STRUNA ORGANIZACIJA CENTAR ZA VOZILA IROKI BRIJEG

ZAVRNI RAD
Tema: Mogunost skladitenja roba

Mentor:

Polaznik:

iroki Brijeg, lipanj 2011.godine

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

Uvod
Pravilno skladitenje robe je jedna od najvanijih aktivnosti kojima se bave logistiari, te im ti poslovi najee oduzimaju najvie vremena i zadaju najvie problema. Takoer, trokovi skladitenja su relativno veliki u odnosu na ukupne trokove tvrtke. Po definiciji skladite je prostor za uskladitenje robe u rasutom stanju ili u ambalai s namjerom da poslije odreenog vremena roba bude ukljuena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potronju. Skladite moe biti ograeni ili neograeni prostor, pokriveni ili nepokriveni prostor koji se koristi za uvanje sirovina, poluproizvoda ili gotovih proizvoda. U njemu se roba preuzima i otprema, te uva od raznih fizikih, kemijskih i atmosferskih utjecaja. Prema nainu gradnje skladita se dijele na otvorena ( u njima se uvaju materijali i robe koje su neosjetljive ili vrlo malo na kemijske i atmosferske utjecaje ), zatvorena ( roba osjetljiva na vremenske utjecaje ), natkrivena ( robe kojima je potrebno stalno provjetravanje ). Postoji jo podjela robe na klasina skladita ( u kojima razlikujemo niskomehanizirana i visokomehanizirana skladita, ovisno na koji se nain rukuje predajom i otpremom robe runo ili strojevima poput viliara i sl. ). Automatizirana skladita ( poslovi se u pravilu obavljaju bez prisutnosti djelatnika ), specijalizirana skladita ( ili namjenska skladita sa tono definiranom robom ili materijalom poput silosa, hladnjaa, tankova i sl. ). Skladitenje robe je vrlo odgovoran zadatak jer nepravilnim skladitenjem se upropatava roba, poveavaju se trokovi poslovanja, mogui su problemi sa raznim inspekcijama. Za vrijeme uskladitenja moe doi do razliitih gubitaka. Uzroci gubitaka mogu biti u prirodi robe ( lako topljiva ili hlapljiva roba,roba koja gubi vlagu ), uvjetima uskladitenja, nesavjesnom ili neispravnom manipuliranju robom i sl. Ako se roba pravilno uskladiti, uva se od nepovoljnih utjecaja, gubitaka i kvarenja. Vaan dio procesa skladitenja je i optimizacija skladitenja, odnosno svi oni procesi koji su potrebni da bi se roba najekonominije preuzela u skladite, pravilno posloila u skladitu i isporuila krajnjim korisniocima.

__________________________________________________________________ 2

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

1. Skladitenje robe
1.1. ta je to skladite?
Skladite je prostor za uskladitenje robe u rasutom ili ambalairanom stanju s namjenom da poslije odreenog vremena roba bude ukljuena u daljnji transport, proizvodnju, distribuciju ili potronju.

1.2. Klasifikacija skladita

Klasifikaciju skladita moemo, uzimajui u obzir sve relevantne faktore, izvriti na osnovu vie stajalita: A.) s ekonomsko-eksploatacijskog stajalita: 1.) po obliku robe a.) skladita za rasuti teret b.) skladita za ambalairanu robu 2.) po prirodi robe a.) obina skladita za nepokvarljivu robu b.) skladita za pokvarljivu robu s reguliranom temperaturom 3.) po podrijetlu robe a.) skladita za domau robu b.) skladita za stranu robu c.) skladita za carinsku robu 4.) prema imaocu robe a.) privatna skladita b.) javna skladita 5.) prema privrednim djelatnostima a.) poljoprivredna skladita b.) industrijska skladita c.) trgovaka skladita d.) opa skladita 6.) prema prometnoj djelatnosti a.) eljezniko-stanina skladita b.) pristanina skladita c.) unutarnja skladita ( skladita u funkciji cestovnog prometa ) B.) s tehniko-eksploatacijskog stajalita: 1.) otvorena skladita ( skladita u kojima je uskladitena rasuta roba na koju ne utjeu atmosferske prilike ) 2.) pokrivena skladita ( skladita u kojima je uskladitena rasuta i druga roba na koju djelomino utjeu atmosferske prilike )

__________________________________________________________________ 3

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

3.) zatvorena skladita ( skladita u kojima je uskladitena ambalairana roba koja mora biti zatiena ) 4.) specijalna skladita ( skladita koja posjeduju posebne uvjete koje zahtijeva pojedina roba) C.) po pogodnosti i uestalosti robnih manipulacija: 1.) manipulativna skladita ( roba se ne skladiti nego se obavlja pretovarna manipulacija i sortiranje) 2.) skladita gdje se roba due zadrava ekajui daljnju manipulaciju 3.) prizemna skladita (primjenjuju se tamo gdje se roba esto zamjenjuje) 4.) skladita na katu ( primjenjuju se gdje se roba dulje skladiti )

1.3. Zalihe robe

Zalihe robe predstavljaju ukupnu koliinu materijala ili robe koja je u skladitu smjetena do trenutka potronje, tj. prodaje. injenica na koju se obraa najvie panje jeste veliina zaliha robe, koja zavisi od: 1.) novanih sredstava 2.) vrste robe 3.) kontinuiteta proizvodnje 4.) kontinuiteta potronje 5.) mogunosti nabave 6.) raspoloivog skladinog prostora i sl.

1.3.1. Vrste zaliha robe

Prema koliini robe, koja se nalazi u skladitu, zalihe robe moemo podijeliti na: 1.) minimalne zalihe 2.) zatitne zalihe 3.) maksimalne zalihe 4.) optimalne zalihe 5.) prosjene zalihe

1.3.1.1. Minimalne zalihe

Minimalna zaliha robe predstavlja najmanju koliinu robe koja smije biti u skladitu, a da ne doe do prekida opskrbe. Kada se zaliha robe smanji na minimalnu to je znak da se mora naruiti nova roba. Minimalna zaliha se izraunava na sledei nain: Minimalna zaliha = Prosjeni dnevni promet * broj dana koliko traje nabava robe, s tim da je: Prosjeni dnevni promet = Godinji promet Broj radnih dana u godini

__________________________________________________________________ 4

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

Minimalne zalihe su vrlo povoljne za one artikle za koje su trokovi uskladitenja veliki tj. vei od trokova transporta i manipulacije, za proizvode za koje se oekuje pad cijena, te za proizvode za koje se nabava robe brzo i sigurno realizira.

1.3.1.2. Zatitne zalihe

Zatitne zalihe su uvijek vee od minimalnih zaliha, usljed stalne mogunosti nestaice materijala ili robe na tritu

1.3.1.3. Optimalne zalihe

Optimalne zalihe predstavljaju robu koju treba naruivati povremeno i u dovoljnim koliinama. One se utvruju analizom trokova nabave i trokova uskladitenja. Trokovi nabave obuhvaaju sve trokove vezane za nabavu robe poveane za trokove dopreme (zavisne trokove). Trokovi uskladitenja su svi trokovi koji nastaju od trenutka kad roba ue u skladite do trenutka njezina izdavanja, npr.: zakupnina skladinog prostora trokovi odravanja opreme trokovi rada trokovi manipulacije administrativni trokovi

1.3.1.4. Prosjene zalihe

Prosjena zaliha je koliina robe ili materijala na skladitu kojom se prosjeno raspolae. U praksi se izraunava tako da se stanje zaliha krajem svakog mjeseca zbroji i podjeli sa 12.

1.3.2. Roba na zalihama

Podjela robe na zalihama se vri s obzirom da li je potronja (i prodaja) robe vea od potronje neke druge robe, a ustanovljena su 3 osnovna oblika roba, na osnovu ovog kriterija: kurentna roba nekurentna roba srednje kurentna roba

1.3.2.1. Kurentna roba

Kurentnu robu na zalihi ini ona roba koja se na skladitu kratko zadrava. Osnovna odlika ove robe je dobra prodaja. Zalihe ove robe ne iziskuju vea materijalna sredstva. Ttrokovi skladitenja su nii jer se roba ne zadrava na skladitu. U odreenom trenutku kurentna roba moe postati i manje kurentna ili nekurentna. Uzrok za takvo to moe biti: promjena potranje, loa politika zaliha ili sezonske oscilacije potranje. __________________________________________________________________ 5

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

1.3.2.2. Nekurentna roba

Nekurentna roba se dulje zadrava na tritu, te je njeno glavno odlije slaba prodaja, koje svoje razloge najee pronalazi u: - looj kvaliteti robe - visokim cijenama - sezonskim oscilacijama - zastarjeloj tehnologiji - padu kupovne moi stanovnitva, i sl.

1.3.2.3. Srednje kurentna roba

Srednje kurentnom robom moemo nazvati onu ija potranja oscilira. Ona se ponekad dobro prodaje, a kasnije se dugo zadrava na skladitu, ili pak obrnuto.

1.3.3. Gubici na zalihama za vrijeme uskladitenja

Gubici na zalihama za vrijeme uskladitenja su problem koji najvie optereuje poslovanje jedne tvrtke, u sferi skladitenja roba. Uzroci takvih pojava mogu se traiti u: prirodi same robe uvjetima uskladitenja nesvjesnom ili neispravnom manipuliranju robom otuivanj, i sl. Svi gubici koji nastaju na robi u vrijeme skladitenja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: normalni prirodni gubici nasilni neprirodni gubici

1.3.3.1. Normalni-prirodni gubici

Normalni prirodni gubici su utvreni pravilnikom o doputenim gubicima. Doputena granica ovisi: o vrsti robe o vremenu uskladitenja uvjetima uskladitenja opremljenosti skladita Neke vrste normalnih-prirodnih gubitaka su: 1.) KALO - gubitak koji nastaje na robi zbog suenja i isparavanja. Odraava se na teini, povrini ili opsegu robe. Nastaje pri normalnoj manipulaciji, a proizlazi iz specifinih svojstava robe:

__________________________________________________________________ 6

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

suhomesnata roba kalira zbog suenja pri emu gubi na teini, ali dobiva na kvaliteti voe i povre zbog smanjenja vlage gubi i na teini i na kakvoi benzin, alkohol, kolonjska voda i ostale lakohlapljive tekuine isparavanje, smanjenje volumena i teine

2.) RASIP je neminovni gubitak osobito za robu koja se skladiti u rinfuznom stanju: moe nastati prilikom prepakiranja, razlijevanja prilikom pretakanja ili mjerenja, topljenja zbog odmrzavanja i sl. moe se smanjiti paljivim rukovanjem 3.) KVAR moe nastati usljed fizikih, kemijskih ili drugih procesa, Kvarom se mogu smatrati i oteenja na robi koja djelomino dovode do gubitka vrijednosti same robe. Najee se deava kod prehrambenih proizvoda. Pokvarene su one namirnice koje su promijenile prirodna svojstva (organoleptika svojstva), tj. boju, okus, miris, grau. Uzroci kvara mogu biti: mikrobi enzimi koje u sebi sadre svjee namirnice loa termika obrada namirnica vanjski uzronici koji pospjeuju kvarenje ( vlaga, svjetlost, toplina ) glodavci ili insekti, koji: o oteuju i oneiuju robu o oteuju ambalau o prenose zarazne bolesti o oneiuju prostor o oteuju skladini prostor i ureaje o nagrizanjem elektrinih instalacija mogu uzrokovati poar 4.) LOM - je prirodni gubitak koji nastaje na lakolomljjivoj robi, kao to je staklo, porculan, keramika, razne vrsta obloga, ploa, keksa i sl.

1.3.3.2. Nasilni-neprirodni gubici

Naasilni-neprirodni gubici nastaju zbog nepaljivog, nesvjesnog i neodgovornog manipuliranja robom ili kao posljedica vie sile kao to su poplava, poar, potres i sl. Specifian oblik neprirodnih gubitaka je otuivanje.

1.3.3.3. Sprjeavanje gubitaka

Normalni gubici se ne mogu izbjei, ali se mogu znatno smanjiti. Sstalnom kontrola robe, temperature, vlanosti zraka i robnog susjedstva moe se doi do eljenog cilja. Treba paljivo manipulirati robom i odravati maksimalnu istou skladita. Robu

__________________________________________________________________ 7

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

koja isputa mirise treba odvojiti od robe koja lako upija mirise i na taj nain gubi kvalitetu ili postaje neupotrebljiva. Roba sklona korodiranju prije skladitenja mora biti zatiena od utjecaja vlage. Higroskopnu robu poput kemikalija, umjetnih gnojiva, vapna, cement i sl. treba uvati na suhom mjestu. Lakozapaljivu i eksplozivnu robu treba uskladititi odvojeno od ostale robe i posebno uvati.

1.4. Komisioniranje robe

Komisioniranje robe predstavlja pronalaenje i uzimanje robe s mjesta uskladitenja, te kompletiranje poiljke po narudbi kupca ili pojedinih prodavaonica u istoj tvrtki. Za to bri i laki nain komisioniranja potrebno je: ispravno rasporediti robu u skladitu pregledno oznaivati mjesto uskladitenja pojedine robe izabrati najpovoljniji sustav uskladitenja na naelu najkraeg puta Poznata su tri osnovna naina komisioniranja: kruno radijalno automatsko

1.4.1. Kruno komisioniranje

Kruno komisioniranje predstavlja prikupljanje robe po narudbi u kojemu skladini radnici poinju prikupljati robu na jednoj strani skladita i nastavljaju prikupljanje kreui se redom svim hodnicima u skladitu do suprotne strane. Svaka narudba se posebno komisionira. Za svaku poiljku treba obilaziti cijelo skladite, a moe se primijeniti samo u skladitima koja imaju sustav uskladitenja robe po vezanim mjestima ili umanjim skladitima u kojima ukupna duina hodnika ne prelazi 200m. Kruno komisioniranje se esto primjenjuje u skladitima trgovinskih tvrtki. Komisioniranje je na ovaj nain olakano usljed sastavljanja naloga prema redoslijedu uskladitene robe. Tzv. grupni nain krunog komisioniranja se primjenjuje u praksi. Komisioniranje se ne obavlja pojedinano ve za grupu artikala po narudbama tj. nalozima za izdavanje robe koja se nalazi na ogranienom prostoru skladita. Prikupljena roba prenosi se do mjesta otpreme gdje se poiljke kompletiraju prema narudbi. Prednosti ovog naina su: lako snalaenje radnika, vea tonost i brzina pri prikupljanju robe.

1.4.2. Radijalno komisioniranje

Prilikom radijalnog komisioniranja skladini radnici dovoze robu koja je naruena odreenog dana na mjesto otpreme.Skupljanje robe moe se provesti po dostavnim linijama ( poiljke se dostavljaju na utovarnu rampu gdje se formiraju poiljke prema linijama isporuke )

__________________________________________________________________ 8

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

po jedinicama transportnog sredstva ( poiljke se dostavljaju na mjesto otpreme prema vrstama transportnog sredstva kojim e se poiljke otpremiti) po planiranim dnevnim isporukama ( pojedine narudbe koje se esto ponavljaju u odreenim planskim intervalima)

Narudbe se moraju sumirati po artiklima, te iziskuje mnogo vremena.

1.4.3. Automatsko komisioniranje

Automatsko komisioniranje se primjenjuje u skladitima koja nemaju velik asortiman robe, a roba je s obzirom na dimenzije, oblik i teinu standardizirana. Nalog za otpremu prenosi se na perforiranu karticu za automatsku obradu, a ubacivanjem kartice u raunalo dobivaju se instrukcije na temelju kojeg se roba iz regala transportnim kanalom automatski slae na palete po pojedinim komisijama. U skladitima gdje je velika frekvencija ulaza i izlaza robe moe se dogoditi da se istodobno pojavi potreba za istovaranjem robe i komisioniranjem. U tom sluaju prednost treba dati komisioniranju. Roba se prije treba otpremiti iz skladita kako bi se oslobodio skladini prostor, a tek onda se nova istovaruje i smjeta. Iznimno kada se radi o prispijeu robe koje nema na skladitu ili ako se time zadravaju transportna sredstva (dodatni trokovi) prednost treba dati istovaru robe.

1.5. Otprema robe (ekspedit)

Sluba koja je neposredno vezana za skladite ili transport naziva se ekspedit. Njena osnovna funkcija je da robu sloenu po komisijama pakira i predaje na prijevoz vlastitoj transportnoj slubi ili javnom transportu i to izravno ili putem peditera. Ostale funkcije su: prikuplja popratne dokumente kontrolira ambalau i utvruje je li pakiranje ispravno i zadovoljava li uvjete transporta pri otpremi robe kontrolira sadraj otpreme prema nalozima odabire najpovoljniji transportni put i najprikladnije sredstvo u vanjskom i unutarnjem transportu minimalizacija transportnih trokova zakljuuje ugovore o prijevozu robe ( eljezniki tovarni list, auto-tovarni list ) dokumentaciju o otpremi robe alje mjerodavnim slubama radi evidencije i ispostavljanja rauna.

__________________________________________________________________ 9

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

2. Transport robe
Transport robe predstavlja prijevoz robe s jednog mjesta na drugo sredstvima javnog ili vlastitog transporta. Transportno poslovanje obuhvaa sve poslove vezane za dopremu, prenoenje i otpremu robe. Osnovne vrste transporta su vanjski i unutarnji trnasport. Vanjski transport predstavlja prijevoz nabavljene robe od dobavljaa do skladita, te prijevoz prodane robe kupcu. Unutarnji transport predstavlja prijevoz robe unutar jedne organizacijske jedinice i prijevoz robe izmeu pojedinih organizacijskih jedinica u sklopu iste tvrtke.

2.1. Vrste vanjskog prometa

Vanjski promet je prijevoz robe izmeu tvrtki, pri emu se iskoritavaju javni putovi i uglavnom javna prijevozna sredstva. Postoji vie vrsta ovisno o putevima prijevoza: eljezniki cestovni vodni zrani cjevovodni potanski

2.1.1. eljezniki transport

eljezniki transport predstavlja prijevoz robe vagonima. Poiljke mogu biti vagonske ili komadne, s tim da eljeznica propisuje nain pakiranja robe.

2.1.2. Cestovni transport

Cestovni transport predstavlja prijevoz kamionima i specijalnim vozilima za pojedine specifine vrste tereta, kao to su hladnjae, cisterne

2.1.3. Vodeni transport

Vodeni transport predstavlja prijevoz robe morima, rijekama, jezerima i kanalima na brodovima. Voda se kao putno sredstvo koristi za velike terete i velike udaljenosti. Brodovi mogu biti specijalni, za prijevoz odreene robe kao to su tankeri, brodovi za prijevoz voa i povra, hladnjae

2.1.4. Zrani transport

__________________________________________________________________ 10

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

Zracni transport se vri zrakoplovima. Koristi se za transport roba vee vrijednosti i lako pokvarljive robe znatno je bri od svih ostalih vrsta transporta. Propisima aviokompanija utvruje se roba koja se moe prevoziti zrakoplovima, tj. dimenzije poiljke, teina i nain pakiranja.

2.1.5. Transport cjevovodima

Transport cjevovodima se koristi za prijevoz tekuina i plinova, najee nafte i plina. Izgradnja transportnih sredstava je vrlo skupa , ali se trokovi izgradnje amortiziraju tijekom eksploatacije.

2.1.6. Potanski transport

Potanski transport upotrebljavaju tvrtke pri otpremi poiljki do 20 kg. Najee su poiljke vee vrijednosti koju u manjim koliinama isporuuju trgovinske tvrtke svojim kupcima.

2.2. Unutarnji transport

Unutarnji transport predstavlja svako kretanje proizvoda, robe ili materijala u granicama tvrtke. Osim prijevoza obuhvaa i rukovanje robom ( utovar, pretovar, istovar, dizanje ili sputanje, premjetanje i sl. ). Udio trokova unutarnjeg transporta u ukupnim trokovima poslovanja je znatan. Dobra organizacija unutarnjeg poslovanja moe dovesti do maksimalne utede, dok skraenje transportnih putova dovodi do ubrzanja transporta. Prilagodba naina transporta se vri u odnosu na: svojstva robe, teinu i veliinu pojedinih komada, koliinu komada, nain pakiranja. Racionalizacija unutarnjeg transporta se moe postii uvoenjem mehanizacije, te koritenje prirodnog pada gravitacije za prijenos robe

2.3. Zatita robe u transportu i naela transportnog pakiranja

Zatita od oteenja ili gubitaka ovisi o svojstvima proizvoda koji se transportiraju. Najee se zatiuju pakiranjem (ambalaom). Kod proizvoda koji se ne mogu pakirati mogunost oteenja je znatno vea. Dokumentacija koja prati takve proizvode obavezno mora sadravati i propise o nainu rukovanja. Problematika pakiranja se ogleda u 3 stavke: interakcija strunjaka u proizvodnju, transportu i trgovini optimalno koritenje kapaciteta prijevoznih sredstava i opreme, i skladinog prostora standardizacija i normiranje pakiranja

__________________________________________________________________ 11

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

2.3.1. Naela transportnog pakiranja

Neka od osnovnih naela transportnog pakiranja su: prije izbora ambalanog materijal treba utvrditi koji se utjecajima poiljka izlae za vrijeme transporta ili skladitenja pri oblikovanju transportne ambalae treba nastojati da ona ima to pravilniji oblik o laka prilagodba transportnim sredstvima i skladinom prostoru ako se u istoj poiljci (paketu) nalazi vie proizvoda ili vie dijelova istog proizvoda treba ih unutar paketa odvojiti zatitnim pregradama da se izbjegne njihovo oteivanje ili lom o oblik zatitnih pregrada treba prilagoditi obliku proizvoda da se onemogui pomicanje tokom transporta o osjetljivi proizvodi (TV, elektrini aparati za kuanstvo i sl.) prilagodba ambalae proizvodima koji zahtijevaju posebne uvjete rukovanja i transporta o poloaj proizvoda tijekom transporta pri pakiranju razliitih proizvoda o izbjegavati pakiranje proizvoda koji mogu negativno utjecati jedan na drugog izbor ambalae o viekratna upotreba

__________________________________________________________________ 12

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

3. Transport robe paletizacija i kontejneri

3.1. Paletizacija
Paletizacija ini skup organizirano povezanih tehnikih sredstava i postupaka koji omoguuju mehanizirano manipuliranje u svim fazama obrade i prometa primjenom paleta i viliara. Standardizacija i normizacija paletnih poiljki kao funkcionalne cjeline, se vri na osnovu: dimenzije i konstrukcije paleta transportnog pakiranja konstrukcije transportnog sredstva paletne tehnike i organizacijskih metoda rada. Bazu paletne tehnike ine: viliari o runi, mehaniki, motorni palete i boks palete o specijalni podloci na koje se slae roba o konstruirani da ih viliari mogu zahvatiti i prenositi standardna europaleta 1200*800 mm o modularni sustav mjera transportne ambalae o optimalna iskoritenost tlocrtne povrine palete (jeftiniji transport), bolja stabilnost transport i razliita roba pri komisioniranju poiljki za manja distribucijska skladita u trgovini, ugostiteljstvu i sl. Neke od osnovnih prednosti paletne tehnike su: minimalno utroeno vrijeme smanjenje trokova manipulacije smanjenje potrebe za fizikom radnom snagom vei obrt prijevoznih sredstava znatno bolja zatita robe u prometu maksimalno iskoritenje skladinog i manipulacijskog prostora klasini transport 0,6 t/m2 paletizacija 2 t/m2 Masovnom paletizacijom bi cijena proizvoda pala za 3 5% vagoni najvie 1 sat, a u klasinom transportu i do 8 sati kamion se utovari ili istovari za najvie pola sata (umjesto 3 4 sata na klasian nain)

__________________________________________________________________ 13

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

3.2. Kontejneri
Kontejnerima bi se mogle nazvati posude, sredstva (sanduci, cisterne itd.) dovoljno otporne da mogu izdrati viekratnu upotrebu. Kontejneri olakavaju transport robe bez posebnog pakiranja i gubitaka, koristei 1 ili vie naina transporta. Transport robe od proizvoaa do potroaa obavlja se pomou odgovarajue mehanizacije, uz vrlo jednostavnu manipulaciju. Kontejneri se mogu skladititi i na otvorenom prostoru, s tim da se smanjuju gotovo svi transportni trokovi robe. Mogu se uz vrlo povoljne uvjete unajmiti od tvrtke kojoj je iznajmljivanje kontejnera osnovna djelatnost. Proizvodi koji se transportiraju ne moraju se posebno pakirati, te se samo ambalani trokovi mogu smanjiti i do 50% Ovaj nain transporta omoguuje transport proizvoda velike nosivosti.

3.2.1. Vrste kontejnera

Postoji vie klasifikacija kontejnera, i to: na osnovu razliitih materijala i oblika: o kontejneri-sanduci koji se koriste za transport svih vrsta proizvoda o kontejneri-cisterne koji se koriste za transport proizvoda u tekuem stanju o kontejneri izraeni od posebnih materijala s ugraenim ureajima za regulaciju temperature na osnovu mogunosti uporabe o univerzalni ( uglavnom ih iznajmljuju eljeznike uprave ) o specijalni ( vlasnitvo su obino pojedinih korisnika prijevoza ) na osnovu zapremine o mali kontejneri 1,2 do 3 m3 o veliki kontejneri 3 do 40 t korisnog tereta na osnovu materijala koritenog za izradu kontejnera o elini limovi i profili o aluminijski limovi o drvo o plastika na osnovu oznake na kontejnerima o 1 AA, 1 BB, 1 CC, 1C i 1D o oznauju standardne dimenzije i masu kontejnera na osnovu meunarodnih standarda (ISO) o 1 serija ima 6 tipova (A F) o 2 serija ima 3 tipa (A C)

__________________________________________________________________ 14

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

3.3. Oprema i sredstva za rukovanje proizvodima u unutarnjem transportu

Sredstva kojima se rukuje runo djelimo na: jednostavna i laka za rukovanje runa kolica ( najrazliitijih konstrukcija i oblika ) prikolice Sredstva za rukovanje proizvodima dovoenje, premjetanje ili odvoenje su: runa kolica ili runi viliari ( pogodni za prijevoz oblikovanih poiljki ili paleta ) Sredsva sa motornim pogonom djelimo na: motorni viliari ( razliitih tipova i nosivosti ) motorna vozila, koja odlikuje velik broj vrsta i konstrukcija o motorna kolica s ureajima za istresanje tereta, o traktori s prikolicama o kamioni o gusjeniari transporteri ( koriste se za prijenos velikih koliina tereta ) transporteri s trakama ( teret se pokree putem pokretne tekue vrpce koja moe biti od razliitih materijala (ovisno o namjeni). Pokretna vrpca se moe kretati u jednom ili vie smjerova ( najee transport sa 2 trake suprotnih smjerova )) transporteri s valjcima ( okretanjem valjaka pokree se i teret u eljenom smjeru. Obino su konstruirani tako da se mogu okretati u 2 smjera ) transporteri s metalnim lancima ( koriste se za prijenos glomaznih i tekih proizvoda a najee se primjenjuju na skladita graevnog materijala, te ugljenokopima ) visei transporteri ( instalirani su na stropovima, te ne zauzimaju radnu povrinu ) pneumatski transporteri ( konstruirani su od cilindra ili cijevi putem kojih se roba prenosi na principu usisavanja pomou pumpe ili kompresije ) elevatori/liftovi ( poseban oblik transportera koji podie teret s jedne razine na drugu ) eskalatori ( koriste se u velikim prodajnim centrima slue kao pokretne stepenice ) Sredstva za proizvode velikih dimenzija se dijele na: teka motorna vozila utovarivai gusjeniari poluautomatski ili automatski ureaji za slaganje robe na palete ili za istovarivanje paleta __________________________________________________________________ 15

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba o dizalice ( slue za prebacivanje tereta s jednog mjesta na drugo, a koriste se najee u lukama i gradilitima )

Literatura
1.) Naziv: Rukovanje materijalom: unutranji transport, pakiranje,

__________________________________________________________________ 16

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba skladitenje Branko Madjarevi Tehnika knjiga, Zagreb 1972 Skladitenje u industriji: rukovanje materijalom edomir Olui Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 1997 Mehanizacija pretovara i skladitenje Boris Prikril, Damir Boievi Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 1987 Unutranji transport i skladitenje: tok materijala Zdravko Kaltnekar Vija ola za organizacijo dela, Kranj 1969

Autor: Izdava: 2.) Naziv: Autor: Izdava: Naziv: Autori: Izdava: Naziv: Autor: Izdava:

3.)

4.)

5.)

Internet pretraitelji

__________________________________________________________________ 17

Zavrni rad

Tema: Mogunost skladitenja roba

Sadraj
Uvod...............................................................................................................................2 1. Skladitenje robe........................................................................................................3 1.1. ta je to skladite?...............................................................................................3 1.2. Klasifikacija skladita.........................................................................................3 1.3. Zalihe robe...........................................................................................................4 1.3.1. Vrste zaliha robe .........................................................................................4 1.3.2. Roba na zalihama ........................................................................................5 1.3.3. Gubici na zalihama za vrijeme uskladitenja..............................................6 1.4. Komisioniranje robe............................................................................................8 1.4.1. Kruno komisioniranje.................................................................................8 1.4.2. Radijalno komisioniranje.............................................................................8 1.4.3. Automatsko komisioniranje.........................................................................9 1.5. Otprema robe (ekspedit)......................................................................................9 2. Transport robe..........................................................................................................10 2.1. Vrste vanjskog prometa.....................................................................................10 2.1.1. eljezniki transport..................................................................................10 2.1.2. Cestovni transport......................................................................................10 2.1.3. Vodeni transport.........................................................................................10 2.1.4. Zrani transport..........................................................................................10 2.1.5. Transport cjevovodima..............................................................................11 2.1.6. Potanski transport.....................................................................................11 2.2. Unutarnji transport............................................................................................11 2.3. Zatita robe u transportu i naela transportnog pakiranja................................11 2.3.1. Naela transportnog pakiranja...................................................................12 3. Transport robe paletizacija i kontejneri................................................................13 3.1. Paletizacija.........................................................................................................13 3.2. Kontejneri..........................................................................................................14 3.2.1. Vrste kontejnera.........................................................................................14 3.3. Oprema i sredstva za rukovanje proizvodima u unutarnjem transportu..........15 Literatura.......................................................................................................................16 Sadraj..........................................................................................................................18

__________________________________________________________________ 18