Prvi koraci ka financijskom tržištu

Napomene u vezi sa knjigom

Iskustvo nije ono što se nekom nekada desilo, već kakve je pouke iz toga izvukao.

Aldous Huxley

Knjiga nije pisana da impresionira već da na što jednostavniji način prenese čitaocima dovoljno podataka i praktičnih saznanja koje bi mogli sami da momentalno primjene na perceptivan i zrio način. Namijenjena je prije svega onima koji se ne bave profesionalno investicionim i financijskim poslovima niti su imali prilike da o tome nešto više nauče ali su zainteresovani da se upoznaju kako funkcioniše međunarodno tržiste i pokušaju da iskoriste njegove prednosti.

Možda naslov izgleda pomalo ciničan i futuristički ako se radi o sredini gdje je plata ispod evropskog prosjeka. Uz to ne postoji društveni i ekonomski ambijent koji bi stimulisao poslovnu inicijativnost – regulisano finansijsko tržiste, uvedena zakonitost, nekorumpirana birokratija. Ali često upravo ovakve situacije mogu da podstaknu ambicije, stimulišu da se nešto poduzme van tog prostora, na tržista zemalja sa demokratskom tradicijom.

Već smo primijetili pojedince sa domicilom u zemljama regiona bivše Jugoslavije, da na inostranom tržištu, mimo lokalnih finansijskih šema, nude uglavnom depozite u zlatu ili novcu.

Možda će informacije do kojih mogu doći čitajući knjigu, pomoći da se lakše snađu i ostvare svoj finansijski cilj.

Misli slobodno – ući slobodno.

Osnovu za knjigu čini licna iskustvo na finansijskom tržištu, praćenje životne prakse i ponašanja u zemljama u kojima sam živio i radio kao i ono što se moglo naučiti iz poslovnih kontakata sa profesionalcima finansijskih institucija i berzi.

Bilo bi od koristi kada bi na našem jeziku postojala popularna literatura ove vrste. Ako bi se finasijskom obrazovanju poklonilo više pažnje manje građana bi bilo u novčanoj oskudici, a društvo bogatije. Nesnalaženje u modernom načinu poslovanja kao u odnosu na novac, podstiču finansijsku nesigurnost i nemaštinu.

Da bi se počele stvarati generacije koje će biti u stanju da finansijsku sudbinu uzmu u svoje ruke, postanu nezavisne i samodržive globalno kompetivne, još u školi treba početi sa usmjeravanjem i razvijanjem poslovne inteligencije – kako kroz mentalni proces rešavati finansijske probleme.

U školi se uče akademska znanja i profesija ali se van toga ne poklanja pažnja praktičnom znanju odnosa prema novcu. Možda to i objašnjava slučajeve koji se primjećuju u većini zemalja da se čak i u visoko plaćenim profesijama suočavaju sa finansijskim problemima. Ili državne finansije, nacionalni dug, političari koji vode politiku vlade a da nemaju dovoljno iskustva u odnosu sa novcem.

Škole bi trebale prestati da budu prevashodno transmisija informacija i prednost daju programima koji bi studentima prenijeli znanja koja su neposredno primenjiva.

Australija je jedna od rijetkih zemalja koja je od 2010 kao predmet u skoliski system uvela licne financije . Pored kompjutorske obuke koja je odavno sastavni dio ŝkolskog programa, osnovci uče kako se odnositi prema novcu, kako sa njime upravljati , sve do sofisticiranih transakcija sa kojima će se kasnje sresti u svakodnevnom zivotu .

Ali kako skolama u zemaljama gdje je do juce preovladavala socijalisticka ekonomija, da neko poducava nesto o stvarima o kojima nista nezna !

Do tada na roditeljima je da za svoju djecu izaberu novi put ka sigurnoj budućnosti. Savjet da idu u školu dobiju dobre ocjene i kada završe nađu siguran posao važio je za prethodne generacije , ali u globalnom svijetu koji se brzo mijenja predstavlja rizik. Sve su redji „dobro plaćeni poslovi" redovni godišnji odmori, premije i ostalo gdje bi se sačekala penzija, dovoljno je pogledati se događa oko nas.

Globalizacija istovremeno daje inzvaredne mogućnosti da bi se absorbovala moderna saznanja ali i iskoristile vlastite intelektualne sposobnosti i kreativnost. Ulaskom u novu eru tehnoloških inovacija informacije će sve više biti prisutne na svakom tehnološkom "gadgetu", pitanje je kako ih čim prije analizirati i primjeniti.

Ne shvatiti na vrijeme sve značajniju ulogu nove tehnologije neminovno vodi u zaostalost. Tehnologija nije samo način na koji se dolazi do informacija ili informacije prenose, tehnologija sve vise utiče na efektivnost, određujući što je potrebno znati a bi se ona postigla.

Svaki osnovac trebao bi da ima mogućnost da koristi internet a odrasli građani da nastave da se usavršavaju – kako se inače snaći u digitalnom svijetu koji ne poznaje granice i biti kompetivan, upozoravaju političari. Oni takođe upozoravaju na promjene u ekonomiji, tehnologiji, kulturi, načinu života – sve se mijenja.

„Smrtna je opasnost ne shvatiti prirodu svijeta u kome živimo" smatra bivši britanski premijer Tony Blair.

Sydney, Novembra 2009

UVOD

ZA INSPIRACIJU – NAJUSPJESNIJI INVESTITORI NA SVIJETU

Što je potrebno da bi neko uspio u poslu, postao bogat i postigao sto veci profit od novca koji je investirao. Bez sumnje potrebno je široko znanje i to ne samo iz oblasti ekonomije. Treba takođe imati sposobnost da se ugrabi pogodna prilika koju su drugi propustili da uoče, zatim disciplina, strpljenje i sreća! Ali ništa od svega toga ako nedostaje pozitivni psihološki pristup i hrabrost da se preuzmu rizici.

Mislimo da će biti poučno ako na početku predstavimo sedmoricu investitora koji se smatraju najuspješnijim u svijetu, koji su sebi i onima koji su im povjerili svoj novac donijeli bogatstvo u milijardama dolara. To su John Bogle, Warren Buffett, George Soros, Peter Lynch, Julian Robertson, Michael Steinhardt i John Tampelton.

Većina ovih milijardera počela je veoma skromno, kao recimo Warren Buffett i Geoge Soros. Buffett je uspio da samo za svoj račun akumulira preko 36 miliardi dolara! Za George Soros se procjenjuje da pravi profit od preko 4000 dolara u minuti!

Warren Buffett – tajnu uspjeha našao u knjizi

Kako je moguće da je Buffet sa svojim skromnim prvim investicijama na berzi uspio da postane najuspješniji investitor u dionicama u Americi a moze se reći i u svijetu. Buffet ne krije da za svoj uspjeh treba prvenstveno da zahvali knjizi Benjamina Grahama Inteligentni investitor koja je izašla jos 1949. ali i do danas se smatra aktuelnom. U ovoj knjizi Buffet je uočio neke od tajni kako otkriti stvarnu vrednost dionica prije nego to tržište uradi i tako zgrne profit.

Buffet i danas primjenjuje neka od pravila koja je naučio kao dječak od 11 godina kada je počeo da trguje na berzi. On smatra da nema nikakvih tajni ili formula – treba samo izabrati dionice dobre kompanije u pravo vrijeme i držati sve dok je kompanija dobra. Treba obratiti pažnju na to kako kompanija posluje a ne slijediti cijenu dionica na tržištu.

Da kompanija ima konstatan rast, dobro poslovno rukovodstvo i posluje bez iznenađenja. Od kada je na čelu kompanije Berkshire Hathaway ona je jedna od najuspješnijih u istoriji američkog finansijskog centra Wall street sa akumuliranom vrednošću od 168 milijardi dolara. Oni koji su 1965. povjerili Berkshire Hathaway 10 000 $ danas vec imaju 30 miliona (zarada prema S & P 500, bila bi samo 500 hiljada).

Buffett smatra da svako sa malo zdrave logike i ako ustanovi neku svoju poslovnu filozofiju moze da uspije. Treba ići na sistem koji vodi bogastvu a ne tražiti put "bogaćenja preko noći". Pritom se ne treba oslanjati isključivo na brokere jer, kako Buffett kaze, ne pitaj bricu da li treba da se briješ!

Za sledećih deset godina Buffet smatra da treba investirati prvenstveno u medijske kompanije, sve što ima veze sa Kinom – on je već povećao svoje investicije za 25 miliona, sektor energije gdje njegova kompanija planira da investira 10 do 15 milijardi. Ali Buffet ne preporučuje kupovinu dionica američkih kompanija nekretnina i autoindustrije (podsjetimo – jos 2004. godine!). Dodajmo na kraju da je Buffet objavio da čitavo svoje bogastvo od 36 milijardi daje u dobrotvorne svrhe!

George Soros je rođen u Budimpesti 1930. Iako je u regionu jugpistočne Evrope popularan kao filantrop, šira javnost malo zna o investicionim transakcijama kojim se bavi – ili da su u stanju da te transakcije shvate. George Soros je osnivač Soros Fund Management.

Preporučili bi njegov moto Nije važno da li ste u pravu ili ne – važno je koliko novca zaradite ako ste u pravu a koliko izgubite ukoliko niste. Mnogi se vjerovatno sjećaju kada je 1992. Soros ruinirao Bank of England i ‘naplatio’ u jedan dan 2 milijarde dolara! Ili Sorosov komentar u vezi stanja ruske ekonomije koji je učinio da su dionice pale za 12% već kod otvaranja berze. Nekoliko dana kasnije rublja je devaluirala za 25%. Iako se uglavnom koncetrise na valutne špekulacije Soros je vrlo uspješan savjetnik za investicije Quantum Funda koji postiže izvanredne rezultate. Ako je neko u Quantum Fund investirao 100 hiljada dolara 1964. već 1994. je imao preko 150 miliona dolara.

U šta George Soros investira da je u stanju da ostvari toliki profit? Kako da drugi investitori nijesu u stanju da vide ono sto je on uočio?

Mozda ćete iz naših narednih izlaganja uspjeti da to uočite.

Nove finansijske dinastije

Međutim finansijska tehnologija se mijenja iz dana u dan vodeći ka novim bogastvima, novim finansijskim dinastijama. Tako da ove velikane investiranja i pravljenja profita prijeti da predstigne nova generacija