijama sindikata, tribalo je iza priko 50% Jadrankamen svih ljudi, a ti broj se ni niti blizu postiga.
No unato steaju vi i dalje proizvodite?

Jadrankamen e sigurno nastaviti raditi, pitanje je samo sa koliko radnika. Vlada daje garanciju da e ona i Erste banka otplatiti dugove u zamjenu za vlasnitvo nad Jadrankamenom. Virojatno bi onda banka imala 52%, a drava 48% vlasnitva. Bili su neki dogovori da banka postavi upravu.
Kako gledate na to?

Ni dobro. Po meni ni dobro niti da radnici postanu vlasnici. Kakvi su radnici kao dioniari pokazali su se 90-ih. Mi smo imali 51% vlasnitva Jadrankamena. Kad je doao novi gazda sa keom, pali smo na 15%. Zato san ja predlaga zadrugu da ne bude dioniko vlasnitvo. Ja sam predlagao da se napravi anketa meu radnicima i da se vidi da li da idemo u osnivanje nove firme, ali ne poduzea, nego zadruge. Zadruga ima veu slobodu djelovanja i organiziranja. Nije se prihvatio niti prijedlog ankete, niti prijedlog pokretanja zadruge.
Zato banka moe, a vi ne moete?

Jer mi nimamo para da bi platili koncesiju dravi. Moemo to izvest jedino ilegalno. Treba jednostavno, po mom miljenju, okupirat kamenolom, osnovat zadrugu i proizvodit. I u meuvremenu se natezat sa dravom oko koncesije, vlasnitva nad strojevima i imovinom Meutim, ta ideja je trenutano neostvariva jer je sindikat odustao od bilo kakvog plana preuzimanja firme, a radnici su, nakon 6 miseci neprimanja plae, tufi sami sebe. Velika veina ih danas eli da se stvar rijei na bilo koji nain.
Kako pitanje vlasnitva utjee na ideju o samoorganizaciji radnika?

Radnici i dan-danas rade iako je dolaskom steajnog upravitelja nareeno da se udalje, Grupa ena u udruzi ene kamena koja se ali grupa radnika u trajku je radila svo vrime. organizirala da bi pruila podrku radnicima Kad je uprava zaprijetila da e pokrenuti steaj, Jadrankamena. Veina njih je u rodbinskim radnici nisu obustavili trajk, nego su poeli vezama sa radnicima. Pokrenule su nike akcije radit. Samoinicijativno - nije se izdavala roba za skupljanje novca za kolovanje dice radnika, van, nego su poeli proizvoditi i puniti lager. 2,3 koncerta su organizirana. Nafta je par puti kupljena sa novcima od sinKakav je stav naelnika po dikata, nito brusi smo dobili od ovika iz Pupitanju Jadrankamena? ia Mi nismo mogli prodavat sa papirima, ali nismo dali njima da odvoze robu dok se ne Naelnik je javno istupi protiv djelovanja sinpostigne neki dogovor. dikata, protiv blokade firme. On je, barem verbalno, pruija podrku obrani radnih misti, ali Javnost u Hrvatskoj je vjerojatno je isto tako javno izjavi da emo vjerojatno u najvie ula za sluaj Jadrankamena steaj ukoliko nastavimo sa trajkom.
kada je 200-tinjak specijalaca izvrilo desant na Puia. to se tono desilo?

Tko je pokrenuo inicijativu za referendum?

Ako su po ustavu svi oblici vlasnitva ravnopravni, onda smo mogli ostavit i drutveno vlasnitvo. Jer ni istina da je rudno bogatstvo vlasnitvo drave. To je vlasnitvo ljudi. Mi kao radnici, kao stanovnici ovoga podruja moemo puno pametnije i bolje koristiti to rudno bogatstvo za dobrobit svih, ne samo za dobrobit banke, gazde ili ministara. Jer mi moemo radit i, kad si isplatimo plae, biti na nuli, i mi smo zadovoljni. Ali, ako mi gazdi radimo na nuli, on zatvara firmu jer on nema dobiti, nema interesa drat firmu.
Ili ste i do Splita, do Dalmacijavina, Uzora, Montera u podrku radnicima u slinoj situaciji.

Nabrojali ste 3 firme od kojih su 2 vlasniki vezane sa Jadrankamenom. Uzor i Monter su bile firme priko kojih se izvlaio novac iz Ja-

Steajni upravitelj je prije toga dolazio u Puia i poljubio je vrata, ni ga se pustilo u upravnu zgradu. I sud je naredi da ide preuzest poslova- Nito slino. nje i posla je zahtjev policiji da mu to obezbiSukob se proirio iz same fabrike na jedi. Moda je to bila upitna politika odluka, cilo misto. Kako gledate na dananji ali broj policajaca koji je doao bio je normalan sustav upravljanja Puiima? jer, da je on doao sa deset policajaca, vratija bi se neobavljena posla. Tako da su jednostavno Ovako se dobit razdili izmeu gazde i politiarazmakli radnike, 10-12 ih je privedeno, nakon ra. Ali da je drutveno vlasnitvo, da ljudi lokaldvi ure su hi vratili doma bez ikakvih papiri. Je- no upravljaju, jednostavno mi dobijemo! Ne nemu su samo podnijeli prekrajnu prijavu da ti problema u jenem Humcu, koji ima dvista je potegnuja pandura. pedeset ljudi, da se skupidu pedeset da reedu a triba uinit, da se dogovorimo i da to uiniTa upravna zgrada je ona u centru s razmo. I onda kad bi se mi dogovorili, ne bi moga bijenim staklom na kojoj pie faisti? niki pogodit posal, ne bi si nidan moga stavit u Je, to je kasnije napisano. A staklo je razbija ep. Je triba poploat piacu u mistu? Napravit zatitar koji je doa sa steajnim upraviteljem. emo. Mujte! Niko-niko. Jer je to za nas! A gazKako smo blokirali kalu do ulaza u firmu, ovi di to ni u interesu. Zato bi on namin poploa su pokuali proi kroz podrum. I kako je tuka piacu misto da proda taj materijal i stavi si olnogom u vrata, falija je drveni okvir i udrija u de u banku? Briga njega za nau piacu!

Kao to su rektor i dekani rekli studentima za vrijeme blokade da podravaju cilj, ali ne i metode?

Po meni ni dobro niti da radnici postanu vlasnici. Kakvi su radnici kao dioniari pokazali su se 90-ih. Mi smo imali 51% vlasnitva Jadrankamena. Kad je doao novi gazda sa keom, pali smo na 15%. Zato san ja predlaga zadrugu da ne bude dioniko vlasnitvo Ne ti problema u jenem Humcu, koji ima dvista pedeset ljudi, da se skupidu pedeset da reedu a triba uinit, da se dogovorimo i da to uinimo. I onda kad bi se mi dogovorili, ne bi moga niki pogodit posal, ne bi si nidan moga stavit u ep. Je triba poploat piacu u mistu? Napravit emo. Mujte! Niko-niko. Jer je to za nas! A gazdi to ni u interesu. Zato bi on namin poploa piacu misto da proda taj materijal i stavi si olde u banku? Briga njega za nau piacu!

15

str. 10

str. 7

str. 14

str. 7

Ljudi koji vode grad razmiljaju samo o zaradi i kako dovesti to vei broj turista, ali pritom gubimo grad i ivimo u resortu. Osim malog broja koji profitira, svi ostali smo na gubitku i zadana nam je uloga jeftine radne snage

str. 13

Prvi potpredsjednik Vlade je jedan dan rekao da ide u Rusiju prodati Petrokemiju, a kad se nakon nekoliko dana vratio, i nakon to smo mi izvrili pritisak, izjavio je da nije iao prodavati Petrokemiju. Tu se vidi da nas se jo uvijek boje

Direktori su isisavali novac preko sestrinskih firmi na druge raune i tako radili gubitak. Na sestrinsku firmu kupili su lokaciju za novu tvornicu, ali to zemljite nije ni dan-danas isplaeno. Na njega je dignut kredit a da zemljite nije vlasnicima ni isplaeno. Kad je pokrenut steaj, drava je sjela na to zemljite da bi pokrila svoje doprinose. Interes je bio napraviti to vei gubitak ne bi li se opravdao steaj

Javni prostori nam jame zadovoljavanje nekih temeljnih potreba kao to su mogunost odmora ili susretanja, ali i ostvarivanje politikih prava kao to su pravo na slobodno kretanje, javno okupljanje i iskazivanje miljenja

Radnici ne smiju dopustiti steaj i da sud odluuje o njihovim sudbinama. Vjerujem da se radnici mogu oduprijeti tom kapitalizmu, nekretninskom lobiju. Mi nismo uniteni niti ekonomskom krizom niti trinom konkurencijom mi smo uniteni kapitalizmom!
str. 15

str. 12

str. 4

str. 4

Ako vojne zone u Puli sad postanu vlasnitvo, one postaju ekskluzivne. Graani ne samo da nemaju mogunost profitirati od tih podruja, ve ni donositi odluke o njima!

Potrebno je odmaknuti se iz protestnih akcija iscrpljivanja, koje samo slue za trenutno samozadovoljavanje i medijsku manipulaciju radnikim zahtjevima. Nikakav radniki ili bilo koji drugi otpor ne moe danas uspjeti bez iroke mree podrke. Vana je solidarnost ne samo izmeu radnika razliitih firmi, nego solidarnost svih slojeva drutva!

Jedno od kljunih pitanja kod pojma zajedniko je moe li se proizvodnja organizirati na autonoman nain. Mogu li radnici sami organizirati sve aspekte proizvodnje i distribucije? Isto tako je i s prostorom, jesu li oni koji ga koriste sposobni organizirati njegovo koritenje za dobrobit svih? To je ono to su pokreti zauzimanja trgova dokazali da su ljudi za to sposobni!

str. 10 str. 11

Ne ti problema u jenem Humcu, koji ima dvista pedeset ljudi, da se skupidu pedeset da reedu a triba uinit, da se dogovorimo i da to uinimo. I onda kad bi se mi dogovorili, ne bi moga niki pogodit posal, ne bi si nidan moga stavit u ep. Je triba poploat piacu u mistu? Napravit emo. Mujte! Niko-niko. Jer je to za nas! A gazdi to ni u interesu. Zato bi on namin poploa piacu misto da proda taj materijal i stavi si olde u banku? Briga njega za nau piacu!
str. 15

Bez 3. maja nema ni grada. To je srce Rijeke. Na svakog zaposlenog u brodogradilitu dolaze 3 zaposlena u nekim drugim djelatnostima; sve trgovine u Rijeci znaju kad 3. maj isplauje plau; dvije i pol tisue radnika puta prosjena neto plaa od 5.000, to vam je 12,5 milijuna kuna mjeseno koje se uglavnom potroe u ovom gradu

U Dubrovniku je svaki metar postao dragocjen, vodi se borba oko svakog pedlja. Ljudi moraju shvatiti to se dogaa i svatko se mora boriti na svoj nain

Po meni ni dobro niti da radnici postanu vlasnici. Kakvi su radnici kao dioniari pokazali su se 90-ih. Mi smo imali 51% vlasnitva Jadrankamena. Kad je doao novi gazda sa keom, pali smo na 15%. Zato san ja predlaga zadrugu da ne bude dioniko vlasnitvo

Uvod str. 3 Michael Hardt str. 4 Kamensko str. 7 Sastavljena maina otpora str. 8 Sr je na str. 10 3. maj str. 11 Mrea solidarnosti str. 12 Petrokemija str. 13 Pravno na grad str. 14 Jadrankamen str. 15