You are on page 1of 25

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti

Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Kukuruz
(Zea mays L.)
Sinonimi: ito, kuruz, turkinja, turska penica, carevac, furmentin, enka, rumentin, kolombo, golokud;Ruski: ; Engleski: maize, corn; Francuski: mas, bl de Turque; Nemaki: Krnermais. Kukuruz je jedna od najvanijih poljoprivrednih vrsta univerzalnog znaaja, prvenstveo za ishranu ljudi, stoke i za preraivaku industriju. Iz kukuruza se industrijskom preradom dobiva se vie od 500 razliitih proizvoda. To su pre svega prehrambeni proizvodi (za odojad, kukuruzne flekice, sredstva za uguivanje hrane, za popravljenje kvaliteta hleba, specijalni hleb, supe, patete, zaini, guma za vakanje, skrob, eer), lekarski proizvodi (sirup), farmaceutska i kozmetika sredstva, razni napici (alkohol, jabuna, mlena i limunska kiselina), tekstilni proizvodi (vetako vlakno), hemijski proizvodi (boje, politure, azbesti, nitocelulozam furfurol, hartije i plastine mase).

Zea mays L.

On ima visoki genetski potencijal za rodnost. Po koliini stvorene organske mase po hektaru sa eernom repom zauzima prvo mesto, prevazilazei u tome sve ostale gajene biljne vrste. Do sada najvei zabeleeni prinos kukuruza je 25 t/ha (ukupne zelene mase) koji je dobiven u SAD. Kukuruz je vrlo znaajna stavka u ekonomije

50

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi svake drave, jer moe doneti znatna financijska sredstva kao izvozni artikl, to znai da je od stratekog znaaja za svaku dravu, jednako kao penica ili soja.

Znaaj kukuruza u privredi neke zemlje Dakle, kukuruz je uz penicu i pirina najvanija itarica u svetu. Najvei proizvoa kukuruza su SAD. Iza SAD po ukupnoj proizvodnji dolazi Kina, zatim Brazil.

Proizvodnja kukuruza u svetu u 2002. godini (izvor podataka USDA) Zemlja SAD Francuska Italija Juna Afrika Kanada Zimbabve Argentina Kina Ukrajina Rusija Indonezija Rumunija Srbija Egipat Maroko Brazil Indija Filipini Ostali Svet (ukupno) Povrine (ha) 28 550 000 1 840 000 1 100 000 3 600 000 1 250 000 1 250 000 2 250 000 24 500 000 1 200 000 750 000 3 050 000 2 800 000 1 200 000 1 010 000 2 600 000 12 400 000 6 550 000 2 550 000 35 020 000 39 490 000 Prinos (t/ha) 7.87 8.97 9.55 2.64 6.64 800 5.56 5.10 2.50 1.33 2.00 2.50 4.17 6.20 1.27 2.98 1.68 1.77 5.41 4.25 Proizvodnja (u t) 224 760 000 16 500 000 10 500 000 9 500 000 8 300 000 1 000 000 12 500 000 125 000 000 3 000 000 1 000 000 6 100 000 7 000 000 5 000 000 6 250 000 3 300 000 37 000 000 11 000 000 4 530 000 18 960 000 585 780 000

Poreklo kukuruza
Kukuruz je poreklom iz Amerike. O njegovoj uoj postojbini postoji nekoliko hipoteza, ali je najverovatnija i meksikanskom poreklu. U Meksiku su naene mnogobrojne forme kukuruza. Tamo se u divljem stanju susreu biljne vrste bliske kukuruz (teozinta i gama), koje sa kukuruzom daju hibride. Naime, u divljem stanju vrste kukuruza bliske savremenom do sada nisu otkrivene. Grupa kukuruza (Maydeae mathien) pored ostalih ukljuuje tri najblia roda: Tripsacum (tripsakum), Euchlaena (teozinta) i Zea (kukuruz) ili mais. Veina autor smata da je Euchlaena (teozinta) najsrodnija kukuruzu, ne samo zbog svog morfolokog izgleda ve to se moe ako ukrtati s njim. Isto tako, smatra se da i Tripsacum (gama grass) ima vaan uticaj na nastajanje

51

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi dananjeg kukuruza. Blisko srodstvo kukuruza nije se jako ispoljilo po spoljanjem izgledu, pa se nikada nije ni smatralo da je Tripsacum divlji kukuruz. Na osnovu komparativne morfologije zakljueno je da je dananji kukuruz nastao od primitivnog pretka koji je imao malen klip, zrna na krhkim drkama, i pokrivena plevama kao kod pleviara (Zea mays var. tunicata). inioci koji su uticali na promene primitivnog oblika u moderni kukuruz prvenstveno su prirodne mutacije, prirodna selekcija i ovekova ukrtanja.

Tripsacum (gama grass) i Euchlena (teozinta)

Kukuruz je donesen u Evropu nakon otkria Amerike 1492. godine. Prvo se poeo gajiti u paniji od 1525. godine, a otuda se proirio u Francusku, Italiju, jugoistonu Evropu, Tursku, Afriku i dalje u Aziju dve do Indije i Kine. U nae krajeve donesen je 1572. godine po nekim autorima iz Turske ili iz Italije. Kukuruz je kod nas ve u 17. stoleu predstavljao znaajnu odomaenu gajenu vrstu. Iako prvi podaci govore o pojavi kukuruza na nekim naim podrujima u 16. stolea, ipak glavno irenje i veliki privredni znaaj kukuruza kod nas dobija tek u prvoj polovini 19. veka, a danas je jedna od najvanijih useva u nas. Kukuruz je zastupljen na svim kontinentima, ali ne podjednako. To je usev severne, srednje i june Amerike. Mnogo se gaji u Aziji, a sve vie u Africi. U Evropi je kukuruz jedna od najznaajnijih gajenih vrsta, posebno u podunavskom regionu (Srbija, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Maarska). Podunavske zemlje proizvode 10% kukuruza od celokupne svetske proizvodnje. Kukuruz se nije proirio na sever kao penica jer je to biljka junijih krajeva, premda se zahvaljujui svojim polimorfizmu sve vie iri i na sever (juna Engleska, severna Nemaka pa ak juni Sibir i juna vedska). Najpovoljniji rejon za gajenje kukuruza na severnoj polulopti je izmeu 15 i 450 severne geografske irine (SAD, Meksiko, Indija, Kina, juni deo biveg SSSR-a, Jugoslavija, Hrvatska, Rumunija, Bugarska, Maarska i juni deo Francuske), Afrika (na liniji Senegal, Mali, Niger, ad, Sudan na sever do obale Sredozemnog mora).Na junoj polulopti, najpovoljniji rejon je izmeu 210 i 350 june geografske irine (u Africi je to linija Juna Rodezija, do krajnjih granica Afrike, a u junoj Americi deo Brazila i Argentina) Gajenje kukuruza van optimalnih rejona uslovljeno je gajenjem sorti ili hibrida sa kratkom i vrlo kratkom vegetacijom.

Botanika klasifikacija
Kukuruz pripada porodici Poaceae (trave), podporodici Panicoideae (prosolika) i grupa Maydeae. U grupi Maydeae ima osam rodova (genus), meu kojima je najpoznatiji Zea (kukuruz), Euchlena (teozinta) i Tripsacum (gama trava ili gama grass). Ovi rodovi se razlikuju od ostalih po tome to imaju stablo celom duinom ispunjeno parenhimom i uglavnom razdvojene enske i muke cvasti, premda to uvek ne mora biti sluaj. Vrsta Zea mays ima diploidan broj hromosoma 2n =20, i razlikuje se od veine jednogodinjih biljaka debelim stablom, visokim rastom i vrstim, krupnim listovima. Do sada je utvreno 9 botanikih grupa kukuruza, mada mnoge forme koje se nalaze u njegovoj domovini nisu dovoljno prouene. Na osnovu oblika, grae i hemijskog sastava zrna, vrsta Zea mays je podeljena u nekoliko podgrupa: 1. Kukuruz zuban (Zea mays L. var. identata Sturt.). Zrno ima izgled konjskog zuba (sa udubljenima na vrhu). Ovo udubljenje nastaje usled neravnomernog suenja branastog i ruastog dela endosperma u doba sazrevanja. Roasti deo se nalazi na bonim delovima, a branasti na vrhu i u sredini. Po duini vegetacije prevladavaju srednje i kasne forme. Stablo je najee visoko 180-250 cm. Retko stvara zaperke. Klip dugaak, debeo i valjkast. Broj redova u klipu je od 14 do 26. Ova podvrsta je visoko prinosna, ali sa

52

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi zrnom slabijeg kvaliteta. Zrno sadri velike koliine skroba, pa se stoga prvenstveno koristi za ishranu stoke i industrijsku preradu (skrob, eer, alkohol i dr). Zbog visokog prinosa i veeg sadraja skroba, pogodan je za silau. Kod nas se ova podvrsta najvie gaji.

Zeam mays L.var. indentata Sturt.

Zea mays L. var. indurata Sturt.

2.

Kukuruz tvrdunac (Zea mays L. var. indurata Sturt.), zove se jo osmak, a odlikuje se tvrdim, sjajnim i okruglim zrnom, u mnogom po obliku slinom zrnima kukuruza mekunca. Po grai zauzima sredinu izmeu mekunca i kokiara. Endosperm je roast i branast. Roasti deo je jako izraen i rasporeen po spoljanosti zrna, a branasti je u sredini. Stablo je po visini uglavnom manje od stabla zubana, sa osobinom formiranja zaperaka u veem broju. Klipovi su razliite duine (dugi, srednji i kratki) i valjkastog i koninog oblika. Zrno je kvalitetnije od zrna zubana i pogodno je za ljudsku ishranu. Ova podvrsta je manje prinosna od zubana. Broj redova u klipu je od 8 do 12, pa se zato naziva osmak. Kukuruz eerac (Zea mays L. var. sacharata Sturt), ima vei sadraj eera u zrnu, koje je u zrelom stanju sa naboranom povrinom i prozranim, staklastim endospermom sa malim sadrajem skroba. Ovo se objanava to su forme ove podvrste izgubile sposobnost zavretka procesa pretvaranja eera u skrob. Biljke ove podvrste imaju sposobnost stvaranja veeg broja plodnih zaperaka. Stablo je nisko, klipovi su srednje veliine sa zrnima bele ili ute boje. Gaji se radi potronje u sveem (kuvanom) ili konzervisanom stanju.

3.

Zea mays L. var. sacharata Sturt.

Zea mays L. var. everta Sturt.

Zea mays L. var. tunicata Sturt .

4.

Kukuruz kokiar (Zea mays L. everta Stur), je zastupljen u dve forme a) pirinari sa izduenim zaotrenim zrnom, b) biserci sa okruglim zrnom. Ova podvrsta po grai zrna slina je tvrduncu u kome prevlauje roasti endosperm, samo se oko klice nalazi neto branatog endosperma. Pri zagrevanju, zrno puca i endosperm se pretvara u belu, rastresitu i upljikavu masu. Pucanje nastaje pod uticajem vodene pare koja se stvara prilikom zagrevanja zrna. Najbolje sorte kokiara su one ija je zapremina kokica od 20 do 30 puta vea od zapremine zrna. Kokiar je rana podvrsta, sa relativno niskim stablom, sa veim brojem zaperaka i klipova. Koristi se u ljudskoj ishrani i ishrani stoke. Kukuruz mekunac (Zea mays L. var. amylacea Sturt), odlikuje se potpuno ujednaenom branavom graom endosperma, mekano je, bez sjaja, razliitih boja, ali prevlauje bela i plava. Endosperm zrna je sastavljen od skrobnih zrnaca koja su okrugla, a meuprostor izmeu njih je slabo ispunjen proteinom. Zrno mekunca se lako melje. Veliina i oblik zrna i klipa i boja plevica se odlikuju velikom raznolikou. Mekunac se upotrebljava za proizvodnju alkohola. Stablo je razliite veliine sa osobinom stvaranja zaperaka.

5.

53

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi 6. Votani kukuruz (Zea mays L. var. ceratina Kulesh), ima zrno slino tvrduncu, samo se od njega razlikuje po mat povrini. Spoljani deo zrna je proziran, pa sa svojim osobinama podsea na vosak. Ranije je ovaj kukuruz bio rasprostranjen u istonoj Aziji, a danas se gaji u SAD. Kukuruz pleviar (Zea mays L. var. tunicata Sturt.) je retka podvrsta. Zrna su mu obavijena plevicama, koje se obrazuju od pleva. Nema ga u proizvodnji osim u botanikim vrtovima ili naunim institutima. Kukuruz poluzuban (Zea mays L. var. semidentata Kulesh), se od zubana razlikuje manje izraenim udubljenjima na vrhu zrna, veim sadrajem endosperma. je manje pljosnato, deblje, po krajevima zaobljeno, razliite i veliine. Kukuruz mekani eerac (Zea mays L. var. amylo sacharata Sturt), ima klinasti oblik zrna. Donji deo zrna je branav, a gornji roast i smeuran, kao u eerca je ispunjen dekstrinom i proteinom. Nema vei privredni znaaj.
Graa biljke kukuruza

7.

8.

Zrno boje

9.

Najvei znaaj u proizvodnji imaju podvrste zubana i tvrdunca, zatim slede eerac i kokiar. Ostale podvrste su znatno manjeg znaaja, a neke su interesantne isto sa botanikog stanovita i kao izvor za dalji rad na oplemenjivanju kukuruza i stvaranju hibrida sa specifinim osobinama i za posebnu namenu.

Morfoloke osobine
Kukuruz ima specifinu morfoloku grau i meu svim itima je najkrupnija i najjae razvijena biljka. Korenov sistem je kao kod ostalih trava iliast, Kod kukuruza razlikujemo pet tipova korenova: 1) primarni ili glavni klicin koren, 2) primarni (klicini) hipokotilni, seminalni ili boni klicini korenovi, 3) klicini (epikotilni) mezokotilni korenovi, 4) sekundarni (adventivni) podzemno nodijalni korenovi i 5) vazduni nodijalni koreni ili pande.

Graa korenova i stabla kukuruza

54

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Klijanje zrna kukuruza

Graa klijanca kukuruza

Zrno kukuruza klija sa jednim primarnim klicinim koreniem, koje se posle grana i daje bone korenove. Ubrzo posle suzbijanja klicinog korenia pojavljuju se tzv. hipokotilni ili boni primarni klicini korenovi. Oni izbijaju iz klice, neposredno ispod klicinog listia. Ovi korenovi se formiraju u periodu klijanja i ostaju u ivotu tokom cele vegetacije. Broj bonih seminalnih korenia zavisno od sorte i hibrida je u rasponu od 1 do 13. U toku 2 do 3 sedmice posle nicanja imaju osnovnu ulogu u ishrani biljke. Razvitkom nadzemnih nodijalnih (adventivnih) korenova, uloga i znaaj klicinih korena postepeno se smanjuje iako njihova aktivnost time ne prestaje potpuno. Pored ove vrste korenova, kod kukuruza se javljaju epikotilni (mezokotilni) korenovi, Posle klijanja i poetka rasta klice od klicinomg kolenca odvaja se kolence klijanca sa klicinim listiem (koleoptilom). To prvo kolence koje nije pokriveno koleoptilom naziva se epikotil. Kolence klijanca obino se formira na 3-4 cm ispod zemlje, bez obzira na dubinu setve. Ako je setva preduboka, epikotil e biti dui. Upravo na epikotilu se razvija trei tip korenova-epikotilni ili mezokotilni korenovi. Oni se slabije razvijaju i nemaju znaajnije funkcije u ishrani biljaka. Najvanij tip korenova su korenovi vora bokorenja (nodijalno ili adventivno korenje). Ono se razvija na bazalnom interkalarnom meristemu donjih internodija stabla, i to iz podzemnih internodija stabla, pa se naziva podzemno nodijalno korenje. Ovakvih kolenaca (nodija) moe biti vie. Ovo korenje poinje da se stvara u fazi 3-4 lista i nalaze se blizu povrine zemljita na dubini vora bokorenja. Oni u odnosu na primarni korenov sistem predstavljaju sekundarni korenovi sistem, i oni ine osnovnu masu korenovog sistema kukuruza. Razvijaju se dobro i u poetku rastu skoro vodoravno, a zatim se usmeravaju u dubinu. Svoj maksimum razvia dostiu u poetku votane zrelosti zrna. Mogu se razviti u metar u irinu i 2 m u dubinu.

Vazduni korenovi kukuruza (pande)

Listovi i stablo kukuruza

Meutim, glavna masa korena nalazi se u povrinskom sloju zemljita do 30 cm dubine, a manje deo se nalazi na dubini do 60 cm. Kukuruz ima moan korenov sistem, iliastog tipa, a jedna biljka svojim razgranatim korenovim sistemom obuhvata i do 2 m2 zemljita.

55

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi Vazduni korenovi ili pande se razvijaju iz prvih kolenaca iznad povrine zemlje, zelene su boje, vre asimilaciju, debeli su. Ako se ogrnu zemljom, preuzimaju ulogu pravih sekunadarnih korenova. Ovi korenovi slue jako razvijenim biljkama kukuruza kao potpora protiv izvaljivanja i poleganja. Poznavanje razvoja korenovog sistema i uslova koji stimuliu ili destimuliu normalan razvoj korena je od bitnog znaaja za planiranje agrotehnikih mera. Stablo kukuruza je uspravno i sastavljeno, kao i kod drugih ita, od kolenca (nodi) i lanaka (internodi), valjkastog je oblika, visoko i relativno debelo. Visina potpuno izrasle biljke koleba se od dvega 50 do 70 cm, kod nekih sorata i populacija na krajnjem severu gde se jo gaji kukuruz, pa do 7 m kod nekih tropskih i vrlo kasnih formi. Promer stabla je od 2 do 7 cm.

Zaperci kod kukuruza

Popreni presek stabla kukuruza

Stablo je ispunjeno parenhimom, koji je u mladom stanju vrlo sono i bogato eerom. Do faze cvetanja sadraj eera je oko 5%, a sa starenjem biljke, stablo ogrubi i sadraj eera se jako smanjuje. Stablo je lankovito sa slabo izraenim kolencima. Broj lanaka se kree od 8 do 30 pa i vie, u zavisnosti od podvrste i genotipa u okviru pojedinih podvrsta. Na stablu, u pazuhu srednjih listova obrazuju se klipovi koje predstavljaju ensku cvast bonih skraenih izdanaka, koji se razvijaju iz taaka rasta u pazuhu listova. Broj klipova je osobina podvrste i genotipa. Najee se razvije od 1 do 2 klipa, ali ih moe biti vie. Iz pazuha donjih listova, mogu se razviti donji izdanci (zaperci). Sklonost obrazovanju zaperaka je osobina podvrste i genotipa (sorte, hibrida). Stablo kukuruza se zavrava metlicom (muka cvast). Zaperci ste takoe, ukoliko se sasvim razviju, zavravaju metlicom, a u povoljnim uslovima mogu doneti i klip. List se sastoji od lisnog rukavca i liske. Liska je iroka, dugaka, oluaste grae, sa jako izraenim srednjim nervom. S donje strane je gladak, a sa gornje obrasla dlaicama, ivini deo zbog jae razvijenosti je talasast. Kukuruz ima mnogo listova pa se prema mestu gde se zameu i prema vanosti dele na: a) klicini ili listovi klijanaca - ubrajaju se prvih 5 kod ranih odnosno 7 listova kod kasnijih tipova; b) pravi ili listove stabla - iznad sedmog lista poinju pravi ili stablovi listovi, u ijem pazuhu se mogu javiti klipovi. Ovi su listovni najodgovrniji za razvoj klipa a najvie srednji i to oni u ijem se pazuku stvara klip i listovi neposredno ispod i iznad klipa; c) listovi omotaa klipa (komuina) ovi listovi omotavaju klip. Kod ovih listova je razvijen rukavac kojiomotava klip, dok su liske male ili potpuno rudimentirane. Broj listova vezan je za broj internodija, odnosno, koliko ima internodija, toliko ima listova., to znai da ih moe biti od 8 do 30 ili vie. Kod ranijih tipova broj listova je manji a kod kasnih vei. Kukuruz ima sposobnost da, obzirom na grau lista, prikuplja rosu i najmanje padavine i da ih du stabla sprovodi do korena. List stabla Ova se sposobnost iskoritava pri primeni ishrane preko lista. Stvaranje broja listova prolazi poinje vrlo rano u periodu diferencijacije lanaka i internodija i u to vreme biljka imora da ima optimalne uslove za razvoj. Povrina lista po biljci nalazi se u granicama od 0.3 od 1.2 m 2. Pravilno usklaena lisna povrina osigurava najbolju fotosintetiku aktivnost, pa prema tome, uz ostale uslove, i najvei prinos organske materije i glavnog proizvoda tj. zrna. Iz toga razloga, osnovni zadatak u

56

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi proizvodnji kukuruza je omoguiti stvaranje optimalne lisne povrine i to due ouvanje aktivnosti ukupne lisne mase, naroito pravih listova stabla. Cvast ili cvet. - Kukuruz je jednodomna (monoecijska) biljka s odvojenim polovima. Muki cvetovi su skupljeni u cvast-metlicu koja se nalazi na vrhu stabla, a enski cvetovi su skupljeni u cvast klip koji se nalazi u pazuhu listova . Na istoj biljci, uvek za nekoliko dana ranije poinje cvetanje mukih cvetova. Ponekad se u metlici mogu formirati dvopolni cvetovi ( i na zapercima) ili i muki i enski posebno. To je sluaj u ranih sorata poreklom sa severa. Isto se to moe desiti i na klipu kukuruza.

Muka (metlica) i enska cvast (klip) kukuruza

Pojava dvospolnosti na metlici i klipu

Metlica se sastoji od srednje ose ili glavne grane metlice i postranih ili bonih grana, iji broj se najee kree od 3 do 15. Metlica kukuruza se manje grana od drugih ita koja imaju cvast metlicu. Srednja osa je kraa ili dua, zbijena ili rastresita, uspravna ili malo povijena. Boja metlice je zelenkasta ili raznih nijansi ljubiaste ili crvene boje, u zavisnosti od prisustva antocijana. Na srednoj osi i postranim bonim granam metlice nalaze se dvocvetni klasii. Klasii su rasporeeni u parovima, od kojih su rasporeeni oko itave ose u vie redova, a na bonim granama u dva reda i obino na gornjoj strani. Pleve klasia su iroke i pri vrhu zaotrene, sa 3 do 8 uzdunih ilica. Svaki cvet u klasiu se sastoji od dve plevice i tri pranika. Plevice su tanke i prozirne. Svaki pranik je sastavljen od pranike niti (filamentum) i dve prane kesice (antere). Iz prane kesice se oslobaa koji se raznosi vetrom na daljinu i do 200 m.

Graa metlice kukuruza

Klip je enska cvast koja se formira na vrhu bonih izdanaka koji se razvijaju iz taaka rasta u pazuhu listova na glavnom stablu, a mogu i na zapercima. Ove take rasta se zameu u pazuhu svih listova izuzev nekoliko gornjih, ali samo jedna kod jednoklipnih ili 2-3 kod vieklipnih genotipova i to u pazucima srednjih listova (slika 22). Klip se sastoji od zadebljalog vretena (oklasak, okomak, tekunica, ajdamak, koanka, apurika) na kome se uzduno u parnim redovima nalaze klasii sa enskim cvetovima.

57

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi
Graa klipa kukuruza Graa enske cvasti kukuruza

Klasii su dvocvetni, ali od njih je samo jedan plodan, sa izuzetkom jednog genotipa eerca u koga su oba cveta u klasiu plodna. Pleve i plevice su slabo razvijene. Broj redova u klipu je uvek paran i on je vezan za paran broj klasia na vretenu klipa. Broj redova na klipu se kree od 8 do 26. Klip je spolja pokriven lisnim omotaem (komuina) i ona u masi klipa uestvuje sa oko 15%. Tuak enskih cvetova je sa dugakim stubiem, koji u obliku niti dolazi sa plodnika i prilikom cvetanja izlazi iz komuine u obliku svile. Stubi (svila) se zavrava dvodelnim igom, a obrasla je kratkim dlaicama, lepljiva i odlikuje se sposobnou da omogui klijanje polena celom duinom a ne samo na igu. U klipu ima veliki broj cvetova a kree se u rasponu od 500 do 1000, to znai da moe imati i toliko formiranih zrna. Najpoeljnije je da se klipovi obrazuju na sredini visine stabla. Duina klipa moe da iznosi od 8 do 40 cm, debljina od 3.5 do 7.0 cm i teina od 200 do 500 g. Na vreteno klipa (oklasak) moe da otpada 12-35%, ali je najpoeljniji odnosu u okviru od 16 do 20%. Debeo oklasak nije poeljan. Ranije je istaknuto da je broj redova u klipu uvek paran i najee deljiv sa 4. Postoje dve teorije, prema jednoj to je posledica nastanka klipa sraivanjem 8 granica teozinte, od kojih su 4 plodne i 4 neplodne. Neplodne povrine su uoljive kod genotipova sa manjim brojem redova (tvrdunci ili osmaci). Od broja klasia na svakoj plodnoj povrini zavisi ukupan broj redova u klipu. Ako imamo 2, 3,4 ili 5 redova klasia, onda se mnoenjem sa 4 (etiri plodne grane koje su uestvovale u formiranju klipa), dobijemo 8,12,16 ili 20 redova. Prema drugoj teoriji, oklasak je sastavljen od veeg broja pregrada a na svakoj pregradi se nalazi 2 reda zrna. Na svakom oklasku moe se javiti od 4 do 11 pregrada pa se tako dobije od 8 do 22 reda.

Graa zrna kukuruza (uzduni, boni i popreni presek)

Broj redova zrna u klipu kukuruza

Zrno kukuruza je zapravo jednosemeni plod (cariopsis) i sastoji se iz tri osnovna dela omotaa ploda (perikarp) sa omotaem semena (perisperm), endosperm (branav ili roast) i klice (embrion). Ova tri osnovna dela su strukturno razliiti pa se lako razdvajaju. Na omota ploda od ukupne teine zrna otpada 5-7%, na klicu 1014% i na endosperm oko 80%. Endosperm ima branastu i roastu strukturu. Branasta struktura je iste grae kao kod penice (rastresita je i u meuprostorima elija nalaze se skrobna zrnca). Kod roaste strukture zrna skroba su zbijena a meuprostori su ispunjeni proteinima to znai da je roasti endosperm bogatiji proteinima. Aleuronski sloj zrna kukuruza je sastavljen od jednog reda elija. On je najee bezbojan, ali moe biti i obojen (plav, mrkocrvenm purpuran i crven). uta i bela zrna imaju bezbojan aleuronski sloj. U elijama perikarpa se nalazi pigmentni sloj koji daje specifina obojenja zrnu, ali moe biti i bezbojan. Klica je smetana u osnovi endosperm u donjem delu na prednoj strani zrna. Sastoji se od sredinje osovine, koja se na bazalnom delu zavrava zaetkom primarnog korena (radiculae) omotanim korenovim omotaem (coleorisae), a na suprotnom kraju vrnim delom primarnog stabla (plumula). Primarno stablo je sastavljeno od 5 do 6 kratkih internodija, a na svakom nodiju nalazi se jedan list. Prvi list je poznat pod nazivom titi (scutelum). titi se nikad ne razvije u pravi list ve slui kao membrana koja deli klicu od endosperma. On je propustan, pa za vreme klijanja proputa hranjive materije iz endosperma u klicu. Drugi listi je titni listi (coleoptilae) i privren je na drugo kolence. On je modifikovan i slui kao zatitni omota za ostali deo plumule prilikom probijanja kroz zemljite do povrine u procesu nicanja. Pro izbijanju na povrinu, ona se raspukne i prvi listi plumule izbija napolje. Hemijski sastav zrna kukuruza zavisi od niza faktora (tip hibrida, agroekoloki uslovi proizvodnje, zemljite i ubrenje, uslovi sazrevanja, vreme i nain berbe, uslovi uskladitenja itd). Sadraj proteina kree se od 10 20%, s dosta slabim aminokiselinskim sastavom. Sadraj ulja je u proseku od 4 do 6%, a najvei deo se nalazi u klici (sadraj ulja u klici moe biti i do 40%). Osnovu endosperma ini skrob (50-70%). Pored skroba javljaju se eeri u obliku amildekstrina, glikoze i saharoze.

58

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Hemijski sastav zrna kukuruza (u %)


Skrob 61% Proteini 18%

eeri
2 %

Ulje 4% Voda 14%

Pepeo 1%

Bioloke osobine
Kukuruz, kao ostale biljke prolazi kroz odreene faze rasta, koje nazivamo fenoloke faze i kroz odreene faze razvia ili etape organogeneze generativnih organa. Kukuruz ima svoju vegetativnu i generativnu fazu, koja se maifestuje unutranjim promenama za koje su potrebni odgovarajui uslovi spoljne sredine. Dakle, on prolazi kroz sledee fenoloke faze: klijanje, nicanje, faza 3 lista, faza 3-5 listova, faza 5-7 listova, faza 9-11. listova, faza intenzivnog porasta, metlianje, cvetanje metlice, cvetanja klipova i oplodnja, faza mlenog stanja, votana i puna zrelost.

Faze razvoja biljke kukuruza

Faza 3-5 listova pripada vegetativnoj fazi. Od faze 3 lista nastupa generativna faza metlice, a od faze 5-7 listova nastupa generativna faza klipa. U svakoj od ovih faza kukuruz ima odreene zahteve prema uslovima spoljne sredine. Za klijanje i nicanje pored vlage, presudne su i temperature. Bioloki minimum za ovu fazu je 8 0C, a optimum je 200C, maksimum 25-300C. Za proizvodnju je znaajan proizvodni minimum koje je 10 0C, a optimum oko 150C. Temperature iznad biolokog minimuma smatraju se aktivnim temperaturama za kukuruz. Zahtevi prema vlazi i ishrani u ovom stadijumu razvoja su mali poto biljka koristi rezervne materije iz zrna. U fazi 3 lista kukuruz je ralativno otporan na niske temperature i moe da podnese mrazeve u kratkom trajanju od -2 do -30C, uz delimino oteenje lisne povrine. On je u ovoj fazi osetljiv na visoke temperature. Meutim, ukoliko se nie temperature od 6 do 8 0C zadre due, dolazi do negativnih posledica po daljni razvoj biljaka (formiranje malog broja listova i poveani broj zaperaka). Faza treeg lista kod kukuruza odgovara fazi bokorenja kod penice, samo to bokorenje kod kukuruza nije poeljno (osim kod eerca). U ovoj fazi zahtevi prema vlazi su mali, ali su zahtevi prema ishrani veliki i to prvenstveno prema azotu, zatim sledi kalijum i napokon fosfor.

59

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi U fazi 3-5 listova poveavaju se zahtevi prema toploti i kreu se od 15 do 20 0C, a takvi zahtevi se nastavljaju i dalje sve do metlianja, kada su neophodne vie temperature, koje se kreu od 20-220C. Od faze 5-7 listova intenzitet usvajanja azota kalijuma se smanjuje. Kada je kukuruz dostigao visinu do 50 cm , pa do metlianja, odnosno svilanja, nastupa period brzog vegetativnog porasta. U tom periodu se potpuno izgradi stablo i listovi kada se postie konana visina biljke. Za ovaj period potrebna je dovoljna obezbeenost vlagom i da srednje dnevne temperature vazduha budu u rasponu od 20 do 22 0C.

Proces opraivanja

Cvetanje (svilanje) i opraivanje u normalnim okolnostima obino nastupa sinhronizovano. Kukuruz je tipina stranooplodna biljka i opraivanje se vri vetrom (anemofilno). U povoljnim uslovima tuak ostaje sposoban za oplodnju i do 20 dana od izbijanja igova (svile). Opraivanje se najintenzivnije deava u ranim prepodnevnim asovima. Kukuruz ima otvoreno cvetanje, pa nepovoljni vremenski uslovi (kada je temperatura vazduha preko 300C i relativna vlaga vazduha ispod 60%) zbog abortacije polena i iga tuka dolazi do slabe oplodnje naroito vrnih enskih cvetova. Posle oplodnje nastupa brzi razvoj zrna u klipu, tako da se ona posle 15 do 15 dana nalazi u fazi vodenastog stanja zrna. Tada je zavren rast oklaska, omotaa klipa, i drke klipa, a u embrionu su tada zaeti koleoptila, prvi listi i glavni primarni koren. Zapoinje i intenzivno nakupljanje skroba u endospermu i traslokacija biljnih hranjiva iz vegetativnih delova u zrno. Posle ove faze nastupa mleno stanje, u kojoj su formirani sve zaeci u embrionu, a u zrnu protie intenzivno nakupljanje rezervnih materija. Nakupljanje suve materije u zrno zavrava se 50-60 dana nakon oplodnje. To je faza fizioloke zrelosti, a odlikuje se pojavom crnog sloja na dnu zrna. Sadraj vode u zrnu je tada u granicama od 30 do 40%. Omota klipova i deo lista nisu vie zeleni. Nakon fizioloke zrelosti dolazi do gubitka vode u zrnu.

Vodenasto stenje zrna

Mleno stanje zrna

Fizioloka zrelost zrna

Kao i druge biljke, kukuruz u svom razviu prolazi kroz odreene etape razvoja reproduktivnih organa (etape organogeneze). Metlica prolazi kroz devet a klip dvanaest etapa organogeneze.

60

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Etape organogeneze metlice (muka cvast) Etapa organogeneze I II III IV V VI VII VIII IX Opis etape organogeneze Nediferencirani konus rasta metlice. Konus rasta metlice izraen, formirana kolenca i internodije stabla, zaeti listovi. Izduenje konusa rasta i segmentacija sredinjeg dela, porast donjih internodija stabla. Formiranje klasia na granici metlice. Intenzivan porast stabla. Formiranje cvetova u klasiima metlice. Intenzivan porast stabla. Formiranje polena u cvetovima. Brzi porast stabla. Poklapa se sa IV etapog org. klipa. Porast svih elemenata cveta i granica cvasti, izduivanje pranikih niti, zavravanje formiranja polenovih zrna. Brz rast vrnih internodija stabla (koji nosi metlicu). Metlianje. Cvetanje Etape organogeneze klipa (enska cvast) Etapa organogeneze I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Opis etape organogeneze Nediferencirani konus rasta. Teko se razlikuje od kunusa metlice. Izduivanje konusa rasta. Stvaranje zeetaka listova (budua komuina). Nastavak izduivanja konusa rasta. Formiranje zaetaka klasia na klipu. Formiranje cvetova u klasiu (dvocvetni klasii ali se samo jedan potpuno razvije). Razvoj oplodnih organa i poinje porast stubia i igova svile. Ubrzani porast klipa i porast svile (zavrava se proces formiranje polnih elija). Izbacivanje stubia sa igovima (svilanje) Cvetanje i oplodnja. Nakon toga tuak odumire i sui se. Formiranje klice i poinje mleno stanje zrna. Zavretak mlenog stanja zrna. Zavretak votane zrelosti.

Uslovi uspevanja kukuruza


Toplota. Kukuruz ima velike zahteve prema toploti i njegovo gajenje je ogranieno junskom izotermom od 170C a prosene none temperature za tri letnja meseca ne bi smele biti ispod 12.8 0 C, odnosno prosene dnevne temperature ne bi smele da budu ispod 190C. Najvei rejon proizvodnje kukuruza ogranien je na pojas gde su srednje dnevne temperature i letnjim mesecima od 22 do 26 0C, a srednje none iznad 14.40 C, sa bezmraznim periodom od 140 do 150 dana. Zahtevi kukuruza prema toploti su razliiti u pojedinim fazama razvoja. Brzina prolaska kroz odreenu fazu razvoja tesno je vezana sa koliinom toplote uz optimalno obezbeenje drugih uslova. Tako je za nicanje bioloki minimum 80C, za formiranje vegetativne mase 100C, za formiranje generativnih organa i cvetanje 12 0C, za dozrevanje 100C. Aktivne temperature su sve one koje se nalaze iznad ovih vrednosti. U naim agroekolokim uslovima, setva kukuruza poinje kada temperature dostignu 10 do 120C. Kolebljivost temperatura u prvim fazama razvoja utie na slabije nicanje i propadanje jednog broja biljaka. Propadanje biljaka je vezano i za infekciju gljivinim bolestima. U fazi tri lista, kukuruz moe da podnese niske temperature od 1- do -3 0C pod uslovom da ne potraju due, dok su u tom periodu biljke osetljive na visoke temperature (ako su preko 20 0C). Period porasta od faze tri lista poveavaju se zahtevi prema toploti. U to vreme srednje dnevne temperature trebaju da se kreu od 15 do 200C, ukoliko temperature padnu ispod te vrednosti kukuruz usporava rast i razvoj, odnosno produava vegetaciju. Optimum temperatura u toj fazi je 280C. Optimalne temperature za metlianje su 18 do 200C, za period metlianja i cvetanja 20-220C a za period dozrevanja od 22 do 230C. Ranije je bilo reeno da kukuruz u prvim fazama razvoja podnosi temperature do -30C, to nije sluaj u jesenjem periodu, kada prvi mrazevi oteuju list i dovode do prisilne zriobe kukuruza. Prvi mrazevi u nas se najee javljaju oko 10. oktobra, kada bi do tog datuma kukuruz trebao biti u fazi votane zrelosti. Suvie visoke temperature u doba cvetanja su nepovoljne jer mogu izazvati abortaciju polena (ako su temperature vazduha diu u toku dana iznad 300C, a relativna vlaga pada ispod 60%).

61

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Voda.- Kukuruz stvara veliku nadzemnu masu pa u vezi s tim troi velike koliine vode po jedinici povrine iako nema veliki transpiracioni koeficijent. S obzirom na mali transpiracioni koefijent, za kukuruz se moe rei da ekonomino troi vodu. Transpiracioni koeficijent kukuruza je razliit i kree se u granicama od 180 do 270, to zavisi od vremena njegovog odreivanja, mineralne ishrane, plodnosti zemljita pa i od genotipova kukuruza. U globalu se moe rei da utroak vode od strane biljaka kukuruza zavisi od temperaturnih uslova i genotipskih razlika. Kritini period za vodom je 20 dana prije i 10 dana posle pojave metlice. Posmatrajui razvoj kukuruza u optimalnim uslovima vlaenja i povoljnim temperaturnim uslovima, mogu se izdvojiti etiri perioda u pogledu brzine porasta ukupne mase: 1. Prvi period je lagani porast i nije kritian u pogledu vlage. 2. Drugi period je ubrzani porast sa najveom biljnom masom, do dve nedelje pre mlenog stanja. 3. Trei period je lagano opadanje teine biljne mase, i traje do nekoliko dana iza mlenog stanja. 4. etvrti period je ubrzano opadanje teine biljne mase, a vezano je sa zrenjem (votanim i punim). Prema tome, u drugom periodu ne bi smeo nastupiti nedostatak vlage sve do stvaranja najvee biljne mase. Intenzivni porast vegetativne mase je vezan za prolaz odreene etape organogeneze generativnih organa, a poinje od faze 7 do 9 listova , koji je povezan sa IV i V etapom organogeneze klipa, kada biljka ima najvee zahteve prema vodi. Kritini period kako je ve bilo reeno, se nastavlja sve od metlianja odnosno svilanja (VII i VIII etapa organogeneze metlice). U ovom periodu potrebe za vodom su najvee. Za nae podruje proizvodnje kukuruza, potrebe koliina padavina su sledee: april -50 mm, maj - 75 mm, juni - 90 mm, juli - 100 mm, avgust - 95 mm i septembar - 80 mm. Ukoliko se ove potrebe ne mogu podmiriti putem oborina, tada ih treba obezbediti navodnjavanjem.

Shema nakupljanja suve materije u zrnu kukuruza

Svetlost. - Kukuruz ima velike zahteve prema svetlosti radi obezbeenja intenzivne fotosintetske aktivnosti. Kod nas intenzitet svetlosti nije ograniavajui faktor, osim ako u periodu cvetanja i oplodnje nastupi oblano vreme. Kako je kukuruz biljka poreklom iz tropskog pojasa, ona spada u grupu biljaka kratkog dana, premda se neki genotipovi gaje i u podrujima gde je duina dana do 20 asova. Evropske sorte kukuruza zavravaju ciklus razvia pri dugom danu, gubei potrebe za kratkim danom, to je rezultat selekcionog rada. Dokazano je da se biljke kratkog dana bre razvijaju pri duini noi od 10 do 12 asova. Skraivanjem nonog perioda na 8 do 9 asova, usporava se njihov razvoj. Rani genotipovi kukuruza sposobni su se razviti i pri

62

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi neprekidnom osvetljenju (24 asa), dok kod kasnih dugi dan zadrava formiranje organa koje nose cvet i plod. To se deava zbog razliitih potreba prema svetlu u vreme nastupanja svetlosnog stadijuma, jer je kasnim genotipovima potrebno skraenje dana u periodu od 9 do 30 dana, a rani genotipovi prolaze svetlosni stadijum u toku 1 do 3 dana. Na brzinu razvia utie i kvalitet svetlosti. Klipovi se bre formiraju pod uticajem kratkotalasnog zraenja. Potrebe biljaka prema odreenoj duini dana i noi oituju se od II do IV etapi organogeneze. Kod kukuruza, kako je ve poznato, te etape za metlicu protiu ranije nego za klip. Mineralna ishrana. - Kukuruz usvaja sledeih est makroelemenata; azot, fosfor, kaliju, sumpor, kalcijum, magnezijum; i est mikroelemenata; gvoe, bor, bakar, mangan, cink, molibden. Pored elemenata potrebni su i tako zvani dopunski elementi utvreni analizom biljnog materijala; silicijum, aluminijum, nikal, kalaj, olovo, srebro, barijum, stroncijum, hlor i natrijum. Neki od njih su znaajni za fizioloke procese u biljci, drugi kao zamena nekih iz grupe neophodnih elemenata, dok neki u veim koliinama mogu biti i toksini. Znatan deo nabrojanih u zemljitu ima u dovoljnim koliinama, dok se drugi unose u obliku mineralnih ili organskih ubriva. Ipak, kukuruz najbolje reaguje na ubriva koja u svom sastavu imaju azot, fosfor i kalijum. Da bi se shvatio problem ishrane biljaka kukuruza, potrebno je poznavati dinamiku ili ritam formiranja suve materije i apsorpciju pojedinih hranjivih materija u toku razvia biljaka. Najvea brzina nakupljanja (formiranja) suve materije je u fazi metlianja kada se formira 50% suve materije u odnosu na konanu suvu materiju biljke. Najvea koliina suve materije lista i stabla je u avgustu, a posle formiranja zrna dolazi do premetanja hraniva iz pojedinih delova biljke u zrno, pa se suva materija zrna naglo poveava. Dinamika i tok nakupljanja azota u celoj biljci kukuruza slian je toku nakupljanja suve materije, s tim to je intenzitet nakupljanja azota neto vei u poetku vegetacije i nije usklaen sa intenzitetom porasta suve materije. Posle porasta biljke u vremenu od 30 do 40 dana od nicanja, krivulja nakupljanja suve materije i azota dosta se podudaraju sve do stadijuma metlianja i poetka formiranja zrna. Prema tome, istiu se dva glavna intenzivna perioda akumulacije azota i to od nicanja do poetka tree dekade jula (metlianje-svilanje). U tom se periodu apsorbuje oko 35 % azota, i drugi period od poetka tree dekade jula do kraja druge dekade avgusta kada se apsorbuje oko 40% azota od ukupne akumulirane koliine azota. U kasnijem periodu intenzitet nakupljanja azota prestaje. Azot se bre premeta iz oklaska i komuine u zrno nego iz listova. Karakteristika usvajanja fosfora iz zemljita je u tome da biljka nakuplja i sadrava relativno visoku koncentraciju neorganskog fosfora unutar svog tkiva, uprkos niskoj koncentraciji ovog iona u zemljinom rastvoru. Iako apsorpcija fosfora tee kontinuirano u toku vegetacije, ipak postoji odreeni period kada je akumulacija najvea. Najvie fosfora se usvaja od poetka tree dekade jula do kraja druge dekade avgusta od 43 do 57% od ukupne koliine azota koja biljka usvoji. To znai da su najvee potrebe biljke kukuruza za fosforom u fazi oplodnje i poetka formiranja zrna. Najintenzivnija apsorpcija fosfora protie u isto vreme sa najintenzivnijem nakupljanju suve materije. U fazi od nicanja do 30 ili 40 dana rasta, kukuruz je najosetljiviji na nedostatak fosfora, zato u toj fazi kukuruz mora biti dobro opskrbljen fosforom. Pojedini delovi biljke razliito nakupljaju fosfor. Najvie se nakuplja u zrnu (72 do 82%) od ukupnog apsorbovanog fosfora, iza zrna najvie se nakuplja u stablo, zatim list a najmanje u komuini i oklasku. Premetanje fosfora iz oklaska i komuine poinje ranije nego iz listova. U pogledu nakupljanja i premetanja kalijuma, on se bitno ne razlikuje u odnosu na azot i fosfor. Najvee potrebe za kalijumom je u periodu od metlianja i oplodnje, jer do tog perioda biljke koriste do 70% kalijuma od ukupne potrebne koliine. U periodu formiranja zrna pa sve do zrenja, potrebe za kalijumom se smanjuju. Stoga je za normalan rast i razvoj kukuruza potrebno da se obezbedi dovoljne koliine kalijuma u periodu 60-70 dana posle nicanja. Sumpor se od strane biljaka kukuruza najintenzivnije nakuplja u fazi metlianja i svilanja. Kod usvajanja kalcijuma i magneizujuma, postoji meusobni antagonizam. Usled vika kalcijuma dolazi do smanjenje primanja magnezijuma, dok je obratno vrlo retko. Kalcijum takoe moe da ometa usvajanja kalijuma i bora. Nakupljanje kalcijuma tee do prestanka vegetativnog porasta, a magnezijum se usvaja kroz itav vegetacioni period. Od mikroelemenata cink ima najvei znaaj na porast kukuruza. Ukoliko zemljite nije dovoljno opskrbljeno cinkom, treba ga ubriti sa 20 kg/ha cink sulfatom. Zemljite. - Kukuruz najbolje uspeva na rastresitim, dobro propusnim, ali istovremeno i na zemljitima sa dobrim kapacitetom za vodu. Za gajenje kukuruza povoljna su i zemljita koja sadre velike rezerve vlage i dobro su aerisana, zatim da sadre lako pristupane mineralne hranjive elemente. To su u principu srednje i lake glinue, ernozemi, gajnjae, crvenice. Zemljita tekog mehanikog sastav, zbijena, zaslanjena i preterano vlana sa visokim nivoom podzemne vode kao i zemljita sa poveanom kiselou su manje ili nepogodna za gajenje kukuruza. Meutim, ova nepovoljna zemljita se raznim agrotehnikim zahvatima mogu dovesti u stanje gde se uspeno moe gajiti kukuruz. Ovakva zemljita neophodno je odravati u rastresitom stanju na potrebnoj dubini. To se postie podrivanjem, periodinom dubokom obradom, sa prolenim preoravanjem i unoenjem stajnjaka ili komposta. Na ovakvim zemljitima dobre rezultate daje setva i gajenje leguminoza (lucerka) jer ima snaan korenov sistem koji duboko prodire u

63

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi zemljite. Jo bolje rezultate daje gajenje leguminza u smei s travama. Trave obogauju zemljite organskom materijom, poboljavaju strukturu zemljita i vodovazduni reim. to se tie podzemnih voda, treba napomenuti da se kukuruz uspeno moe gajiti na samo na parcelama ija podzemna voda lei na veoj dubini od 1.5 do 2.5 m. Pri leanju vode na toj dubini, najdonji sloj korena kukuruza se stalno napaja vlagom, a osnovna masa korena koja se nalazi u viim horizontima ima dobar pristup vazduhu. Veliki znaaj za uspevanje kukuruza ima i pH sredina zemljita. Kukuruz je gotovo nemogue gajiti na zemljitima visoke kiselosti. Zemljita koja imaju pH vrednosti ispod 5, uopte nisu pogodna za gajenje kukuruza ukoliko se ne provedu mere smanjenja kiselosti (kalcizacija). Visoka koncentracija vodonikovih iona je nije tetna sama po sebi, ve je i u vezi s pokretljivou aluminijuma, mangana a mogue i gvoa koji mogu delovati toksino na biljku. Kukuruz se najbolje razvija na zemljitima koja imaju reakciju zemljinog rastvora bliskoj neutralnoj (pH 6.7-7.0). Kukuruz takoe teko podnosi zaslanjena zemljita, naroito u sunim godinama, kada se koncentracija zemljinog rastvora poveava. tetno delovanje zaslanjenih zemljita ispoljava se u tome, to visoka koncentracija zemljinog rastvora zadrava bubrenje semena kao klijanje i rast klijanaca. Usled poveanja osmotskog pritiska u elijama ometa se daljnji rast biljaka. Ako se vri pravilno navodnjavanje zaslanjenih zemljita i ispiranje soli u meucvetnom periodu, ako se daju umerene koliine mineralnih ubriva sa istovremenom primenom velikih koliina organskih ubriva, omoguava se dobijanje visokih prinosa kukuruza na ovakvim zemljitima.

Agrotehnika za kukuruz
Osnovni elementi tehnologije kukuruza su izbor hibrida, plodored, sistem obrade, sistem ubrenja, setva, mere nege i berba.

Izbor hibrida kukuruza. - Pre razmatranja problematike izbora hibrida, nuno je ukratko objasniti ta su to hibridi i kako oni nastaju. Hibridni kukuruz je proizvod ukrtanja inbred linija. Ukrtanjem inbred linija dobije se kukuruz koji ima izraen vigor (bujnost), odnosno heterozis, to za posledicu ima ogromno poveanje ukupne vegetativne mase a s tim u vezi i prinosa. Inbred linije su osnovne jedinice hibridnog kukuruza. Budui da je kukuruz stranooplodna biljka, inbred linije se dobijaju vetakom izolacijom i samoplodnjom. Tehnika samooplodnje se zasniva na izolaciji klipa odabranih sorti kukuruza pre nego to se pojave stubii (svila), i izolaciji metlica u vreme kada su stubii iste biljke najpogodniji za oplodnju. Klip se izoluje providnom kesicom da se moe pratiti razvoj svile, a metlica veom papirnom kesicom.

Izolacija muke cvasti papirnom kesom

Izolacija enske cvasti papirnom kesom

Nakon rasipanja polena metlice u kesicu, polen iz kesice se prenosi na klip iste biljke. Na taj se nain vri prisilna samooplodnja. Postupak samooplodnje (inbridezacije) traje 7-10 godina, kako bi se dobila maskimalna homozigotnost svake linije radi izbora najboljih genotipova koji je poetni materijal sadravao. Preliminarnim ispitivanjima izmeu inbred linija, odabiru se majinske i oinske linije. One se seju po principu 4, 6 ili 8 redova majinskih i 2 ili 4 linije oinske linije.

64

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Proces stvaranja hibrida kukuruza

Tokom metlianja, na majinskim linijama se u nekoliko navrata zakidaju metlice a ostavljaju na oinskoj liniji. Nakon oplodnje, muke linije se odstranjuje (kose) a berba klipova se vri samo sa materinske komponente radi proizvodnje semena hibrida. Ovako seme ide na trite kao hibridno. Setvom hibridnog semena dobiju se hibridi kukuruza sa maksimalnim heterozisom odnosno vigorom (bujnou). Uticaj hibridnog semena ispoljava se samo u prvoj godini (generaciji) dok se kasnije sve manje ispoljava, odnosno postepeno dolazi do cepanja genetske strukture hibrida na roditeljske komponente (inbred linije). Zato se svake godine mora kupovati novo seme hibrida. Hibrid mogu biti razliiti. Prosti hibrid (single cross) dobijaju se kontrolisanim ukrtanjem dve samooplodne linije (inbred linije). Dvostruki hibridi (double corss) nastaju kontrolisanim ukrtanjem dva prosta hibrida. Trolinijski hibridi (three-way cross) nastaje ukrtanjem prostog hibrida sa nekom samooplodnom linijom. Pri izboru hibrida kukuruza treba imati u vidu sledee osobine, a to su prinos i kvalitete, duina vegetacije, vrstinu stabla, otpornost na suu, biljne bolesti i tetoine. Mora se voditi rauna o strukturi setve na gazdinstvu, o ueu kukuruza kao preduseva za druge useve a prvenstveno za penicu. Kao kod ostalih useva, treba gajiti vei broj hibrida razliitih osobina radi osiguranja stabilnih i visokih prinosa kao i bolje organizacije radova, opreme i drugih kapaciteta. Naroito je vana osobina hibrida da se mogu lako brati, pri emu se vodi rauna o vrstini stabla u doba berbe. Grupe hibrida po FAO klasifikaciji FAO grupe hibrida Oznaka Grupa zrenja Vrlo rani Rani Srednje rani Srednje kasni Kasni Vrlo kasni <200 200-400 400-600 600-800 800-1000 >1000 Duina vegetacije (dana) <100 100-120 120-130 130-140 140-150 >150 Osobine grupa hibrida Broj listova po Visina klipa biljci (cm) <13 <60 13-15 60-80 15-17 80-100 17-19 100-120 19-21 120-140 >21 >140 % vlage u punoj zrelosti <15 15-20 20-25 25-30 30-35 >35

Osobenost hibrida se odreuju u korienju kukuruza na primer, za ishranu stoke ili proizvodnju skroba, prekrupe, kukuruznih pahuljica, kokica, konzervi, masti i ulja, eera itd. Ako se kukuruz proizvodi za ishranu stoke, tada on mora imati visoki prinos, mekou zrna, povean sadraj proteina, ulja, vitamina. Za mehanizovanu berbu, kukuruz mora imati vrsto dranje zrna u klipu, otpornost biljaka na poleganje, jednovremeno sazrevanje, odgovarajuu visinu klipa na stablu, da klipovi ne vise ve da budu uspravni. Vano je za hibrid i njegovo stasavanje (vreme sazrevanja) u odreenim klimatskim uslovima. to se koristi pri proizvodnji silae kada pored visokog prinosa zelene mase daje zrno u fazi mleno-votane zrelosti. Pri korienju kukuruza za zelenu krmu, najpogodniji su hibridi koji se bokore (teraju zaperke), poto obrazuju mnogo nenih stabala sa velikom koliinom lista.

65

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Najrasprostranjeniji hibridi kukuruza kod nas FAOgrupe zrenja 300-400 400-600 ZP 404 ZP 599 ZP 455 ZP 533 ZP 456 ZP 539 ZP 370 ZP 42A ZP 402 ZP 528 ZP 448 ZP 559 ZP 330 ZP 603 NSSC 370 ZP SC 570 NSSC 420 ZP SC580 NSSC 530 NSSC 601 NSSC 444

100-200 ZP 190 ZP 192 ZP 242 ZP 110 ZP 194 ZP 256 ZP 180 ZP 209 ZP 212 NSSC188 NSSC 609 b

700-800 ZP 677 ZP 704 ZP 704 vx ZP 770 ZP 746 NSSC 607 NSSC 78 NSSC 625 u NSSC 640 NSSC 666 NSSC 646

S obzirom da je kukuruz najei predusev za penicu, treba izabrati pogodan hibrid koji e na vreme napustiti proizvodnu povrinu radi pravovremene setve penice. To znai, da u tom sluaju treba izabrati ranije hibride. Najbolje bi bilo izabrati onaj hibrid koji najpotpunije zadovoljava nae potrebe. Meutim, jedan hibrid ne moe da odgovori svim navedenim zahtevima, pa u tom sluaju treba sejati razliite hibride sa razliitim osobinama u zavisnosti od naina iskoriavanja kukuruza. Po meunarodnoj nomenklaturi, svi hibridi kukuruza su podeljeni u grupe od 100 do 1000, ali za praktine svrhe, svi se dele na est grupa. Pri izboru hibrida neophodno je odabrati hibride razliitih grupa zrenja. U proizvodnji kukuruza za zrno biraju se oni hibridi koji postiu punu tehnoloku zrelost pri sadraju vlage 25 - 28 % (od 15. IX - 15. X). To su hibridi vegetacijske grupe 400 - 600 za podruje Vojvodine, 300 - 500 za Slavoniju, odnosno 200 - 400 za brdsko podruje. U proizvodnji kukuruza za zrno na velikim gazdinstvima, u strukturi setve morali bi imati sledeu zastupljenost hibrida: 20 - 30 % ranih hibrida, 50 - 60 % srednje ranih i srednje kasnih hibrida i 20 - 30 % kasnih hibrida, dok se u proizvodnji kukuruza u klipu i vlanog zrna uee kasnih hibrida neznatno poveava. Plodored i plodosmena kukuruza. - Kod nas na penicu i kukuruz otpada oko 60% od ukupnih ratarskih povrina, a u nekim rejonima ak i 70% (Vojvodina). Zato u nas prevladava dvopoljni plodored ili najee smenjivanje penice i kukuruza. Prema tome, u dananjim uslovima proizvodnje najei predusev za kukuruz je penica, i ostale strnine, a zatim u manjoj meri suncokret, soja, lucerka, eerna repa, uljana repica, kukuruz. Najbolji predusevi za kukuruz su strnine (penica, jeam, ovas, ra), jednogodinje i viegodinje leguminoze, jer omoguavaju blagovremenu osnovnu obradu, koja sa svoje strane obezbeuju mineralizaciju organskih ostataka, nakupljanje vlage u zemljitu, provociranje korovskog semena, poveanu mikrobioloku aktivnost, regeneraciju zemljine strukture itd. Kukuruz se u zadnje vreme sve ee gaji u ponovljenoj setvi ili u viegodinjoj monoprodukciji. Poznato je viegodinje gajenje kukuruza na vodoplavnim terenima (u dolinama reka) kao i na tekim ritskim zemljitima. Ukoliko se kukuruz gaji u monoprodukciji, treba se obezbediti vea panja u smislu zatite protiv bolesti i tetnih insekata, dovoljne i odgovarajue koliine mineralnih i organskih hranjiva, odgovarajua osnovna i predsetvena obrada, kao i pravovremena i precizna setva. O duini gajenja kukuruza u monoprodukcijie ima razliitih miljenja i preporuka. Mnogi naunici preporuuju gajenje kukururuza na jednom polju od 3 do 5 godina. Preporuke proistiu iz bojazni poveanja zaraenosti kukuruza od bolesti i tetoina, kao i mogunost pojave erozije na nagnutim terenima. Na naim podrujima se kako je ve bilo reeno, u najnovije vreme pojavio problem gajenja kukuruza u monoprodukciji zbog napada kukuruzne zlatice (Diabrotica virgifera Le Conte.), koja je prenesena iz SAD. S obzirom da ova tetoina uglavnom napada kukuruz koji se gaji u monoprodukciji (prezimljava na kukuruznom polju), on e ubudue znaajno ograniavati gajenje kukuruza na istom polju dui niz godina pa ak i u ponovljenoj setvi.

66

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Diabrotica virgifera virgifera Le Conte., (kornja i liinka) i simptomi napada tetnika

Obrada zemljita. - Osnovna obrada zemljita za kukuruz vezana je za predusev, tip zemljita i klimatske uslove gajenja. Ako je za kukuruz predusev bila strnina tada se primenjuje sledee mere: zaoravanje strnita, osnovna duboka obrada, zaoravanje razora, grubo ravnjanje i predsetvena priprema. Ukoliko je predusev bio neki kasni usev, tada se obrada vri u jednom potezu, na punu dubinu, uz istovremeno zaoravanje etvenih ostataka preduseva. Ako je predusev viegegodinja leguminoza (lucerka, detelinsko travne smee itd), tada treba izvriti dva oranja, prvo oranje plie u cilju unitavanje preduseva, a drugo oranje na punu dubinu. Dubina osnovne obrade je za veinu poljoprivrednih regiona od 25 do 35 cm dubine, a to je u vezi s rasporedom i razviem korenovog sistema kukuruza po slojevima zemljita, jer se najvea masa korenovog sistema nalazi na dubini do 30 cm. Ako je zemljite povoljne strukture, sa dobrim vodo-vazdunim odnosima ne mora se orati dublje od 30 cm, ali ako se radi o tekim i zbijenim, slabo propusnim zemljitima u humidnoj klimi tada se traba orati dublje od 30 cm s povremenim podrivanjem. S obzirom da je penica u ravniarskim rejonima najveim delom predusev kukuruzu, odmah posle etve penice trebalo bi pristupiti zaoravanju strnita, a zatim u toku leta izvriti plitko letnje oranje na 15-20 cm dubine i drugo oranje u jesen 30-35 cm dubine. Danas se kod nas gotovo ne primenjuje letnje oranje, ve se samo ore na punu dubinu u jesen. Optimalni rok za izvrenje osnovne obrade za kukuruz treba da je jul-avgust, a krajnji rok je kraj septembra. Ranije oranje ima niz prednosti, pored ostalog zbog toga to je manji vuni otpor i manji utroak energije, obrada se vri izmeu etve strnina i etve suncokreta kada nema u polju puno radova, ostavlja se dovoljno vremena za akumulaciju vlage to na kraju rezultira poveanim prinos zrna kukuruza. Predsetvena obrada zemljita treba da pone krajem jeseni (u novembru ili poetkom decembra) i to u vidu tzv. grube pripreme. Zadatak grube pripreme zemljita da ukloni neravnine nastale dubokim oranjem (razori, grebeni, brazde) kao da uniti korov koje se eventualno razvio do kasne jeseni nakon oranja (posebno samoniklu penicu). U prolee kada se zemljite prosui, pristupa se finoj povrinskoj pripremi, koja pored zatvaranja brazde ima za cilj i unitenje ranih korova. U prvoj polovina aprila (ako je mogue to blie setvi), vri se tanjiranje, zatim drljanje (popreko ili dijagonalno na smer oranje) ili se sitnjenje zemljita vri setvospremaem to je danas ee i to u onoliko prohoda dok se ne stvori kvalitetan setveni sloj za preciznu i kvalitetnu setvu. ubrenje. - Kod ubrenja kukuruza veoma je vano odrediti optimalne koliine, koje obezbeuju dobijanje planiranih prinosa imajui u vidu tip zemljita i njegovu efektivnu plodnost. Pod kukuruz u pravilu kad god je to mogue, unosi se stajnjak. Koliina stajnjaka se odreuje u zavisnosti od prirodnih i drugih uslova: na siromanim zemljitima najvie 30 do 40 t/ha. Upotreba stajnjak kao izvora mineralne hrane za kukuruz ima ogranien znaaj, ali znatno vie kao izvor mikrobioloka aktivnosti i C0 2, a smatra se da se putem stajnjaka u znatnoj meri unose potrebne koliine niza mikroelemenata. Najbolji se efekat dobije kada se stajnjak kombinuje sa mineralnim ubrivima. Za visoku proizvodnju kukuruza u naem podruju u proseku treba dati 120-160 kg/ha N, 100-140 kg/ha P205 i 80-120 kg/ha K20. Ovde su mogua i potrebna odstupanja zavisno od specifinih uslova rejona i naina proizvodnje. Najbolji nain odreivanje koliina hranjiva za kukuruz je metoda teoretskog obrauna i balansne metode. Obino se koriste dve metode za odreivanje optimalnih koliina ubriva: za planirani prinos sa izraunavanjem sadraja hranjivih materija u zemljitu, i za planirano poveanje prinosa. Za korienje ovih metoda potrebno je poznavati iznoenje hranjiva prinosom, njihov sadraj u oraninom sloju, koeficijent iskoritavanja hranivih materija iz zemljita od strane biljaka i iz ubriva (organskih i mineralnih). Stajnjak se unosi iskljuivo pod osnovnu obradu, kao vea ili celokupna koliina fosfornih i kalijumovih hranjiva i male deo azotnih ubriva. Drugi deo NPK hranjiva odnosno ubriva, unose se pred setvu ili sa setvom (startno), i najzad deo azota se daje u prvom (faza razvoja 3-5 listova) i drugom prihranjivanju (faza razvoja 7-9 listova).

67

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi Potrebe kukuruza za ubrenjem u kg/ha istih hranjiva zavisno od prinosa i plodnosti zemljita Plodnost zemljita obezbeenost hranjivima Azot Fosfor Kalijum Snabdevenost Snabdevenost Snabdevenost Niska Srednja Visoka Niska Srednja Visoka Niska Srednja Visoka 170 150 130 120 100 80 180 140 110 200 190 160 160 140 120 240 200 160

Prinos t/ha 7 10

Setva. - Prilikom setve kukuruza u obzir se moraju uzeti sledei parametri: izbor hibrida, izbor i prirpemu semena za setvu, vreme setve, broj biljaka (gustina useva), raspored biljaka, dubina setve. Kvalitet semena kukuruza treba da je sledei: da je najnia klijavost 85%, istoa 99%, nezaraenost, vlanost najvie 15%. Seme treba da je ujednaeno po obliku i krupnoi (kalibrisano). Redovna priprema semena u ustanovama za doradu semena je tretiranja ivinim preparatima protiv gljivinih bolesti. Poseban nain pripreme sastoji se u tretiranju semena mikroelementima i materijama rasta. Setva bi trebala da pone kada se zemljite zagreje na oko 10 0C, to uz povoljnu vlanost omoguava nicanje za 15 dana. Taj momenat se kalendarski razlikuje po godinama, i u jednoj istoj godini nije jednak za sve krajeve ireg proizvodnog podruja. Pa ipak, za veinu proizvodnih rejona u nas je optimalni rok za setvu kukuruza izmeu 10. i 30. aprila. Ranija setva i pored povoljne vlanosti i temperature je rizina, jer postoji opasnost od kasnih prolenih mrazeva, koji nanose tetu tek izniklom usevu. Kasnija setva u uslovima bez navodnjavanja je takoe rizina, jer eventualni nedostatak vlage moe izazvati produetak klijanja i nicanja, pa se samim tim pomera vreme oplodnje, nalivanje i sazrevanje zrna, to u sunom delu godine moe izazvati negativne posledice (loa oplodnja, slabo nalivanje zrna). Kasnija setva posle 30. aprila moe dati dobre rezultate pod uslovom da je obezbeen sistem za zalivanje. U takvim uslovima zapaen je manji napad kukuruznog plamenca. Da bi se poboljali uslovi gajenja biljaka, olakala borba protiv korova i primenjivala mehanizacija prilikom mera nege i u etvi, kukuruz se mora gajiti kao okopavinski usev. U zavisnosti od uslova i cilja gajenja, kukuruz se seje na razliite naine: omake, u kuice i redove. Svi naini setve su obraeni u optem delu ove knjige, pa e ovde biti obraen nain setve koji se u nas najee koristi, a to je setva u redove. Po ovom nainu, setva se moe obavljati u kontinuiranim redovima na rastojanje izmeu biljaka od 10 cm, pa se posle nicanja, pri razvoju do 3 lista vri proreivanje na eljeno odstojanje izmeu biljaka u redu. Ovaj nain setve iziskuje dosta rada i troi vie semena, pa je kod nas udomaena punktirana setva, odnosno setva na tano odreeni razmak u redu bez potrebe kasnijeg proreivanja biljaka. Dakako, da za primenu ovakve setve, seme treba da bude visokog kvaliteta i kalibrisano.

Setva kukuruza u redove

Klijanac kukuruza

U pogledu vrste setve, moe se istai da se kukuruz gaji za zrno, silau i zelenu masu, kako u istim usevima tako i u smei. Kod nas je rasprostranjena setva kukuruza sa pasuljem ili sa sojom (konsocijacija useva). U poreenju sa istim usevom kukuruza, prinos zrna se ne smanjuje, ve se dobije isti ili ak malo vei prinos i plus prinos pasulja ili soje. Gustina (broj biljaka) je element na koji u znatnoj meri imaju uticaj klimatski uslovi rejona kao i kvalitet zemljita. Pored ovoga, na gustinu useva utie i osobine sorte kukuruza ili hibrida. To znai, da se na slabim zemljitima gaji manji broj biljaka, a na plodnim zemljitima, sa dovoljno vlage ili u uslovima navodnjavanja vei broj. Rani hibridi zbog manjeg habitusa seju se na vei broj biljaka, a kasni obrnuto.

68

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi Gustina useva kukuruza u zavisnosti od duine vegetacije hibrida FAO grupa hibrida 100 200 i 300 400 i 500 600 i 700 Broj biljaka po hektaru 70.000 - 90.000 65.000 - 80.000 55.000 - 65.000 45.000 - 60.000

Sa poveanjem koliine ubriva i poveanjem broja biljaka po jedinici povrine, ne dobije se adekvatno poveanje prinosa. Kod nas, tako i u mnogim zemljama sa intenzivnom proizvodnjom kukuruza osnova meuredni razmak od 70 do 80 cm, a razmak unutar reda izmeu biljaka je od 12.5 do 31 cm. Najpovoljniji pravac redova smatra se seve-jug. Broj biljaka po ha pri razliitom meurednom i rastojanju u redu Razmak izmeu biljaka (cm) 15 16 17 18 20 21 20 21 22 Rastojanje biljaka izmeu redova (cm) 70 cm 75 cm 80 cm 96.200 88.800 83.300 89.300 83.300 78.100 84.000 74.100 73.500 79.400 73.000 69.400 71.400 66.700 59.500 68.000 63.400 56.800 71.400 66.700 59.500 68.000 63.400 56.800 64.900 60.600 54.300 Razmak izmeu biljaka (cm) 23 24 25 26 27 28 29 30 31 Rastojanje biljaka izmeu redova (cm) 70 cm 75 cm 80 cm 62.100 58.000 52.100 59.500 55.600 50.000 57.100 53.300 48.100 54.900 51.300 46.300 52.900 49.300 44.600 51.000 47.600 43.100 49.300 45.900 41.700 47.600 44.400 40.300 46.100 43.000 39.100

Od dubine setve zavisi ne samo njihovo klijanje i nicanje ve i razvie korenovog sistema i produktivnost biljaka. Pri stavljanu semena na veliku dubinu, pogotovo u hladno zemljite, dolazi do velikog troenja hranivih materija iz endosperma prilikom disanja i sporog nicanja. Biljke tada na povrinu izlaze dosta oslabljene. Plitko posejano seme je izloeno kolebanju temperatura i vlage. Osim toga, klijanci kukuruza su izloeni povredama od ptica kao i od drljanja ako se zbog pokorice ukae potreba za ovom merom. U normalnim uslovima vlanosti povrinskog sloja zemljita, i na normalnim zemljitima, dubina setve bi trebala iznositi oko 6 cm s izuzetkom 8 cm. Nega. - Mere nege kukuruza se dele na obavezne i neobavezne. U obavezne mere spadaju: korekcija gustine useva, suzbijanje korova, borba protiv bolesti i tetoina, meuredna kultivacija i navodnjavanje (ukoliko za to postoje uslovi), a u neobavezne mere ulaze: valjanje posle setve, drljanje posle setve i posle nicanja, ogrtanje, zakidanje zaperaka i prihranjivanje. Korekcija gustine useva se primenjuje ako je posejan vei broj biljaka od optimalnog. Ova mera nege se izvodi kada je kukuruz u fazi 3 do 4 lista. Ranija korekcija nije poeljna jer se moe desiti da se odstrane biljke koje imaju visoki bioloki potencijal za prinos, a kasnije usled konkurencije i slabijeg razvoja u preterano gustom usevu, koji se poinje zapaati nakon faze 5 listova. Suzbijanje korova pomou herbicida je stalna mera nege, jer korovi mogu da smanje prinos kukuruza za 32%. Na biljke kukuruza, korovi negativno utiu kroz celu vegetaciju a naroito u poetnim fazama razvoja. Pored mehanikog suzbijanja, korovska vegetacija se najuspenije suzbija herbicidima. Vaniji hirbicidi i njihove kombinacije za suzbijanje korova u kukuruzu
Red br. 1. 3. 4. Kombinacija herbicida Monosan Korovicid Afalon E-48 Alanex - 48 Lasso combi Lasso/Atrazi n Aktivna materija 2.4 -D alahlor alahlor+atrazin Koliina kg-l/ha 1.5-2.5 Vreme primjene Kad kukuruz ima 3-4 lista Pre setve ili do faze 3 lista kukuruza Pre setve ili do faze 3 lista kukuruza

4-6 5-7

69

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi
Red br. 6. 8. 9. 10. 11. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. Kombinacija herbicida Tristar Zoromat-500 Atrazin - 500 Zaddok Atprom-500 Bladex 50% SC Banvel-480 Alizor E-72 Zean E-72 Eradican extra 6-E Racer25EC+Atrazin Starane -250 Lontrel-100 Clap Tell (R) 75WG Tarot 25 DF Harmony 75 DF+atrazin Equip Tarot 25- G Motivell Grid 75-WG Aktivna materija alahlor+atrazin+piri dat amatrin+atrazin+ amitrol atrazin atrazin +bentozan atrazin +prometrin cianazin dikamba + mekoprop EPTC+AD-67 EPTC +dihlormid EPTC+ protektanti flurohloridon+ atrazin floroksipir klorpiralid piridat piridat+atrazin rimsulfuron-metil tifensulfuronmetil+atrazin foramsulforon rimsulfuron nikosulfuron tifensulfuron-metil Koliina kg-l/ha 7-8 2.5 2 4-5 2-3 2-6 0.5-0.7 5-7.5 4-8 4-6 1.0+1.5 0.8 0.6-1.0 1.5-2 3-4 0.4 0.100.15+1.0 2l 40-60 g 1l 20 g Vreme primjene Kukuruz od 1 do 4 lista Posle setve, a prije nicanja; sve u silanom kukuruzu Posle setve a najkasnije do faze 2 lista Kukuruz u fazi 2-4 lista Do 3 lista kukuruza Posle setve, a pre nicanja Kukuruz u fazi 2-5 listova; ne u semenskom kukuruzu Pre setve uz inkorporaciju i ne u semenskom kukuruzu Posle setve, uz inkorporaciju Posle setve, a pre nicanja Kukuruz 3-6 listova Nakon nicanja, faza kukuruza 2-6 listova Kukuruz u fazi 2-8 listova Kukuruz u fazi 2-4 lista Kukuruz u fazi do 7 listova Kukuruz u fazi 2-4 lista Kukuruz u fazi 2-4 listova Kukuruz u fazi 1-6 listova Kukuruz u fazi 2-6 listova Korov u fazi 2-5 listova

Herbicid se primenjuje pre setve, sa setvom ili posle setve a pre nicanja, ili kao dopunski, posle nicanja do razvoja 7-9 listova (kada kukuruz dostigne visnu 45-60 cm). Postoji velike izbor herbicida, a uglavnom su to triazinski herbicidi, atrazina, alahlora i njihove kombinacije. Danas su u prodaji nove aktivne materije sa visokom efikasnou. Ovde emo navesti samo nekoliko herbicida koji su danas u upotrebi. Suzbijanje tetnnih insekata i bolesti kukuruza. tetni insekti i bolesti kukuruza izazivaju znatne gubitke prinosa. Ima oko 400 vrsta tetnika koje se hrani kukuruzom. Od velikog broja raznovrsnih tetnika naroitu tetu usevu kukuruza priinjavaju injaci (Elateridae sp.), ozime podgrizajue sovice, larve gundelja (Melolontha melolontha), kukurzni plamenac (Ostrinia nubilallis) kukuruzna pipa (Tanymechus dilaticolis), sada i ve nekoliko puta spomenuta kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera) a od bolesti najvie tete priinjava mehurasta snet (Ustilago maydis), pegavost lia kukuruza (Helmithosporium turcicum), trule klipa (Giberela zeae).

70

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi Najvanije bolesti kukuruza

Najvaniji tetni insekti kukuruza Melolontha melolontha Elateridae sp,

Ostrinia nubilallis

71

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

Meuredna obrada (kultivacija) je vrlo vana mera nege, jer je kukuruz biljka koja zahteva da u toku vegetacije povrinski sloje zemljita bude dovoljno rastresit i ist od korova. Meurednom kultivacijoim se pored unitenja korova, koje su propustili herbicidi, ostvaruje poboljanje vazdunog i vodnog reima zemljita, pojaanje mineralizacije organske materije i poveanje koliine lakopristupanih hranjivih materija. Prva meuredna kultivacije treba da pone im se ukau redovi kukuruza. Da se ne bi povredio korenov sistem biljaka, pri prvoj kultivaciji ostavlja se neobraeni zatitni pojas 10-12 cm od redova biljaka. Kod sledee kultivacije zatitni pojas se poveava na 15-20 cm. Meurednu kultivaciju mogue je izvoditi do trenutka, kada biljke kukuruza dostignu visinu 80-90 cm ili neto vie.

Meuredna kultivacija kukuruza sa unoenjem azota u zemljite

Meuredna kultivacija

Dubina meuredne kultivacije treba da bude razliita u zavisnosti od intenziteta zakorovljenosti i faze razvia biljaka kukuruza. Prva kultivacija obavlja se na dubini 10-12 cm, druga na 6-8 cm i trea 5-6 cm. esto se sa kultivacijom povezuje mera prihranjivanja kukuruza. Navodnjavanje useva kukuruza se primenjuje na osnovu realne evapotranspiracije a ne na osnovu tzv. kritinih faza razvoja biljke. Naime, svaka faza razvoja biljke je fizioloki kritina, ali stalna obezbeenost useva vlagom uz ostale povoljne uslove daju dobre pretpostavke za veliki prinos. Postoje dodue momenti kada se javlja nedostatak vlage (to su letnji meseci) kada je kukuruz u fazi oplodnje. Tada se najvie vre mere navodnjavanja, pa je otud nastao naziv kritini period to je pogreno. Ne trebaju se davati recepti o broju navodnjavanja, o zalivnoj normi, ve na osnovu biolokih principa odrediti vreme i koliinu potrebne vlage za razvoj useva. Zato je pravashodno poeljno pratiti odnos izmeu stvarne i potencijalne evapotranspiracije, da se taj odnos (numeriki izraen) priblii broju 1i kao takav da se odrava. Neobavezne mere nega useva kukuruza su valjanje, drljanje, zakidanje zaperaka, prihranjivanje. Valjanje lakim valjcima se vri ako je setveni sloj suv. Ukoliko se posle toga pojave jaki pljuskovi, stvori se pokorica, pa je takvu povrinu potrebno drljati. Razbijanje pokorice se vri lakim drljaama. Ukoliko sloj pokorice nije tako vrst, onda se ova mera nege obavlja rotacionim kopaicama. Ovom merom se istovremeno unitavaju iznikli korovi. Ogrtanje kao mera nege se u ravniarskim podrujima sa velikom primenom mehanizacije vie ne praktikuje, jer se ogrtanjem poveava dodirna povrina sa vazduhom to poveava isuivanje, a istodobno smeta primeni mehanizacije (u berbi kukuruza i obrada zemljita za naredni usev). Ova mera nege ima opravdanje na hladnim i vlanim zemljitima ili na nagnutim terenima gde postoji opasnost od vodene erozije i erozije vetrom odnosno, kao deo konzervacijske obrade zemljita (ridge tillage). Ranije se prilikom runog okopavanja vrilo zakidanje zaperaka. Danas se postavlja pitanje, da li ta mera ima opravdanje? U uslovima suvog ratarenja, pojava zaperaka je vei problem, jer zaperci dodatno isuuju zemljite a ne donose urod. Meutim, pri zakidanju zaperaka, javlja problem oteenja, odnosno stvaranja rana na biljci kukuruza zbog ega je ona vie izloena napadu bolesti (npr. mehurasta snet) ili tetnih insekata i glodara. Zato se problem zaperaka moe reiti selekcijom ili odabirom

72

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi hibrida koji stvaraju manje zaperaka kao i gustinom setve. Prihranjivanje useva kukuruza je objanjeno u poglavlju ubrenja za kukuruz.

Usjev kukuruza

Berba kukuruza. - Berba kukuruza uslovljena je sadrajem vlage u zrnu, Pri runoj berbi ili mehanizovanoj dvofaznoj (beraima), berba se obavlja u punoj zrelosti, a puna zrelost je odreena na osnovu najmanjeg sadraja vlage u zrnu, kod koliine vlage koje omoguava uvanje kukuruza u koevima (ardacima). U savremenoj jednofaznoj mehanizovanoj berbi (kombajnima), berba se obavlja u vreme tehnike zrelosti, koja se odlikuje stanjem zrna koje omoguava berbu, uvanje, doradu i upotrebu semena. Tehnika zrelost kukuruza nastupa na prelazu votane u punu zrelost, odnosno u drugoj polovini votane zrelosti. U tom vreme zrno dobija svoju prirodnu boju i sjaj, listovi se uglavnom sue, a omota klipova (komuina) je redovno suvlji od listova.

Usev kukuruza pred berbu

Berba kukuruza

Poetak etve u tehnikoj zrelosti se smatra period sa vlanou zrna od 30-35%, to predstavlja istovremeno i gornju granicu za berbu uz obavezno suenje zrna. Kasnije se u toku berbe sadraj vlage u zrnu smanjuje. U naim uslovima, sadraj vlage zrna prilikom berbe je kod vrlo ranih hibrida 15%, ranih 15-20%, srednje ranih 20-25%, srednje kasnih 25-30% i kasnih 30-35%. U godinama sa prosenim vremenskim prilikama i pri setvi u optimalnim rokovima, rani i srednje rani hibirid dospevaju za berbu u drugoj polovini septembra, srednje kasni u prvoj polovini oktobra, a kasni krajem oktobra. U nepovoljnim godinama s hladnijim razdobljima i dosta kie, zakanjenje berbe kukuruza moe biti do 15 dana. Ranije se smatralo da se kukuruz moe brati kasnije od faze tehnike zrelosti, meutim, dokazano je kasnijom berbom dolazi do gubitaka kao posledica napada bolesti i tetoina, lomljenje i poleganje stabla, otkidanja klipova i indirektno kao posledica bioloke aktivnosti klipa usled ega dolazi do gubitka apsolutne i hektolitarske mase zrna.

73

Prosolike itarice kukuruz (ratarsko-povrtarski prirunik) dio peti


Prof. dr Jovan Todorovi, prof. dr Ilija Komljenovi

etva zelene mase kukuruza za silau

to se tie vremena etve zelene mase kukuruza, najvei prinos krmih jedinica dobije se kada se etva izvri u fazi mleno-votane zrelosti zrna. etva kukuruza za silau vri se silanim ili silo kombajnima, koji u jednom prohodu anje stabla kukuruza i usitnjava. Transportnim sredstvima se iseckana masa odvozi u ekonomsku dvorite i podvrgava procesu siliranja mase.

74

You might also like